Iako je železnička stanica Prokop svečano otvorena dva puta u prethodnih osam godina, radovi na njoj i dalje traju. Ona narodna „spolja gladac, a unutra jadac“ otelotvoruje se u železničkoj stanici „Beograd centar“ svaki put kada padne kiša, jer se tada na Prokopu dešava potop
Beograd je ovih dana pogodilo jako nevreme sa kišom. Prokop je svedok toga. Zbog toga ovih dana putnici koji polaze sa ove železničke stanice moraju da prolaze kroz blato i bare, a i da izbegavaju potoke koji se slivaju sa plafona u nadi da će u voz uspeti da uđu suvi.
Izgradnja železničke stanice Prokop počela je davne 1979. godine, da bi već naredne godine bila prekinuta zbog manjka finansijskih sredstava. Iako su putnici ovu stanicu uveliko koristili, tadašnji premijer Aleksandar Vučić otvorio ju je 2016. godine, 37 godina od početka radova. Samo što nova železnička stanica tada nije bila završena.
Vučić je ponovo otvorio Prokop sedam godina kasnije, ovog puta sa mesta predsednika. Međutim, uprkos dva svečana otvaranja, radovi na stanici „Beograd centar“, po svemu sudeći, nisu ni blizu kraju. Jer, iako zgrada Železničke stanice izgleda novo, lepo i moderno – kada se putnik spusti na peron, postaje svedok nemile scene.
Foto: Tijana StanićVoda u kombinaciji sa stotinama đonova rezultuje blatom
Nebrojena otvaranja Prokopa
Svaki put kada padne malo jača kiša – Prokop prokišnjava. Podzemni prolazi se napune vodom, a na kolosecima se stvore bare. Voda u kombinaciji sa stotinama cipela stvara blato, pa sa nove železničke stanice stiže nimalo lepa slika.
Ovo ne bi trebalo da se dešava za potpuno izgrađenom stanicom. Ali, Prokop, iako otvaran dva puta u poslednjih osam godina – i to od strane istog čoveka – trebalo bi da bude završen 2025. Odnosno, dve godine od drugog svečanog otvaranja.
Vučić je prilikom prvog otvaranja Prokopa 2016. godine kazao da je u njegovo vreme „završeno ono što se radilo četiri decenije“. Na kritike da stanica nije još uvek potpuno gotova, odgovor je glasio da „ima sve što jedna železnička stanica treba da ima“, a da će ostali radovi biti „dopuna sadašnje infrastrukture“. Tada je predsednik Srbije najavio i da će radovi na stanici biti završeni godinu dana pre roka, odnosno – 2018. godine.
Tokom promotivne ture brzim „Soko“ vozom 2022. predsednik Srbije je ponovio da je Prokop konačno završen, uz napomenu da je to urađeno tek u vreme njegovog mandata.
Napomenimo i to, Tomislav Momirović, tadašnji ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture, obećao je 2020. godine, dakle četiri godine posle prvog otvaranja, da će železnička stanica biti gotova do 2023.
Foto: Tijana StanićKiša se sliva na podzemni peron
Ko gradi Prokop
Na drugom otvaranju železničke stanice, u oktobru 2023, Vučić je objavio da su u projekat uložene desetine miliona evra.
„U Prokop i železničku stanicu ukupno je uloženo 81, 2 miliona evra, zajedno sa 15 miliona evra uloženih u staničnu zgradu. Zahvalan sam ljudima koji su dali nemerljiv doprinos ideji stvaranja Prokopa i onoga što smo stvorili, a mi smo donosili važne i hrabe odluke koje su Srbiju vukle napred“, kazao je predsednik Srbije.
Za gradnju Prokopa uziman je i kredit. Srbija se krajem 2012. godine zadužila oko 25 miliona evra kako bi se nastavili radovi. Zajam je dao kuvajtski Fond za arapski ekonomski razvoj. Najavljivano je da će se od istog investitora tražiti pozajmica i za gradnju stanične zgrade, ali se, ipak, našao zainteresovani privatni partner.
Partner države u ovom poduhvatu je kompanija „Rejlvej siti“. Iako je vlasnik firme kiparsko preduzeće istog imena, nekoliko članova nadzornog odbora su direktori u preduzećima iz holdinga PSP Farman, koji se nalazi u vlasništvu biznismena Branislava Grujića poznatog po građevinskim projektima u Rusiji, ali i izgradnji bloka Vest 65 na Novom Beogradu.
„Beograd centar” je postao glavna železnička stanica 10. decembra 2017. godine, kada je počeo da važi tada novi železnički red vožnje. Do Savskog trga tada su vozila samo tri para vozova između Beograda i Novog Sada i međunarodni putnički saobraćaj. Pola godine kasnije, Prokop je preuzeo većinu polazaka iz centra grada, a vozovi za Bar su kretali iz Topčidera. I ta je stanica, međutim, zatvorena oktobra 2021, pa su i ovi polasci prešli u Prokop.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pripadnici Specijalnih antiterorističkih jedinica sinoć su „neutralisali“ nauražanog 89-godišnjeg muškarca iz sela Topolnica kod Majdanpeka koji nije hteo da se preda. Prethodno je ubica iz puške ubio jedan bračni par i ranio još jednu osobu
Đačka ekskurzija u Grčku, na bazi pet polupansiona košta čak 62.900 dinara, cena za četvorodnevni boravak u Bosni i Hercegovini je 36.500, a za dva dana u Nišu treba izdvojiti 22.900 dinara. Zbog čega su ekskurzije tako skupe i da li roditelji mogu da izdrže toliki udarac po džepu
Visoka plata je jedan od najvećih motiva budućih brucoša prilikom odabira fakulteta. Zbog toga su, godinama unazad, najpopularniji fakulteti Univerziteta u Beogradu oni koji imaju veze sa informacionim tehnologijama. Ipak, ove godine je najveće iznenađenje bio Ekonomski fakultet, koji je zabeležio rekordan broj prijava
Veliki požar u maju ostavio je Čačak bez deponije pa će taj grad, prema najavama vlasti, privremeno odlagati svoje smeće u Kragujevcu. Kragujevčani žele da pomognu, ali podsećaju da već imaju ekološku bombu nadomak centra grada
Još jedan napad pitbula zabeležen je u Novom Sadu, ovog puta sa smrtnim ishodom. Problem držanja opasnih pasa u Srbiji nikada nije regulisan, vlasnici su retko zatvorski kažnjeni, prolaze sa prekršajnim prijavama i novčanim kaznama
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!