img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o radu

Kompanije krše prava radnika zbog „lažnih bolovanja“

10. maj 2024, 10:30 S.Z.
Foto : Milovan Milenkovic
Copied

Zbog „lažnih bolovanja“, kada se zaposleni volšebno oporavljaju samo dan pre nego što bi morali da izađu pred komisiju, poslodavci angažuju detektivske agencije, a koriste i poligraf. Iz Sindikata „Sloga" pak, kažu da su metode provere bolovanja radnika neprihvatljive i pozivaju na izmenu propisa o bolovanju

Kompanije u Srbiji sve češće angažuju detektivske agencije da provere da li su zaposleni zbilja bolesni – u te svrhe se koristi i poligrafsko testiranje.

Pravnica Sindikata „Sloga“ Lidija Jovanović kaže da poslodavci koriste nedovoljno definisane propise da opravdaju upotrebu neprihvatljivih metoda provere bolovanja radnika, saopšteno je iz tog sindikata.

„Pravo na bolovanje je jedno od osnovnih prava svakog radnika, međutim, u praksi se često susrećemo sa situacijama gde poslodavci, sumnjajući u zloupotrebu prava na bolovanje, preduzimaju radnje koje nisu u skladu sa Zakonom o radu,“ kazala je Jovanović.

Ona je objasnila da to što pojedini poslodavci formiraju interne komisije koje obilaze domove zaposlenih, zatim putem „Gugl“ pretraživača proveravaju dijagnozu radnika, nedopustiv napad na privatnost i poverljivost medicinskih podataka zaposlenih.

„Komisije sastavljene od ljudi koji nisu medicinski stručnjaci, a koji proveravaju medicinsku dokumentaciju i lične podatke radnika, predstavljaju kršenje Zakona o pravima pacijenata i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“, naglasila je Jovanović.

Kritikovala je praksu angažovanja detektiva za provere bolovanja, što smatra još jednim teškim kršenjem zakonskih normi.

„Član 10. Zakona o detektivskoj delatnosti dozvoljava obradu određenih podataka, ali mnogi poslodavci zloupotrebljavaju ove odredbe da bi neopravdano nadzirali zaposlene“, napominje Jovanović.

Prema njenim rečima, detektivi bi trebalo da se ograniče samo na javno dostupne informacije i da nikako ne zadiru u privatni život radnika.

Detektvima pune ruke posla

Uprkos laičkim uverenjima da su detektivi najviše angažovani zbog ljubavnih afera, agencije najviše posla imaju zbog korporativnih prevara, krađa intelektualne svojine ili robe, istraživanja konkurencije, istraga sporova u firmama i drugih poslovnih problema.

Direktor detektivske agencije Protecta Ratko Jović rekao je ranije za „Vreme” da Zakon o radu omogućava angažman detektiva.

„Poslodavac prenosi na detektiva prava koja ima. Da ne bi poslodavac glumio detektiva, zato postoje licencirani detektivi“, kaže Jović.

„Specijalizacije agencija su različite, mi se najviše bavimo upravo privrednim sektorom, korporacijama… Poput provera kandidata za zaposlenje, pre nego što neko uđe uopšte u kompaniju do daljih internih istraga, prevara, jer svašta se dešava i neko to mora da isprati“, kaže Jović.

Da li vas poligraf može koštati posla?

Suprotno predrasudama, detektivi kažu da se u ovim slučajevima ne služe prisluškivanjem i radnjama koje se kose sa zakonom.

Ali, kako pišu mediji, pojedini koriste poligraf, metod upitne pouzdanosti koji se često koristi u istragama zbog krivičnih dela. Ipak, u Srbiji nije prihvaćen kao dokaz na sudu.

Ali u firmi, nekoga može koštati i posla. Ili ipak ne može?

„Ako se zaposleni nalazi na nekoj javnoj površini oni mogu da ga prate, slikaju i ostalo. U suprotnom, bilo kakvo zadiranje u privatnost, podatke o ličnosti, poput medicinske dokumentacije, predstavlja krivično delo bez obzira ko ga vrši, detektiv ili poslodavac“, rekao je Mario Reljanović iz udruženja Centar za dostojanstveni rad.

„Ti privatni detektivi mogu da budu korisni da bi poslodavac došao do nekih informacija koje ga navode da pokrene postupak pred lekarskom komisijom, ali ne može samo na osnovu nalaza detektiva da se zasniva otkaz, jer postoji šansa da će on posle pasti na sudu na nekom radnom sporu“, dodao je Reljanović ranije za list Danas.

Kratkoročni ugovori krše prava radnika

Jovanović je kritikovala i odnos pojedinih stranih kompanija prema bolovanjima, naglasivši da kratkoročni ugovori nisu rešenje problema, već samo dodatno krše prava radnika.

„Tvrdnje da određene strane kompanije nemaju problema sa bolovanjima zato što zapošljavaju radnike na kratke periode su ne samo netačne, već i štetne, jer podstiču praksu zapošljavanja na određeno vrijeme, što zaobilazi mnoga radna prava“, upozorila je ona.

Zbog toga pravnica „Sloge“ apeluje da država i nadležne institucije preispitaju i jasno definisu zakone u vezi sa bolovanjem i njihovom kontrolom, kako bi se izbegle zloupotrebe i zaštitila prava radnika.

„Potrebno je uspostaviti jasne, stroge i pravične mehanizme kontrole koji neće ugrožavati privatnost ni osnovna ljudska prava radnika“, poručila je Jovanović.

Tagovi:

prava radnika Bolovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Studetni

17.april 2026. K. S.

Noćni upad policije na Medicinski fakultet u Beogradu

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu tvrde da je policija upala u zgradu te visokoškolske ustanove. Razlog, kažu, izbori za studentski parlament

Mađarska

Cene goriva

17.april 2026. N. M.

Orban ili Mađar, gorivo svejedno jeftinije nego u Srbiji

Lider partije Tisa, Peter Mađar najavio je da će ograničene cene za dizel i benzin koje je utvrdila odlazeća mađarska vlada ostati na snazi, što znači da će cena goriva svakako ostati niža nego u Srbiji

Aleksandar Vučić

Mediji

16.april 2026. Marija L. Janković

Režimska borba protiv medija: Ko odnosi pobedu pred izbore

Vlast na mnoge načine pokušava da stane na put profesionalnim medijma pred opšte izbore u Srbiji. Kako bi kampanja izgledala da u tome i uspeju? Da li građani mogu da se oslone samo na društvene mreže?

Vakcina u rukama lekara

HPV vakcina

15.april 2026. K. S.

HPV vakcina besplatna i za odrasle u Srbiji: Ko može da je dobije

Građani do 45 godina mogu da se vakcinišu uz preporuku specijaliste i jasno definisanu proceduru

Granični prelaz Batrovci

Saobraćaj

15.april 2026. I.C.

Srbija i EES: Gužve na granici nešto manje, ali leto tek stiže

Nakon uvođenja sistema EES, došlo je do velikih gužvi na granicama i aerodromima širom Evrope. Situacija se trenutno stabilizuje, ali stručnjaci upozoravaju da bi letnja sezona mogla doneti nove probleme

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure