img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o radu

Kompanije krše prava radnika zbog „lažnih bolovanja“

10. maj 2024, 10:30 S.Z.
Foto : Milovan Milenkovic
Copied

Zbog „lažnih bolovanja“, kada se zaposleni volšebno oporavljaju samo dan pre nego što bi morali da izađu pred komisiju, poslodavci angažuju detektivske agencije, a koriste i poligraf. Iz Sindikata „Sloga" pak, kažu da su metode provere bolovanja radnika neprihvatljive i pozivaju na izmenu propisa o bolovanju

Kompanije u Srbiji sve češće angažuju detektivske agencije da provere da li su zaposleni zbilja bolesni – u te svrhe se koristi i poligrafsko testiranje.

Pravnica Sindikata „Sloga“ Lidija Jovanović kaže da poslodavci koriste nedovoljno definisane propise da opravdaju upotrebu neprihvatljivih metoda provere bolovanja radnika, saopšteno je iz tog sindikata.

„Pravo na bolovanje je jedno od osnovnih prava svakog radnika, međutim, u praksi se često susrećemo sa situacijama gde poslodavci, sumnjajući u zloupotrebu prava na bolovanje, preduzimaju radnje koje nisu u skladu sa Zakonom o radu,“ kazala je Jovanović.

Ona je objasnila da to što pojedini poslodavci formiraju interne komisije koje obilaze domove zaposlenih, zatim putem „Gugl“ pretraživača proveravaju dijagnozu radnika, nedopustiv napad na privatnost i poverljivost medicinskih podataka zaposlenih.

„Komisije sastavljene od ljudi koji nisu medicinski stručnjaci, a koji proveravaju medicinsku dokumentaciju i lične podatke radnika, predstavljaju kršenje Zakona o pravima pacijenata i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“, naglasila je Jovanović.

Kritikovala je praksu angažovanja detektiva za provere bolovanja, što smatra još jednim teškim kršenjem zakonskih normi.

„Član 10. Zakona o detektivskoj delatnosti dozvoljava obradu određenih podataka, ali mnogi poslodavci zloupotrebljavaju ove odredbe da bi neopravdano nadzirali zaposlene“, napominje Jovanović.

Prema njenim rečima, detektivi bi trebalo da se ograniče samo na javno dostupne informacije i da nikako ne zadiru u privatni život radnika.

Detektvima pune ruke posla

Uprkos laičkim uverenjima da su detektivi najviše angažovani zbog ljubavnih afera, agencije najviše posla imaju zbog korporativnih prevara, krađa intelektualne svojine ili robe, istraživanja konkurencije, istraga sporova u firmama i drugih poslovnih problema.

Direktor detektivske agencije Protecta Ratko Jović rekao je ranije za „Vreme” da Zakon o radu omogućava angažman detektiva.

„Poslodavac prenosi na detektiva prava koja ima. Da ne bi poslodavac glumio detektiva, zato postoje licencirani detektivi“, kaže Jović.

„Specijalizacije agencija su različite, mi se najviše bavimo upravo privrednim sektorom, korporacijama… Poput provera kandidata za zaposlenje, pre nego što neko uđe uopšte u kompaniju do daljih internih istraga, prevara, jer svašta se dešava i neko to mora da isprati“, kaže Jović.

Da li vas poligraf može koštati posla?

Suprotno predrasudama, detektivi kažu da se u ovim slučajevima ne služe prisluškivanjem i radnjama koje se kose sa zakonom.

Ali, kako pišu mediji, pojedini koriste poligraf, metod upitne pouzdanosti koji se često koristi u istragama zbog krivičnih dela. Ipak, u Srbiji nije prihvaćen kao dokaz na sudu.

Ali u firmi, nekoga može koštati i posla. Ili ipak ne može?

„Ako se zaposleni nalazi na nekoj javnoj površini oni mogu da ga prate, slikaju i ostalo. U suprotnom, bilo kakvo zadiranje u privatnost, podatke o ličnosti, poput medicinske dokumentacije, predstavlja krivično delo bez obzira ko ga vrši, detektiv ili poslodavac“, rekao je Mario Reljanović iz udruženja Centar za dostojanstveni rad.

„Ti privatni detektivi mogu da budu korisni da bi poslodavac došao do nekih informacija koje ga navode da pokrene postupak pred lekarskom komisijom, ali ne može samo na osnovu nalaza detektiva da se zasniva otkaz, jer postoji šansa da će on posle pasti na sudu na nekom radnom sporu“, dodao je Reljanović ranije za list Danas.

Kratkoročni ugovori krše prava radnika

Jovanović je kritikovala i odnos pojedinih stranih kompanija prema bolovanjima, naglasivši da kratkoročni ugovori nisu rešenje problema, već samo dodatno krše prava radnika.

„Tvrdnje da određene strane kompanije nemaju problema sa bolovanjima zato što zapošljavaju radnike na kratke periode su ne samo netačne, već i štetne, jer podstiču praksu zapošljavanja na određeno vrijeme, što zaobilazi mnoga radna prava“, upozorila je ona.

Zbog toga pravnica „Sloge“ apeluje da država i nadležne institucije preispitaju i jasno definisu zakone u vezi sa bolovanjem i njihovom kontrolom, kako bi se izbegle zloupotrebe i zaštitila prava radnika.

„Potrebno je uspostaviti jasne, stroge i pravične mehanizme kontrole koji neće ugrožavati privatnost ni osnovna ljudska prava radnika“, poručila je Jovanović.

Tagovi:

Bolovanje prava radnika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Beogradski polumaraton 2025

Beogradski polumaraton

23.novembar 2025. K. S.

Trasa polumaratona u Beogradu: Trči što dalje od Ćacilenda

U Beogradu je u nedelju održan šesti polumaraton. Ova sportska manifestacija nije prošla bez kontroverzi, pošto je nekoliko nedelja pred start, promenjena trasa, između ostalog - zbog Ćacilenda

Čaša mleka

Aflatoskin

23.novembar 2025. K. S.

Novi rok: Odložena primena evropskog standarda za aflatoksin u mleku

Rok za primenu evropskog standarda koji ograničava količinu aflatoksina u mleku pomeren je za godinu dana i važiće od 1. decembra 2026.

RGZ

Odgovor

23.novembar 2025. R. V.

Republički geodetski zavod: Katastar postupa isključivo po zakonu

Republički geodetski zavod dostavio je redakciji odgovor na tekst „Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra“. Odgovor prenosimo u celosti

Velike izmene u saobraćaju

22.novembar 2025. I.M.

Beogradski polumaraton: Koje će ulice biti zatvorene – menja se 54 linija prevoza

Zbog Beogradskog polumaratona biće obustavljen saobraćaj u više novobeogradskih ulica, dok će desetinama linija GSP-a biti promenjene trase

Leva ruka - desni džep

22.novembar 2025. Ivan Mitkovski

„Od ajvara do parfema“: Šta se sve krade u supermarketima

Čokolade, kafa, šamponi, pa i flaširana voda — sve je meta lopova u beogradskim prodavnicama. Prodavci kažu da kradu svi: tinejdžeri, zaposleni, ali i penzioneri koji se ne libe da iznesu i najbanalnije artikle. Sistem, međutim, retko reaguje

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure