img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nasilje nad ženama

Muž ubio ženu: Kako je to prestalo da bude vest?

18. maj 2024, 12:34 M.P.
Foto: FoNet
Obeležavanje Dana sećanja na žrtve nasilja.
Copied

Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga zaštitnik građana apeluje na sve da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama

Od početka godine u Srbiji je ubijeno najmanje devet žena u porodičnom i partnerskom nasilju, ubili su ih njihovi sadašnji ili bivši partneri, a imale su između 29 i 75 godina, saopštilo je danas Udruženje građanki „FemPlatz“ povodom Dana sećanja na žrtve nasilja.

Pet žena je ubijeno nožem, dve vatrenim oružjem, jedna bušilicom i jedna je udavljena. Trojica ubica su izvršili samoubistvo, a dvojica su pokušali da se ubiju nakon počinjenog dela, podseća „FemPlatz“.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je naglasila da samo zakoni nisu dovoljni, jer se uzrok nalazi u istorijski nejednakim odnosima moći između muškaraca i žena, ali i u široko rasprostranjenoj toleranciji društva na sve oblike nasilja.

„Zbog toga je važno da postignemo društveni konsenzus u borbi i osudi svakog nasilja, kao i da neprestano svi zajedno radimo na stvaranju atmosfere i kulture u kojoj se bilo koji vid nasilja ne toleriše“, poručila je Janković.

„Balkanski manir”

Zastrašujuća je statistika koja ukazuje da je u Srbiji za manje od pet meseci u ubijeno devet žena, a da je za 12 godina životizgubilo njih 406.

„Ispostavlja se da je za ženu najnesigurnije mesto upravo njen dom, jer podaci pokazuju da je više od polovine  žena ubijeno u kući ili stanu u kom su živele sa partnerom ili drugom osobom koja ih ubila“, rekla je Vanja Macanović iz Atonimnog ženskog centra.

Ipak, možda je više zastrašujuća činjenica da su većinu ubistava počinili partneri, da se to događa u domu, koji bi za svakog pojedinca trebalo da bude sigurno mesto.

Živimo u društvu u kome se od starijih generacija, i to mahom žena, neretko može začuti pitanje ili komentar poput: „Ako te ne tuče, što se ne udaš?” ili „Dobro je ako te ne tuče”.

I to nije slučaj samo u Srbiji, već i u okolnim zemljama. Ne zaostaje Grčka ni sa brojem ubistava žena kojih je od početka godine bilo šest.

Poslednje ubistvo dogodilo se pre desetak dana, a prema pisanju tamošnjih medija, zakazao je sistem. Novim krivičnim zakonikom u Grčkoj, koji je stupio na snagu 1. maja 2024. godine, a odnosi se na krivično delo nasilja u porodici, predviđeno je da sud može odrediti suđenje u roku od tri dana i privremeno određivanje pritvora nasilniku. Ipak, iako je žrtva prijavila nasilje, suđenje je zakasilo.

Izmena pomenutog zakona usledila je nakon prethodnog ubistva u predgrađu Atine, kada je žena izgubila život ispred policijske stanice. Ipak, femicid ni u ovoj zemlji još nije usvojen kao zakonski termin.

U Grčkoj je za četiri godine zabeleženo 80 ubistava žena. I tamo je najviše njih bilo od strane partnera.

Poziv celom društvu

Obeležavanje Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja nije samo simboličan čin, već je poziv celom društvu na akciju i solidarnost u stvaranju društva u kojem će svaka žena biti zaštićena i podržana, izjavio je danas zaštitnik građana Zoran Pašalić.

Pašalić je rekao da je 18. maj posvećen svim ženama kojima su, najčešće emotivni partneri, oduzeli život u izlivu besa i ljubomore, odnosno od straha da budu napušteni, ali i svim ženama koje su pretrpele bilo koji oblik nasilja do kojih nije smelo doći.

„Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan problem koji pogađa sve segmente društva, bez obzira na socijalni ili ekonomski status“, ocenio je zaštitnik građana.

„Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga ponovo apelujem na sve građane da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama. Moramo shvatiti da je svaki vid nasilja zabranjen i da svako od nas snosi odgovornost ukoliko ga ne prijavi“, ukazao je Zoran Pašalić.

Institucije ne preuzimaju odgovornost

„I pored poražavajućih podataka i alarmantnog stanja, institucije ne preduzimaju konkretne korake u zaštiti žena od femicida. Mediji su i dalje jedini izvor saznanja o ubistvima žena, a ishode sudskih postupaka retko saznajemo. Institucije ne preuzimaju odgovornost, ne saznajemo da li su sprovedene istrage i da li su utvrđeni propusti u radu“, navodi Udruženje građanki „FemPlatz“.

Femicid u Srbiji i dalje nije posebno krivično delo, a nezavisno telo za praćenje i analizu slučajeva femicida nije formirano.

„FemPlatz ponovo pita Vladu i Narodnu skupštinu Republike Srbije kada će biti uspostavljen kontrolni mehanizam za praćenje slučajeva femicida u Srbiji, u skladu sa Strategijom za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali preporukama Specijalne izvestiteljke UN za nasilje prema ženama“, ističe se u saopštenju.

„FemPlatz“ podseća da analize politika i prakse u oblasti zaštite žena od rodno zasnovanih ubistava (femicida) pokazuju da bi jedan od prvih institucionalnih odgovora na femicid trebalo da bude uspostavljanje nezavisnog tela za praćenje femicida (femicide watch).

Prema njihovim rečima, to telo treba da prati i analizira svaki femicid i pokušaj femicida, analizira uzroke i manifestacije, daje individualne preporuke nadležnim institucijama koje su u lancu zaštite žene

Tagovi:

Balkan Femicid Srbija Žrtve nasilja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Beogradski polumaraton 2025

Beogradski polumaraton

23.novembar 2025. K. S.

Trasa polumaratona u Beogradu: Trči što dalje od Ćacilenda

U Beogradu je u nedelju održan šesti polumaraton. Ova sportska manifestacija nije prošla bez kontroverzi, pošto je nekoliko nedelja pred start, promenjena trasa, između ostalog - zbog Ćacilenda

Čaša mleka

Aflatoskin

23.novembar 2025. K. S.

Novi rok: Odložena primena evropskog standarda za aflatoksin u mleku

Rok za primenu evropskog standarda koji ograničava količinu aflatoksina u mleku pomeren je za godinu dana i važiće od 1. decembra 2026.

RGZ

Odgovor

23.novembar 2025. R. V.

Republički geodetski zavod: Katastar postupa isključivo po zakonu

Republički geodetski zavod dostavio je redakciji odgovor na tekst „Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra“. Odgovor prenosimo u celosti

Velike izmene u saobraćaju

22.novembar 2025. I.M.

Beogradski polumaraton: Koje će ulice biti zatvorene – menja se 54 linija prevoza

Zbog Beogradskog polumaratona biće obustavljen saobraćaj u više novobeogradskih ulica, dok će desetinama linija GSP-a biti promenjene trase

Leva ruka - desni džep

22.novembar 2025. Ivan Mitkovski

„Od ajvara do parfema“: Šta se sve krade u supermarketima

Čokolade, kafa, šamponi, pa i flaširana voda — sve je meta lopova u beogradskim prodavnicama. Prodavci kažu da kradu svi: tinejdžeri, zaposleni, ali i penzioneri koji se ne libe da iznesu i najbanalnije artikle. Sistem, međutim, retko reaguje

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure