img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

OŠ "Vladislav Ribnikar"

Memorijalni centar ili samo „kutak“: „Ribnikar“ je i stratište i škola

16. децембар 2023, 12:30 N.R.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Ulaz u OŠ "Vladislav Ribnikar"
Copied

Roditelji dece stradale u školi "Vladislav Ribnikar" kažu da država ništa ne preduzima povodom spora – da li cela škola da bude memorijalni centar ili samo njen deo ili pak samo jedna učionica?

Deo roditelja dece iz „Ribnikara“, među kojima su i roditelji dece ubijene 3. maja, u subotu u podne opet protestuju. Na skupu ispred škole zahtevaju „pravdu“ za žrtve i „bezbednost dece u svim školama“.

Kako „Vreme“ saznaje, daleko od očiju javnosti se lome koplja i o memorijalnom centru posvećenom žrtvama u „Ribnikaru“.

Svi roditelji smatraju da je memorijalni centar potreban, ali deo njih bi da se škola sruši, drugi da memorijalni centar bude u zatvorenom delu škole u kojem se desila pucnjava, a treći da sećanju bude posvećena samo učionica u kojoj je ubijeno najviše žrtava.

„Većina roditelja škole i svakako većina zaposlenih i roditelja okupljenih u Savetu roditelja, uz nekolicinu časnih izuzetaka, zalaže se ne za memorijalni centar, nego za memorijalni kutak“, tvrdi Žarko Cvejić, roditelj devojčice iz „Ribnikara“ koja nije povređena u pucnjavi.

Cvejić spada u malobrojniju grupu roditelja, koja je tražila da se nastava prekine odmah posle 3. maja kao i da se „Ribnikar“ napusti kao škola, barem do „temeljne rekonstrukcije“.

Šta je rešenje „dostojno žrtava“?

On za „Vreme“ kaže da i novo rukovodstvo škole i većina nastavnika insistiraju da se za „memorijalni centar“ odredi samo kabinet istorije u kojem je najviše dece stradalo i eventualno deo hodnika, što je Savet roditelja i predložio Vladi Srbije još letos.

„Aktivno rade na povratku nastave na prvi i drugi sprat u delu škole u zgradi u Kralja Milutina 10. Kao da se u prizemlju ništa strašno nije dogodilo“, kritikuje Cvejić.

„Manjina, u koju pak spada većina roditelja ubijene dece, i mi koji ih podržavamo, tražimo najmanje memorijalizaciju čitavog prostora stradanja, od podruma do neba, i njegovo fizičko odvajanje od ostatka zgrade i parcele, kakva god namena tamo bila kasnije“, nastavlja Cvejić.

„Zato što je to jedino rešenje dostojno žrtava, ali i dece koja bi eventualno u budućnosti pohađala nastavu u drugom delu škole“, dodaje on. Samo tako, kaže on, druga deca ne bi pohađala školu na „stratištu“ i „zauvek bila time obeležena kao što su obeležena naša preživela deca“.

Drugi protest sličnim povodom

Roditelji žrtava su iz ovog razloga protestovali i krajem novembra. Dan kasnije je resorna ministarka Slavica Đukić Dejanović o memorijalnom centru rekla:

„Ne samo da ima izgleda da će biti izgrađen, već je to opredeljenje, ali idejno i kako će tačno izgledati taj memorijalni centar, to će odlučivati roditelji sa stručnjacima odnosno sa onima koji su najkompetentniji da se svima u svetu pošalje poruka da se takav užas više nikada i nigde ne dogodi.“

No, šta znači da će „odlučivati roditelji sa stručnjacima“? Do danas je jasno da među roditeljima dece iz „Ribnikara“ nema konsenzusa jer nisu svi u istoj situaciji.

Tako se predsednik Saveta roditelja škole Igor Đorđević protivi tome da se cela škola pretvara u memorijalni centar ili ruši, ali podržava da memorijalni deo bude sagrađen.

„Savet roditelja neće odlučivati kako će izgledati memorijalni deo. Biće izgrađen isključivo po ideji roditelja nastradale dece uz pomoć stručnjaka iz raznih oblasti“, rekao je Đorđević nedavno za „Informer“.

Podele među roditeljima

Podele među roditeljima nastale su neposredno nakon zločina. Roditelji tristotinak učenika su školu videli kao stratište gde nisu više želeli da šalju decu. Takođe su tražili da se školska godina okonča odmah.

Druga, brojnija grupa roditelja, govorila je da njihova deca i dalje imaju potrebu da budu u toj školi, da tamo rastu i uče i budu zajedno. Oni su se protivili prevremenom završetku prošle školske godine.

Na kraju je presekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je odlučio da se školska godina prekine šestog juna.

„Nisu ti ljudi u sukobu jedni s drugima jer se ne podnose. Neko ih je doveo u situaciju da odluka jedne ili druge grupe bude obavezujuća za sve. A oni imaju različite potrebe“, rekao je tada za „Vreme“ Dejan Ilić, autor Školegijuma.

„Tako je jedno vreme većina bila merodavna da se ide u školu, a sad je manjina merodavna pa se na osnovu nje svima kaže da deca ne idu u školu. Budala ih je dovela u situaciju da se mrze, budala ih je podelila“, zaključio je Ilić.

Te podele očigledno traju do danas.

Čekati deset godina?

Ministarka Đukić-Dejanović je slamku spasa našla u primeru Norveške. Rekla je da se tamo, posle strašnog masakra na ostrvu Utoja iz 2011. godine, deceniju čekalo sa memorijalnim centrom.

Samo, na tom ostrvu niko ne mora da bude. A „Ribnikar“ je škola u centru grada koju deca još uvek pohađaju.

Naši izvori kažu da je sa Vladom i Ministarstvom prosvete dogovoreno da se obrazuje međunarodni stručni tim koji bi, u dogovoru sa roditeljima ubijene dece, predložio rešenje. Ali – dalje od toga nije se odmaklo.

N.R./Cins/Vreme/Beta

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Masovno ubistvo OOŠ Vladislav Ribnikar ribnikar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure