img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Kreni-promeni predao peticiju „Zaštitimo Sajam!“

06. mart 2024, 13:56 M.S./Danas
Foto: FoNet
Copied

Skupštini grada Beograda pokret Kreni-promeni predao je danas peticiju koju je potpisalo više od 31.500 građana protiv rušenja sajma

Pokret Kreni-promeni predao je danas, u zgradi Skupštine grada Beograda, peticiju sa više od 31.550 potpisa građana kojom se zahteva da se ceo kompleks Sajma stavi pod zaštitu, i da se odustane od rušenja hala. U protivnom vlast će se suočiti sa građanskom neposlušnošću, saopštio je Pokret.

Ovom peticijom Kreni-promeni zahteva da se pokrene postupak zaštite celog kompleksa Beogradskog sajma.

Vođa Tima za Sajam Angelina Jokić poručila je vlastima da Sajam mora ostati jedan do simbola Grada, tako da se ne sme dozvoliti njegovo rušenje, zbog čega je i pokrenuta peticija pod nazivom „Zaštitimo Sajam. Rušenje Beograda mora da stane“, prenosi Danas.

Pod maskom organizacije izložbe “EKSPO 2027” planira se ruženje kompleksa Beogradskog sajma i najavljuje izgradnja novog sajamskog kompleksa na surčinskim njivama, a ovaj proctor “oslobodi” za širenje Beograda na vodi.

Zaštititi identitet Beograda

Jedino se ne bi rušila Hala 1 jer je ona zaštićena zakonom, a umesto ostalih hala planira se izgradnja stambenih zgrada.

Arhitekta Zorica Rančić pozvala je kolege iz struke, arhitekte, urbaniste i zaštitare da zajedno zaštite indentitet Beograda kako ne bi izgledao kao gradovi iznikli iz prašine koji međusobno liče i da “genijalnost naše pameti i naših ruku ne zauzme uvozna konfekcija“.

Dodaje da svi žele da se Beograd razvija, ali održivi razvoj nije rušenje svega po svaku cenu kako bi se nešto zidalo, već čuvanje svog kulturnog identiteta i svega vrednog, te da u Beogradu ima dosta mesta gde može da se gradi.

Prema njenim rečima, ne sme se dozvoliti rušenje hala 2 i 3 jer su po svemu jednake vrednosti hali 1, za koju je planirano da bude sačuvana.

Tokom obraćanja medijima najavljeno je da će pokret za desetak dana pozvati predstavnike struke da podrže dokument o potrebni očuvanja Sajma, čija je izrada u toku.

“Sajam prethodnih sedam decenija, nije bio samo objekat komercijalne namene, bio je u službi građana tokom poplava 2014. godine, karantina za vreme virusa korona, punkt za vakcinisanje. Generacije studenata u njemu su polagale prijemne ispite za fakultete. U kriznim situacijama uvek bio tu za Beograđane i sada je došlo vreme da ga zaštitimo, da bi služio i budućim generacijama”, navodi se u tekstu peticije.

Vrednost zemljišta

U zvaničnim papirima objavljenim na sajtu APR piše da je površina Beogradskog sajma 243.233 kvadrata ili nešto više od 24 hektara građevinskog zemljišta. Imajući u vidu da je cenu kvadrata parcele koja se nalazi u neposrednoj blizini, a koju je već kupio Beograd na vodi, može se zaključiti da vrednost celokupnog zemljišta iznosi oko 119,2 miliona evra, piše Nova.rs.

Ipak, predsednik Srbije je u svojoj prezentaciji naveo da će stambeni objekti zauzeti 12,1 hektar tog prostora, što znači da bi Beograd na vodi to zemljište morao da plati bar 50 miliona evra, ako se vodilo računa o tržišnoj ceni.

Tagovi:

Kreni-Promeni Peticija Sajam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Premijer Srbije

20.avgust 2025. R. V.

KRIK: Šta je sa krivičnom prijavom protiv Macuta zbog smrti pacijentkinje?

Protiv premijera Đura Macuta je 2019. godine, u vreme dok je bio načelnik odeljenja na Klinici za endokrinologiju, podneta krivična prijava zbog smrti pacijentkinje, piše KRIK

Suše

19.avgust 2025. Nikola Zdravković (Klima 101)

Gde je nestala kiša? Ovogodišnji jun ubedljivo najsušniji u istoriji merenja

Od početka leta u Srbiji još nije palo kiše koliko je trebalo da padne samo u junu

Nauka

18.avgust 2025. Jelena Kozbašić/Klima101

Kako se ratosiljati baterija: Naučnici su pronašli rešenje

Da li možete da zamislite da više nikada na daljinskom upravljaču ne menjate baterije? Međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetskim koledžom u Londonu tvrdi da je za to našao rešenje

Zdravstvo

18.avgust 2025. Filip Đorđević (DW)

Plati ili čekaj: Veštački kuk u državnoj bolnici za četiri godine

Neke liste čekanja u srpskim bolnicama jesu nestale. Ali se na veštački kuk ili koleno čeka i po četiri godine, a na srčani bajpas u Kliničkom centru Srbije po devet meseci. Zašto je to tako

Karađorđevići

17.avgust 2025. S.Ć.

Princ Filip odbio da učestvuje u ceremoniji sa ministarkom Stamenkovski

Princ Filip odbio je da položi venac svom čukun dedi kralju Petru I Karađorđeviću na Oplencu nakon ministarke Milice Đurđević Stamenkovski i ostalih. U saopštenju je podržao promene

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure