img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o radu

Kompanije krše prava radnika zbog „lažnih bolovanja“

10. maj 2024, 10:30 S.Z.
Foto : Milovan Milenkovic
Copied

Zbog „lažnih bolovanja“, kada se zaposleni volšebno oporavljaju samo dan pre nego što bi morali da izađu pred komisiju, poslodavci angažuju detektivske agencije, a koriste i poligraf. Iz Sindikata „Sloga" pak, kažu da su metode provere bolovanja radnika neprihvatljive i pozivaju na izmenu propisa o bolovanju

Kompanije u Srbiji sve češće angažuju detektivske agencije da provere da li su zaposleni zbilja bolesni – u te svrhe se koristi i poligrafsko testiranje.

Pravnica Sindikata „Sloga“ Lidija Jovanović kaže da poslodavci koriste nedovoljno definisane propise da opravdaju upotrebu neprihvatljivih metoda provere bolovanja radnika, saopšteno je iz tog sindikata.

„Pravo na bolovanje je jedno od osnovnih prava svakog radnika, međutim, u praksi se često susrećemo sa situacijama gde poslodavci, sumnjajući u zloupotrebu prava na bolovanje, preduzimaju radnje koje nisu u skladu sa Zakonom o radu,“ kazala je Jovanović.

Ona je objasnila da to što pojedini poslodavci formiraju interne komisije koje obilaze domove zaposlenih, zatim putem „Gugl“ pretraživača proveravaju dijagnozu radnika, nedopustiv napad na privatnost i poverljivost medicinskih podataka zaposlenih.

„Komisije sastavljene od ljudi koji nisu medicinski stručnjaci, a koji proveravaju medicinsku dokumentaciju i lične podatke radnika, predstavljaju kršenje Zakona o pravima pacijenata i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“, naglasila je Jovanović.

Kritikovala je praksu angažovanja detektiva za provere bolovanja, što smatra još jednim teškim kršenjem zakonskih normi.

„Član 10. Zakona o detektivskoj delatnosti dozvoljava obradu određenih podataka, ali mnogi poslodavci zloupotrebljavaju ove odredbe da bi neopravdano nadzirali zaposlene“, napominje Jovanović.

Prema njenim rečima, detektivi bi trebalo da se ograniče samo na javno dostupne informacije i da nikako ne zadiru u privatni život radnika.

Detektvima pune ruke posla

Uprkos laičkim uverenjima da su detektivi najviše angažovani zbog ljubavnih afera, agencije najviše posla imaju zbog korporativnih prevara, krađa intelektualne svojine ili robe, istraživanja konkurencije, istraga sporova u firmama i drugih poslovnih problema.

Direktor detektivske agencije Protecta Ratko Jović rekao je ranije za „Vreme” da Zakon o radu omogućava angažman detektiva.

„Poslodavac prenosi na detektiva prava koja ima. Da ne bi poslodavac glumio detektiva, zato postoje licencirani detektivi“, kaže Jović.

„Specijalizacije agencija su različite, mi se najviše bavimo upravo privrednim sektorom, korporacijama… Poput provera kandidata za zaposlenje, pre nego što neko uđe uopšte u kompaniju do daljih internih istraga, prevara, jer svašta se dešava i neko to mora da isprati“, kaže Jović.

Da li vas poligraf može koštati posla?

Suprotno predrasudama, detektivi kažu da se u ovim slučajevima ne služe prisluškivanjem i radnjama koje se kose sa zakonom.

Ali, kako pišu mediji, pojedini koriste poligraf, metod upitne pouzdanosti koji se često koristi u istragama zbog krivičnih dela. Ipak, u Srbiji nije prihvaćen kao dokaz na sudu.

Ali u firmi, nekoga može koštati i posla. Ili ipak ne može?

„Ako se zaposleni nalazi na nekoj javnoj površini oni mogu da ga prate, slikaju i ostalo. U suprotnom, bilo kakvo zadiranje u privatnost, podatke o ličnosti, poput medicinske dokumentacije, predstavlja krivično delo bez obzira ko ga vrši, detektiv ili poslodavac“, rekao je Mario Reljanović iz udruženja Centar za dostojanstveni rad.

„Ti privatni detektivi mogu da budu korisni da bi poslodavac došao do nekih informacija koje ga navode da pokrene postupak pred lekarskom komisijom, ali ne može samo na osnovu nalaza detektiva da se zasniva otkaz, jer postoji šansa da će on posle pasti na sudu na nekom radnom sporu“, dodao je Reljanović ranije za list Danas.

Kratkoročni ugovori krše prava radnika

Jovanović je kritikovala i odnos pojedinih stranih kompanija prema bolovanjima, naglasivši da kratkoročni ugovori nisu rešenje problema, već samo dodatno krše prava radnika.

„Tvrdnje da određene strane kompanije nemaju problema sa bolovanjima zato što zapošljavaju radnike na kratke periode su ne samo netačne, već i štetne, jer podstiču praksu zapošljavanja na određeno vrijeme, što zaobilazi mnoga radna prava“, upozorila je ona.

Zbog toga pravnica „Sloge“ apeluje da država i nadležne institucije preispitaju i jasno definisu zakone u vezi sa bolovanjem i njihovom kontrolom, kako bi se izbegle zloupotrebe i zaštitila prava radnika.

„Potrebno je uspostaviti jasne, stroge i pravične mehanizme kontrole koji neće ugrožavati privatnost ni osnovna ljudska prava radnika“, poručila je Jovanović.

Tagovi:

prava radnika Bolovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Škola Karađorđe u Saranovu

Obrušavanje plafona u školi

02.april 2026. K. S.

Hapšenja zbog škole u Saranovu: Petoro osumnjičenih za višemilionsku štetu budžeta

Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet

Rodno zasnovano onlajn nasilje

02.april 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Procurila baza sa podacima 5.000 pacijentkinja iz ginekološke klinike u Srbiji

Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država

Policija

Hronika

02.april 2026. I.M.

Bačene dve bombe na teretanu u Zemunu, intervenisao SAJ

Tokom noći nepoznata osoba bacila je dve bombe na jednu teretanu u Zemunu. Nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure