img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Marš mira do Srebrenice: U senci novih tenzija i provokacija

09. јул 2024, 09:12 T. S.
Memorijalni centar: Da se Srebrenica nikada više ne ponovi. Foto: AP Photo/Amel Emrić
Memorijalni centar: Da se Srebrenica nikada više ne ponovi.
Copied

Hiljade ljudi od 8. do 11. jula ponovo pešači od Nezuka do Potočara povodom obeležavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Marš mira, dvadeseti po redu, održava se u specifičnim okolnostima i podignutim tenzijama izazvanim izglasavanjem Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama

Hiljade ljudi različitih nacionalnosti, etničke i verske pripadnosti, i ove godine će učestvovati u Maršu mira, pešačkom pohodu u okviru obeležavanja godišnjice i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici i okolini, koji su počinile snage vojske i policije Republike Srpske u julu 1995. godine, prenosi Al Jazeera.

Ovogodišnji marš je dvadeseti po redu, a organizatori ističu kako je pohod ovog puta i protestni, jer mu je cilj animiranje svih relevantnih aktera, na lokalnom i međunarodnom nivou, za brže hapšenje i procesuiranje odgovornih za počinjene zločine, „radi zadovoljavanja pravde kao preduslova za izgradnju trajnog mira i tolerancije među narodima u Bosni i Hercegovini“.

Trasa Marša

Kolona učesnika krenula je iz mesne zajednice Nezuk (opština Sapna) i za tri dana preći će put dug približno 100 kilometara, kako bi došla do Potočara u opštini Srebrenica.

Učesnici će po završetku Marša imati priliku da prisustvuju komemoraciji, te obavljanju dženaze identifikovanih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica s lokaliteta kojima su i sami prošli u okviru planirane maršrute.

Trasa uključuje teško prohodne brdsko-planinske predele, gusto pošumljena područja s potocima, a prolazi i kroz određen broj povratničkih naselja.

Na brojnim lokacijama učesnici su u prilici da vide neka od mesta na kojima su počinjena masovna pogubljenja zarobljenih Bošnjaka ili mesta na kojima su pronađene primarne ili sekundarne masovne grobnice.

U toku Marša se na određenim lokalitetima održavaju kraći istorijski časovi na kojima se mogu čuti i svedočenja preživelih učesnika „Marša smrti” iz 1995. godine.

Marš mira traje tri dana, od 8. do 10. jula, sa isto toliko etapa. Svaka od etapa duga je između 25 i 30 kilometara. Učesnici prolaze maršutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar).

Rezolucija UN-a

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spreči i da kazni počinioce.

Za genocid i zločine u Srebrenici nad više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dečaka pred međunarodnim sudovima, uključujući i UN-ov Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora. Među osuđenima na doživotne kazne zatvora su i prvi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić i general Vojske RS-a Ratko Mladić.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je većinom glasova (84 za, protiv 19, suzdržano 68) nedavno usvojila Rezoluciju o Srebrenici. Rezoluciju su predložile države koje s tim imaju teško istorijsko iskustvo – Nemačka i Ruanda. Tekst su naknadno sponzorisale još 34 države među kojima su sve bivše jugoslovenske republike osim Srbije i Crne Gore.

Rezolucijom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sećanja i obeležavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine. Takođe se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju se sve države da to spreče čuvanjem utvrđenih činjenica, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme. Rezolucijom se osuđuje i veličanje presuđenih ratnih zločinaca.

Takođe se naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava zločina. Rezolucija podseća sve države na obaveze iz Konvencije o genocidu, koje podrazumevaju sprečavanje i kažnjavanje genocida, te poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

U Srbiji je kao odgovor pokrenuta kampanja pod nazivom „Nismo genocidan narod“ čiji je vrhunac bio „Sversrpski sabor“ u Beogradu.

Podignute tenzije

Period oko 11. jula svake godine prate podignute tenzije između Srbije i Bosne i Hercegovine, a ove godine je to posebno izraženo zbog izglasavanja Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Napetost na relaciji Sarajevo – Banjaluka – Beograd zbog Rezolucije o Srebrenici, kojoj su se protivili Banjaluka i Beograd, pojačana je Deklaracijom sverpskog sabora. Deklaracija je u Sarajevu ocenjena kao atak na Dejtonski sporazum.

Burne reakcije u Bosni i Hercegovini je izazvalo i učešće vojnih i policijskih kadeta Srbije u defileu u Prijedoru, povodom 82. godišnjice Bitke na Kozari u Drugom svetskom ratu, održano neposredno posle obeležavanja godišnjice zločina u Bratuncu, a uoči godišnjice u Srebrenici.

Dok srpska strana tvrdi da Sarajevo politizuje slučaj, a Sarajevo da je ovo još jedna u nizu provakcija iz Srbije koje sprovodi Milorad Dodik, nije jasno da li se kadeti tretiraju kao učenici ili kao vojnici i policajci – Granična policija BiH saopštila je da je Ambasada Srbije u Sarajevu obavestila Ministarstvo spoljnih poslova BiH o dolasku kadeta iz Beograda, kako piše u dopisu koji su objavili bosanski mediji najavljuje se dolazak kadeta u svečanim uniformama, bez oružja.

Međutim, iz Ministarstva odbrane i Predsedništva BiH saopštavaju da nisu ni pozvali, niti odobrili ulazak „pripadnika Vojske Srbije“ u tu zemlju. Sa druge strane, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Vlade Srbije Nemanja Starović, koji je bio u delegaciji na obeležavanju 82. godišnjice Bitke na Kozari, kaže da kadeti već deset godina odlaze na slična obeležavanja.

„Mislim da se radi o jednoj potpuno bespotrebnoj politizaciji čitavog slučaja. Naši kadeti i studenti redovno godinama unazad učestvuju na manifestacijama, bilo da govorimo o Kozari ili o Donjoj Gradini, uvek su lepo dočekani tamo i nikada to u prethodnih godina nije predstavljalo problem”, izjavio je Starović.

Izvor: Al Džazira/Insajder

Tagovi:

Bosna i Hercegovina Dan sećanja na genocid u Srebrenici Marš mira Srebrenica Svesrpski sabor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure