Fakultet političkih nauka dobio je prvu dekanku u svojoj istoriji – profesorku Maju Kovačević, stručnjakinju za evropske integracije i međunarodne odnose. Kovačević je najavila da će u naredne tri godine prioriteti rada nove uprave biti stabilnost institucije, efikasno upravljanje i zaštita interesa i akademskog integriteta Fakulteta
Redovna profesorka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević izglasana je za dekanku ovog fakulteta, prvu ženu na ovom mestu u istoriji FPN-a, na sednici Saveta.
Njen protivkandidat je bio Darko Nadić, koji trenutno obavlja funkciju v. d. dekana.
Kako se navodi u saopštenju Fakulteta političkih nauka, Maja Kovačević izabrana je jednoglasno, glasovima 19 prisutnih članova Saveta, i u naredne tri godine biće na čelu naše ustanove.
Kovačević je najavila da će u naredne tri godine prioriteti rada nove uprave biti stabilnost institucije, efikasno upravljanje i zaštita interesa i akademskog integriteta Fakulteta.
Prodekanski tim čine prof. dr Miloš Hrnjaz kao prodekan za studije prvog stepena visokog obrazovanja, prof. dr Marko Veković kao prodekan za studije drugog i trećeg stepena visokog obrazovanja, prof. dr Aleksandra Krstić kao prodekanka za naučnoistraživačku delatnost i prof. dr Marko Simendić kao prodekan za razvoj.
Maja Kovačević je u periodu od 1995. do 2001. godine radila kao istraživač-saradnik u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a 2001. godine bila je načelnik Odeljenja za Evropsku uniju u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom Savezne Republike Jugoslavije.
U periodu od 2001. do 2002. godine bila je pomoćnica saveznog ministra u Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom Savezne Republike Jugoslavije, potom od 2003. do 2004. šefica Kancelarije za pridruživanje Savezne Republike Jugoslavije/Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji, da bi prešla na Fakultet politčkih nauka gde je najpre obavljala poslove šefice biroa za međunarodnu saradnju i i bila projekt-menadžer.
Predaje više predmeta iz oblasti evropskih studija: Evropske integracije – razvoj i problemi, EU kao globalni akter, Savremeni evropski odnosi, EU u savremenim međunarodnim odnosima, Pravo i politika upravljanja migracijama i azilom u EU, navodi se na sajtu projekta koji vodi tim Fakulteta političkih nauka nationals.rs.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da četiri američke savezne države traže od nje da plati ukupno 1,4 biliona dolara jer je platforme dizajnirala tako da podstiču zavisnost kod dece
Do sada je u 2026. registrovano čak 88 novih medija, čiji su vlasnici povezani s režimom Aleksandra Vučića. Inflaciji medija najviše pogoduje sistem projektog sufinansiranja medijskih sadržaja iz budžeta, ali i digitalizacija, politička koncentracija i netransparentnost
Pre 25 godina organizovan je prvi „revolucionarni“ Prajd. Završio se velikim nasiljem za koje niko do kraja nije odgovarao. Na to se svodi izveštavanje većine medija, a nisu se ni kasnije proslavili u izveštavanju o LGBT+ zajednici
Objekat u formi terazija koji je postavljen posred Terazija naišao je u Beogradu na opšti podsmeh. Udruženje likovnih umetnika Srbije ocenilo je da nije svaki trodimenzionalni predmet skulptura i upozorilo da proglašavanje novog „simbola“ Beograda bez javnog konkursa i stručne procedure predstavlja institucionalni, a ne samo estetski problem
Alpac Capital, koji se pominje kao budući vlasnik N1 i drugih, kažnjen je u Portugalu zbog 36 kršenja propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma od 2017. do 2023, pišu podgoričke „Vijesti“. Profesor FPN-a u penziji Rade Veljanovski kaže za „Vreme“ da je najveći problem medija na Balkanu upravo upitno poreklo novca
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.