img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nasilje nad ženama

Muž ubio ženu: Kako je to prestalo da bude vest?

18. maj 2024, 12:34 M.P.
Foto: FoNet
Obeležavanje Dana sećanja na žrtve nasilja.
Copied

Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga zaštitnik građana apeluje na sve da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama

Od početka godine u Srbiji je ubijeno najmanje devet žena u porodičnom i partnerskom nasilju, ubili su ih njihovi sadašnji ili bivši partneri, a imale su između 29 i 75 godina, saopštilo je danas Udruženje građanki „FemPlatz“ povodom Dana sećanja na žrtve nasilja.

Pet žena je ubijeno nožem, dve vatrenim oružjem, jedna bušilicom i jedna je udavljena. Trojica ubica su izvršili samoubistvo, a dvojica su pokušali da se ubiju nakon počinjenog dela, podseća „FemPlatz“.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je naglasila da samo zakoni nisu dovoljni, jer se uzrok nalazi u istorijski nejednakim odnosima moći između muškaraca i žena, ali i u široko rasprostranjenoj toleranciji društva na sve oblike nasilja.

„Zbog toga je važno da postignemo društveni konsenzus u borbi i osudi svakog nasilja, kao i da neprestano svi zajedno radimo na stvaranju atmosfere i kulture u kojoj se bilo koji vid nasilja ne toleriše“, poručila je Janković.

„Balkanski manir”

Zastrašujuća je statistika koja ukazuje da je u Srbiji za manje od pet meseci u ubijeno devet žena, a da je za 12 godina životizgubilo njih 406.

„Ispostavlja se da je za ženu najnesigurnije mesto upravo njen dom, jer podaci pokazuju da je više od polovine  žena ubijeno u kući ili stanu u kom su živele sa partnerom ili drugom osobom koja ih ubila“, rekla je Vanja Macanović iz Atonimnog ženskog centra.

Ipak, možda je više zastrašujuća činjenica da su većinu ubistava počinili partneri, da se to događa u domu, koji bi za svakog pojedinca trebalo da bude sigurno mesto.

Živimo u društvu u kome se od starijih generacija, i to mahom žena, neretko može začuti pitanje ili komentar poput: „Ako te ne tuče, što se ne udaš?” ili „Dobro je ako te ne tuče”.

I to nije slučaj samo u Srbiji, već i u okolnim zemljama. Ne zaostaje Grčka ni sa brojem ubistava žena kojih je od početka godine bilo šest.

Poslednje ubistvo dogodilo se pre desetak dana, a prema pisanju tamošnjih medija, zakazao je sistem. Novim krivičnim zakonikom u Grčkoj, koji je stupio na snagu 1. maja 2024. godine, a odnosi se na krivično delo nasilja u porodici, predviđeno je da sud može odrediti suđenje u roku od tri dana i privremeno određivanje pritvora nasilniku. Ipak, iako je žrtva prijavila nasilje, suđenje je zakasilo.

Izmena pomenutog zakona usledila je nakon prethodnog ubistva u predgrađu Atine, kada je žena izgubila život ispred policijske stanice. Ipak, femicid ni u ovoj zemlji još nije usvojen kao zakonski termin.

U Grčkoj je za četiri godine zabeleženo 80 ubistava žena. I tamo je najviše njih bilo od strane partnera.

Poziv celom društvu

Obeležavanje Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja nije samo simboličan čin, već je poziv celom društvu na akciju i solidarnost u stvaranju društva u kojem će svaka žena biti zaštićena i podržana, izjavio je danas zaštitnik građana Zoran Pašalić.

Pašalić je rekao da je 18. maj posvećen svim ženama kojima su, najčešće emotivni partneri, oduzeli život u izlivu besa i ljubomore, odnosno od straha da budu napušteni, ali i svim ženama koje su pretrpele bilo koji oblik nasilja do kojih nije smelo doći.

„Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan problem koji pogađa sve segmente društva, bez obzira na socijalni ili ekonomski status“, ocenio je zaštitnik građana.

„Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga ponovo apelujem na sve građane da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama. Moramo shvatiti da je svaki vid nasilja zabranjen i da svako od nas snosi odgovornost ukoliko ga ne prijavi“, ukazao je Zoran Pašalić.

Institucije ne preuzimaju odgovornost

„I pored poražavajućih podataka i alarmantnog stanja, institucije ne preduzimaju konkretne korake u zaštiti žena od femicida. Mediji su i dalje jedini izvor saznanja o ubistvima žena, a ishode sudskih postupaka retko saznajemo. Institucije ne preuzimaju odgovornost, ne saznajemo da li su sprovedene istrage i da li su utvrđeni propusti u radu“, navodi Udruženje građanki „FemPlatz“.

Femicid u Srbiji i dalje nije posebno krivično delo, a nezavisno telo za praćenje i analizu slučajeva femicida nije formirano.

„FemPlatz ponovo pita Vladu i Narodnu skupštinu Republike Srbije kada će biti uspostavljen kontrolni mehanizam za praćenje slučajeva femicida u Srbiji, u skladu sa Strategijom za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali preporukama Specijalne izvestiteljke UN za nasilje prema ženama“, ističe se u saopštenju.

„FemPlatz“ podseća da analize politika i prakse u oblasti zaštite žena od rodno zasnovanih ubistava (femicida) pokazuju da bi jedan od prvih institucionalnih odgovora na femicid trebalo da bude uspostavljanje nezavisnog tela za praćenje femicida (femicide watch).

Prema njihovim rečima, to telo treba da prati i analizira svaki femicid i pokušaj femicida, analizira uzroke i manifestacije, daje individualne preporuke nadležnim institucijama koje su u lancu zaštite žene

Tagovi:

Srbija Balkan Femicid Žrtve nasilja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Oružje zaplenjeno

Droga

30.januar 2026. K. S.

Najveća zaplena marihuane u Srbiji: Pronađeno pet tona u Konjuhu kod Kruševca

Policija je na imanju u selu Konjuh kod Kruševca zaplenila pet tona marihuane, što je najveća zaplena te droge u Srbiji. U akciji su uhapšene tri osobe, dok se za još jednom traga, a pronađeno je i nelegalno oružje

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Saobraćajni populizam

30.januar 2026. Bojan Bednar

Javni prevoz: Šta ima da zakerate, kad je besplatan

Besplatni javni prevoz niti je zaista besplatan, niti je povećao broj Beograđana koji ga koriste, nije smanjio gužve u saobraćaju, a vlast je dobila „argument“ da se poklonu u zube ne gleda

protest

Studenti u blokadi

29.januar 2026. V. K.

Studenti otkrili detalje protesta planiranog za Sretenje

Tačno godinu dana nakon velikog protesta u Kragujevcu pod sloganom „Sretnimo se na Sretenje", studenti će ponovo organizovati protest u Šumadiji.

Miroslav Mišković

29.januar 2026. V.K.

Mišković tuži državu zbog neosnovanog hapšenja 2012. godine

Vlasnik Delte Miroslav Mišković podneo je tužbu protiv države jer je u periodu između decembra 2012. i jula 2013. godine ležao u pritvoru zbog optužbi od kojih je kasnije oslobođen

Radio-televizija Srbije

29.januar 2026. B. B.

UNS: Diploma Manje Grčić nema dovoljno bodova da bi ona bila na čelu RTS-a

UNS poseduje kopiju diplome Manje Grčić sa Univerziteta u Lidsu u kojoj je navedeno da ona ima 360 „credits“, što je ekvivalent 180 ESPB bodova po bolonjskom sistemu

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure