img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Akušersko nasilje

Mala pobeda: Zabranjeno rutinsko sečenje na porođaju i sedanje na stomak

02. јун 2025, 14:03 Marija L. Janković
Foto: Freepik / Wavebreakmedia_micro
Ilustracija
Copied

Ministarstvo zdravlja je izradilo prvi Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj koji je namenjen lekarima i zdravstvenim radnicima uključenim u porođaj. Odnosi se na zdravstvenu zaštitu žena tokom trudnoće, prirodni porođaj i primenu ultrazvuka u trudnoći

Postignuta je mala pobeda protiv akušerskog nasilja u Srbiji. Radna grupa resornog ministarstva napravila je vodič po kojem ginekolozi, akušeri i ostalo osoblje treba da se ponaša kada pregleda ili porađa ženu u Srbiji. Na listi zabranjenih procedura su upravo one o kojima je „Vreme” nedavno pisalo, a koje se u Portugalu zakonom zabranjuju.

Ovaj vodič ukida primenu nekih procedura kao rutinskih, već je planirana njihova primena samo po potrebi i uz inofmiranje porodilje, napominju iz „Tampon zone”, podkasta koji se bavi ženskim pravima.

„Ovo je mala pobeda i prvi korak koji je sistem preduzeo u suzbijanju akušerskog nasilja, ali veliki pokazatelj da sva progovaranja i glasna alarmiranja o ovoj temi nisu bila uzalud. Nastavljamo da budemo glasne”, pišu kreatorke „Tampon zone”.

Šta piše u vodiču

Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj izričito zabranjuje rutinske klizme, kao i rutinske epiziotomije, odnosno sečenje međice tokom porođaja koje nije utvrđeno kao preko potrebno. Na listi zabranjenih zahvata su i obavezne indukcije i pritiskanje stomaka trudnici.

Svi ovi poduhvati su primenjivani gotovo svakoj trudnici u Srbiji, a verovatno ne postoji ona koja nije doživela barem jednu od ovih procedura. Iako ne postoji tačna evidencija, jer je država ne vodi, procenjuje se da najmanje svaka druga žena preživi rutinsku epiziotomiju, iako je taj broj u EU nemerljivo manji i sečenje međice se provodi samo ukoliko lekar proceni da ne postoji drugi način da se dete bezbedno rodi, odnosno da je ugroženo životno.

Poređenja radi, Svetska zdravstvena organizacija je još 1996. godine preporučila da se taj zahvat koristi u najviše deset odsto vaginalnih porođaja.

Šta je sa kaznama

Zato je ovo i samo mala pobeda.

Iako se navedene procedure zabranjuju, i to izričito, ne postoji sankcija za one koji ih sprovedu. Jedino što lekar mora da uradi ukoliko naloži da trudnica obavezno dobije klizmu, da joj pritiska stomak, da indukciju ili uradi epiziotomiju, jeste da mora detaljno obrazloži pacijentkinji zašto je to uradio.

Jako je važno znati da žene ne biraju da li žele ili ne ove procedure, kako to često napominju akušeri u Srbiji, tvrdeći da ih trudnice i porodilje maltretiraju sa posebnim zahtevima. Ono što je sada zabranjeno jeste da se ovi procesi rade u svim slučajevima i bez obaveštenja trudnice zašto su neophodni.

Morate da znate, ali i da platite da naučite

Druga strana vodiča je posvećena komunikaciji osoblja sa trudnicama i porodiljama, kao i načelnom pravilu da žene treba da budu aktivne učesnice sopstvenih porođaja. Vodič naglašava i da trudnica ima obavezu da se informiše na vreme šta je čeka i šta koja intervencija znači.

Ovaj deo se verovatno odnosi na činjenicu da brojne žene u Srbiji, pred porođaj i dalje ne idu na pripreme za ovaj prosec, ne znaju kako da se nose sa kontrakcijama, kao i kako da ih prepoznaju. Na listi procedura koje su bitne je još i proces napinjanja, koji je znatno olakšan kada je porodilja pripremljena.

Iako u zemlji postoji više desetina besplatnih časova, koje mahom organizuju privatne kompanije, oni često nisu dovoljni da potpunu pripremu za čitav spisak protokola i fizičkih vežbi koje su porodiljama neophodne. Obuka traje svega nekoliko sati, a deo kursa odlazi i na reklamiranje proizvoda koje ove kompanije prodaju.

Kompletni kursevi za pripremu budućih roditelja koštaju od 30 do 70 evra mesečno u Srbiji, a predlaže se da porodilja na njih krene od četvrtog ili petog meseca trudnoće i da ih pohađa do porođaja. Tako će porodicu ovo znanje koštati najmanje 150 evra.

Ukoliko se budući roditelji sami ne raspitaju o pojedinim kursevima i pojedine sveobuhvatne školice i dobrano plate, država ih neće samoinicijativno poslati na njih, a neće ih ni organizovati. U pojedinim domovima zdravlja su postojale određene radionice, ali su one mahom organizovane lokalno i sprovođene tokom projekata koji su funansirani iz donacija Evropske unije ili sličnih donatora.

Ipak, od trudnica se u Nacionalnom vodiču, ovo znanje izričito traži, a na porođaju im se masovno zamera što ne znaju da dišu ili da napinju.

Tagovi:

ženska prava Porođaj Akušersko nasilje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Energetika

11.фебруар 2026. K. S.

Vetroparkovi: Kako je Južni Banat postao energetski epicentar uz rast kineskog kapitala

Dok se vetroenergija u Srbiji i Severnoj Makedoniji promoviše kao stub zelene tranzicije, razvoj vetroparkova u Južnom Banatu i regionu Demir Kapije otvorio je pitanja transparentnosti, vlasništva i uloge države

Opšta bolnica u Čačku

Hronika

11.фебруар 2026. K. S.

Direktor bolnice u Čačku podneo ostavku nakon smrti četvorogodišnje devojčice

Vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice u Čačku podneo je ostavku nakon smrti četvorogodišnje devojčice, saopštilo je Ministarstvo zdravlja

Aplikacija za korišćenje veštačke inteligencije na mobilnom telefonu.

Al i veštačka emocija

11.фебруар 2026. Ana Martinoli

Veštačka empatija: Kako AI menja ljudske veze i savremeno društvo

AI sistemi koji „razumeju emocije“ zapravo manipulišu korisnikovim osećanjima. Ana Katarina de Alenkar objašnjava kako ovakvi alati redefinišu intimnost, privatnost i emocionalnu autonomiju, stvarajući digitalnu zavisnost i „ekonomiju usamljenosti“

Policijska sirena i svetlo

Nova akcija policije

11.фебруар 2026. I.M.

Zaplenjeno osam kilograma kokaina i oružje, uhapšene tri osobe u Beogradu

Tokom sinoćnje akcije UKP-a i Višeg javnog tužilaštva u Beogradu zaplenjeno je osam kilograma kokaina, dva kilograma eksploziva i veća količina oružja

Protest u Čačku

Hronika

11.фебруар 2026. I.M.

„Zašto je umrla četvorogodišnja devojčica?“: Drugi dan protesta ispred bolnice u Čačku

Drugi dan zaredom su se građani, porodica i prijatelji četvorogodišnje devojčice, koja je preminula nakon operacije krajnika, okupili ispred Opšte bolnice u Čačku zahtevajući odgovore na njenu smrt

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure