img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Železnica

Na Prokopu ponovo potop: Potoci i bare na glavnoj železničkoj stanici

24. maj 2024, 08:14 Tijana Stanić
Voda na koloseku: Redovna pojava nakon kiše Foto: Tijana Stanić
Voda na koloseku: Redovna pojava nakon kiše
Copied

Iako je železnička stanica Prokop svečano otvorena dva puta u prethodnih osam godina, radovi na njoj i dalje traju. Ona narodna „spolja gladac, a unutra jadac“ otelotvoruje se u železničkoj stanici „Beograd centar“ svaki put kada padne kiša, jer se tada na Prokopu dešava potop

Beograd je ovih dana pogodilo jako nevreme sa kišom. Prokop je svedok toga. Zbog toga ovih dana putnici koji polaze sa ove železničke stanice moraju da prolaze kroz blato i bare, a i da izbegavaju potoke koji se slivaju sa plafona u nadi da će u voz uspeti da uđu suvi.

Izgradnja železničke stanice Prokop počela je davne 1979. godine, da bi već naredne godine bila prekinuta zbog manjka finansijskih sredstava. Iako su putnici ovu stanicu uveliko koristili, tadašnji premijer Aleksandar Vučić otvorio ju je 2016. godine, 37 godina od početka radova. Samo što nova železnička stanica tada nije bila završena.

Vučić je ponovo otvorio Prokop sedam godina kasnije, ovog puta sa mesta predsednika. Međutim, uprkos dva svečana otvaranja, radovi na stanici „Beograd centar“, po svemu sudeći, nisu ni blizu kraju. Jer, iako zgrada Železničke stanice izgleda novo, lepo i moderno – kada se putnik spusti na peron, postaje svedok nemile scene.

Voda u kombinaciji sa stotinama đonova rezultuje blatom
Foto: Tijana Stanić
Voda u kombinaciji sa stotinama đonova rezultuje blatom

Nebrojena otvaranja Prokopa

Svaki put kada padne malo jača kiša – Prokop prokišnjava. Podzemni prolazi se napune vodom, a na kolosecima se stvore bare. Voda u kombinaciji sa stotinama cipela stvara blato, pa sa nove železničke stanice stiže nimalo lepa slika.

Ovo ne bi trebalo da se dešava za potpuno izgrađenom stanicom. Ali, Prokop, iako otvaran dva puta u poslednjih osam godina – i to od strane istog čoveka – trebalo bi da bude završen 2025. Odnosno, dve godine od drugog svečanog otvaranja.

Vučić je prilikom prvog otvaranja Prokopa 2016. godine kazao da je u njegovo vreme „završeno ono što se radilo četiri decenije“. Na kritike da stanica nije još uvek potpuno gotova, odgovor je glasio da „ima sve što jedna železnička stanica treba da ima“, a da će ostali radovi biti „dopuna sadašnje infrastrukture“. Tada je predsednik Srbije najavio i da će radovi na stanici biti završeni godinu dana pre roka, odnosno – 2018. godine.

Tokom promotivne ture brzim „Soko“ vozom 2022. predsednik Srbije je ponovio da je Prokop konačno završen, uz napomenu da je to urađeno tek u vreme njegovog mandata.

Napomenimo i to, Tomislav Momirović, tadašnji ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture, obećao je 2020. godine, dakle četiri godine posle prvog otvaranja, da će železnička stanica biti gotova do 2023.

Kiša se sliva na podzemni peron (Foto: Tijana Stanić)
Foto: Tijana Stanić
Kiša se sliva na podzemni peron

Ko gradi Prokop

Na drugom otvaranju železničke stanice, u oktobru 2023, Vučić je objavio da su u projekat uložene desetine miliona evra.

„U Prokop i železničku stanicu ukupno je uloženo 81, 2 miliona evra, zajedno sa 15 miliona evra uloženih u staničnu zgradu. Zahvalan sam ljudima koji su dali nemerljiv doprinos ideji stvaranja Prokopa i onoga što smo stvorili, a mi smo donosili važne i hrabe odluke koje su Srbiju vukle napred“, kazao je predsednik Srbije.

Za gradnju Prokopa uziman je i kredit. Srbija se krajem 2012. godine zadužila oko 25 miliona evra kako bi se nastavili radovi. Zajam je dao kuvajtski Fond za arapski ekonomski razvoj. Najavljivano je da će se od istog investitora tražiti pozajmica i za gradnju stanične zgrade, ali se, ipak, našao zainteresovani privatni partner.

Partner države u ovom poduhvatu je kompanija „Rejlvej siti“. Iako je vlasnik firme kiparsko preduzeće istog imena, nekoliko članova nadzornog odbora su direktori u preduzećima iz holdinga PSP Farman, koji se nalazi u vlasništvu biznismena Branislava Grujića poznatog po građevinskim projektima u Rusiji, ali i izgradnji bloka Vest 65 na Novom Beogradu.

„Beograd centar” je postao glavna železnička stanica 10. decembra 2017. godine, kada je počeo da važi tada novi železnički red vožnje. Do Savskog trga tada su vozila samo tri para vozova između Beograda i Novog Sada i međunarodni putnički saobraćaj. Pola godine kasnije, Prokop je preuzeo većinu polazaka iz centra grada, a vozovi za Bar su kretali iz Topčidera. I ta je stanica, međutim, zatvorena oktobra 2021, pa su i ovi polasci prešli u Prokop.

Tagovi:

Prokop prokop prokišnjava stanica prokop
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Sećanje na „Oluju”

04.avgust 2025. Maja Dragić

Nakon „Oluje”: Devojčice iz budućnosti

„Oluja” se danas obeležava i kao progon i kao oslobođenje, dan za tugu i dan za slavlje. Sada kad više nisam ona mala Maja u Rumi koja nema ništa, znam vrednost vlastite istine

Vremenska prognoza

03.avgust 2025. I.M.

Ponovo vremenske nepogode, narandžasti meteo-alarm u delovima Srbije

Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije

Finansije

02.avgust 2025. S.Ć.

Odakle opštinama novac za estradu ako nemaju za ambulantu

Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije

Urbanizam

02.avgust 2025. Sonja Ćirić

Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno

Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove

Zaštita podataka o ličnosti

01.avgust 2025. Marsel Firstenau (DW)

Špijuniranje celog sveta: Čuvajte se, gleda vas Palantir

Američka kompanija Palantir razvila je softver za posve novu dimenziju elektronske špijunaže. Takvu distopijsku predstavu o totalnoj kontroli imali su do sada samo najmaštovitiji pisci SF romana

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure