img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nasilje nad ženama

Muž ubio ženu: Kako je to prestalo da bude vest?

18. мај 2024, 12:34 M.P.
Foto: FoNet
Obeležavanje Dana sećanja na žrtve nasilja.
Copied

Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga zaštitnik građana apeluje na sve da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama

Od početka godine u Srbiji je ubijeno najmanje devet žena u porodičnom i partnerskom nasilju, ubili su ih njihovi sadašnji ili bivši partneri, a imale su između 29 i 75 godina, saopštilo je danas Udruženje građanki „FemPlatz“ povodom Dana sećanja na žrtve nasilja.

Pet žena je ubijeno nožem, dve vatrenim oružjem, jedna bušilicom i jedna je udavljena. Trojica ubica su izvršili samoubistvo, a dvojica su pokušali da se ubiju nakon počinjenog dela, podseća „FemPlatz“.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je naglasila da samo zakoni nisu dovoljni, jer se uzrok nalazi u istorijski nejednakim odnosima moći između muškaraca i žena, ali i u široko rasprostranjenoj toleranciji društva na sve oblike nasilja.

„Zbog toga je važno da postignemo društveni konsenzus u borbi i osudi svakog nasilja, kao i da neprestano svi zajedno radimo na stvaranju atmosfere i kulture u kojoj se bilo koji vid nasilja ne toleriše“, poručila je Janković.

„Balkanski manir”

Zastrašujuća je statistika koja ukazuje da je u Srbiji za manje od pet meseci u ubijeno devet žena, a da je za 12 godina životizgubilo njih 406.

„Ispostavlja se da je za ženu najnesigurnije mesto upravo njen dom, jer podaci pokazuju da je više od polovine  žena ubijeno u kući ili stanu u kom su živele sa partnerom ili drugom osobom koja ih ubila“, rekla je Vanja Macanović iz Atonimnog ženskog centra.

Ipak, možda je više zastrašujuća činjenica da su većinu ubistava počinili partneri, da se to događa u domu, koji bi za svakog pojedinca trebalo da bude sigurno mesto.

Živimo u društvu u kome se od starijih generacija, i to mahom žena, neretko može začuti pitanje ili komentar poput: „Ako te ne tuče, što se ne udaš?” ili „Dobro je ako te ne tuče”.

I to nije slučaj samo u Srbiji, već i u okolnim zemljama. Ne zaostaje Grčka ni sa brojem ubistava žena kojih je od početka godine bilo šest.

Poslednje ubistvo dogodilo se pre desetak dana, a prema pisanju tamošnjih medija, zakazao je sistem. Novim krivičnim zakonikom u Grčkoj, koji je stupio na snagu 1. maja 2024. godine, a odnosi se na krivično delo nasilja u porodici, predviđeno je da sud može odrediti suđenje u roku od tri dana i privremeno određivanje pritvora nasilniku. Ipak, iako je žrtva prijavila nasilje, suđenje je zakasilo.

Izmena pomenutog zakona usledila je nakon prethodnog ubistva u predgrađu Atine, kada je žena izgubila život ispred policijske stanice. Ipak, femicid ni u ovoj zemlji još nije usvojen kao zakonski termin.

U Grčkoj je za četiri godine zabeleženo 80 ubistava žena. I tamo je najviše njih bilo od strane partnera.

Poziv celom društvu

Obeležavanje Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja nije samo simboličan čin, već je poziv celom društvu na akciju i solidarnost u stvaranju društva u kojem će svaka žena biti zaštićena i podržana, izjavio je danas zaštitnik građana Zoran Pašalić.

Pašalić je rekao da je 18. maj posvećen svim ženama kojima su, najčešće emotivni partneri, oduzeli život u izlivu besa i ljubomore, odnosno od straha da budu napušteni, ali i svim ženama koje su pretrpele bilo koji oblik nasilja do kojih nije smelo doći.

„Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan problem koji pogađa sve segmente društva, bez obzira na socijalni ili ekonomski status“, ocenio je zaštitnik građana.

„Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga ponovo apelujem na sve građane da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama. Moramo shvatiti da je svaki vid nasilja zabranjen i da svako od nas snosi odgovornost ukoliko ga ne prijavi“, ukazao je Zoran Pašalić.

Institucije ne preuzimaju odgovornost

„I pored poražavajućih podataka i alarmantnog stanja, institucije ne preduzimaju konkretne korake u zaštiti žena od femicida. Mediji su i dalje jedini izvor saznanja o ubistvima žena, a ishode sudskih postupaka retko saznajemo. Institucije ne preuzimaju odgovornost, ne saznajemo da li su sprovedene istrage i da li su utvrđeni propusti u radu“, navodi Udruženje građanki „FemPlatz“.

Femicid u Srbiji i dalje nije posebno krivično delo, a nezavisno telo za praćenje i analizu slučajeva femicida nije formirano.

„FemPlatz ponovo pita Vladu i Narodnu skupštinu Republike Srbije kada će biti uspostavljen kontrolni mehanizam za praćenje slučajeva femicida u Srbiji, u skladu sa Strategijom za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali preporukama Specijalne izvestiteljke UN za nasilje prema ženama“, ističe se u saopštenju.

„FemPlatz“ podseća da analize politika i prakse u oblasti zaštite žena od rodno zasnovanih ubistava (femicida) pokazuju da bi jedan od prvih institucionalnih odgovora na femicid trebalo da bude uspostavljanje nezavisnog tela za praćenje femicida (femicide watch).

Prema njihovim rečima, to telo treba da prati i analizira svaki femicid i pokušaj femicida, analizira uzroke i manifestacije, daje individualne preporuke nadležnim institucijama koje su u lancu zaštite žene

Tagovi:

Balkan Femicid Žrtve nasilja Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ograda park Ušće

Akvarijum u Beogradu

16.фебруар 2026. K. S.

Noćno ograđivanje parka Ušće: Bezbednosna mera ili uvod u spor oko gradnje

Pod okriljem noći ograđen je park Ušće. Aktivisti se bune, ministarstvo tvrdi da je reč o bezbednosti prolaznika

Zlato za mlade srpske fizičare

Međunarodni uspeh srednjoškolaca

16.фебруар 2026. I.M.

Srpski gimnazijalci prvi na takmičenju iz fizike u Pragu

Tim „Flux Deluxe“ iz Srbije osvojio je prvo mesto na međunarodnom timskom takmičenju iz fizike Fyziklani u Pragu, u konkurenciji više od 300 ekipa iz 15 zemalja

Još jedna ulica u centru Beograda, koja je decenijama bila jednosmerna, postala je dvosmerna

Beograd

16.фебруар 2026. K. S.

Protest stanara: Zašto Kosovska ulica postaje dvosmerna

Kosovska ulica u Beogradu posle više decenija menja režim iz jednosmerne u dvosmernu saobraćajnicu. Stanari protestuju i traže dokumenta

Traktori, blokada

Protest poljoprivrednika

16.фебруар 2026. K. S.

Blokade saobraćajnica: Poljoprivrednici radikalizuju protest

Poljoprivrednici širom Srbije već šest dana blokiraju puteve. Na njihove zahteve odgovora iz Vlade nema, pa najavljuju radikalizaciju i celodnevne blokade saobraćajnica

Blokada graničnih prelaza

Vozači kamiona

16.фебруар 2026. B. B.

EU odbacila predloge vozača kamiona kao „maštovite“

Sve predloge profesionalnih vozača kamiona u međunarodnom teretnom transportu Zapadnog Balkana Evropska unija je odbila uz konstataciju da su „maštoviti“

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure