img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Železnica

Na Prokopu ponovo potop: Potoci i bare na glavnoj železničkoj stanici

24. мај 2024, 08:14 Tijana Stanić
Voda na koloseku: Redovna pojava nakon kiše Foto: Tijana Stanić
Voda na koloseku: Redovna pojava nakon kiše
Copied

Iako je železnička stanica Prokop svečano otvorena dva puta u prethodnih osam godina, radovi na njoj i dalje traju. Ona narodna „spolja gladac, a unutra jadac“ otelotvoruje se u železničkoj stanici „Beograd centar“ svaki put kada padne kiša, jer se tada na Prokopu dešava potop

Beograd je ovih dana pogodilo jako nevreme sa kišom. Prokop je svedok toga. Zbog toga ovih dana putnici koji polaze sa ove železničke stanice moraju da prolaze kroz blato i bare, a i da izbegavaju potoke koji se slivaju sa plafona u nadi da će u voz uspeti da uđu suvi.

Izgradnja železničke stanice Prokop počela je davne 1979. godine, da bi već naredne godine bila prekinuta zbog manjka finansijskih sredstava. Iako su putnici ovu stanicu uveliko koristili, tadašnji premijer Aleksandar Vučić otvorio ju je 2016. godine, 37 godina od početka radova. Samo što nova železnička stanica tada nije bila završena.

Vučić je ponovo otvorio Prokop sedam godina kasnije, ovog puta sa mesta predsednika. Međutim, uprkos dva svečana otvaranja, radovi na stanici „Beograd centar“, po svemu sudeći, nisu ni blizu kraju. Jer, iako zgrada Železničke stanice izgleda novo, lepo i moderno – kada se putnik spusti na peron, postaje svedok nemile scene.

Voda u kombinaciji sa stotinama đonova rezultuje blatom
Foto: Tijana Stanić
Voda u kombinaciji sa stotinama đonova rezultuje blatom

Nebrojena otvaranja Prokopa

Svaki put kada padne malo jača kiša – Prokop prokišnjava. Podzemni prolazi se napune vodom, a na kolosecima se stvore bare. Voda u kombinaciji sa stotinama cipela stvara blato, pa sa nove železničke stanice stiže nimalo lepa slika.

Ovo ne bi trebalo da se dešava za potpuno izgrađenom stanicom. Ali, Prokop, iako otvaran dva puta u poslednjih osam godina – i to od strane istog čoveka – trebalo bi da bude završen 2025. Odnosno, dve godine od drugog svečanog otvaranja.

Vučić je prilikom prvog otvaranja Prokopa 2016. godine kazao da je u njegovo vreme „završeno ono što se radilo četiri decenije“. Na kritike da stanica nije još uvek potpuno gotova, odgovor je glasio da „ima sve što jedna železnička stanica treba da ima“, a da će ostali radovi biti „dopuna sadašnje infrastrukture“. Tada je predsednik Srbije najavio i da će radovi na stanici biti završeni godinu dana pre roka, odnosno – 2018. godine.

Tokom promotivne ture brzim „Soko“ vozom 2022. predsednik Srbije je ponovio da je Prokop konačno završen, uz napomenu da je to urađeno tek u vreme njegovog mandata.

Napomenimo i to, Tomislav Momirović, tadašnji ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture, obećao je 2020. godine, dakle četiri godine posle prvog otvaranja, da će železnička stanica biti gotova do 2023.

Kiša se sliva na podzemni peron (Foto: Tijana Stanić)
Foto: Tijana Stanić
Kiša se sliva na podzemni peron

Ko gradi Prokop

Na drugom otvaranju železničke stanice, u oktobru 2023, Vučić je objavio da su u projekat uložene desetine miliona evra.

„U Prokop i železničku stanicu ukupno je uloženo 81, 2 miliona evra, zajedno sa 15 miliona evra uloženih u staničnu zgradu. Zahvalan sam ljudima koji su dali nemerljiv doprinos ideji stvaranja Prokopa i onoga što smo stvorili, a mi smo donosili važne i hrabe odluke koje su Srbiju vukle napred“, kazao je predsednik Srbije.

Za gradnju Prokopa uziman je i kredit. Srbija se krajem 2012. godine zadužila oko 25 miliona evra kako bi se nastavili radovi. Zajam je dao kuvajtski Fond za arapski ekonomski razvoj. Najavljivano je da će se od istog investitora tražiti pozajmica i za gradnju stanične zgrade, ali se, ipak, našao zainteresovani privatni partner.

Partner države u ovom poduhvatu je kompanija „Rejlvej siti“. Iako je vlasnik firme kiparsko preduzeće istog imena, nekoliko članova nadzornog odbora su direktori u preduzećima iz holdinga PSP Farman, koji se nalazi u vlasništvu biznismena Branislava Grujića poznatog po građevinskim projektima u Rusiji, ali i izgradnji bloka Vest 65 na Novom Beogradu.

„Beograd centar” je postao glavna železnička stanica 10. decembra 2017. godine, kada je počeo da važi tada novi železnički red vožnje. Do Savskog trga tada su vozila samo tri para vozova između Beograda i Novog Sada i međunarodni putnički saobraćaj. Pola godine kasnije, Prokop je preuzeo većinu polazaka iz centra grada, a vozovi za Bar su kretali iz Topčidera. I ta je stanica, međutim, zatvorena oktobra 2021, pa su i ovi polasci prešli u Prokop.

Tagovi:

Prokop prokop prokišnjava stanica prokop
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure