img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o radu

Kompanije krše prava radnika zbog „lažnih bolovanja“

10. maj 2024, 10:30 S.Z.
Foto : Milovan Milenkovic
Copied

Zbog „lažnih bolovanja“, kada se zaposleni volšebno oporavljaju samo dan pre nego što bi morali da izađu pred komisiju, poslodavci angažuju detektivske agencije, a koriste i poligraf. Iz Sindikata „Sloga" pak, kažu da su metode provere bolovanja radnika neprihvatljive i pozivaju na izmenu propisa o bolovanju

Kompanije u Srbiji sve češće angažuju detektivske agencije da provere da li su zaposleni zbilja bolesni – u te svrhe se koristi i poligrafsko testiranje.

Pravnica Sindikata „Sloga“ Lidija Jovanović kaže da poslodavci koriste nedovoljno definisane propise da opravdaju upotrebu neprihvatljivih metoda provere bolovanja radnika, saopšteno je iz tog sindikata.

„Pravo na bolovanje je jedno od osnovnih prava svakog radnika, međutim, u praksi se često susrećemo sa situacijama gde poslodavci, sumnjajući u zloupotrebu prava na bolovanje, preduzimaju radnje koje nisu u skladu sa Zakonom o radu,“ kazala je Jovanović.

Ona je objasnila da to što pojedini poslodavci formiraju interne komisije koje obilaze domove zaposlenih, zatim putem „Gugl“ pretraživača proveravaju dijagnozu radnika, nedopustiv napad na privatnost i poverljivost medicinskih podataka zaposlenih.

„Komisije sastavljene od ljudi koji nisu medicinski stručnjaci, a koji proveravaju medicinsku dokumentaciju i lične podatke radnika, predstavljaju kršenje Zakona o pravima pacijenata i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“, naglasila je Jovanović.

Kritikovala je praksu angažovanja detektiva za provere bolovanja, što smatra još jednim teškim kršenjem zakonskih normi.

„Član 10. Zakona o detektivskoj delatnosti dozvoljava obradu određenih podataka, ali mnogi poslodavci zloupotrebljavaju ove odredbe da bi neopravdano nadzirali zaposlene“, napominje Jovanović.

Prema njenim rečima, detektivi bi trebalo da se ograniče samo na javno dostupne informacije i da nikako ne zadiru u privatni život radnika.

Detektvima pune ruke posla

Uprkos laičkim uverenjima da su detektivi najviše angažovani zbog ljubavnih afera, agencije najviše posla imaju zbog korporativnih prevara, krađa intelektualne svojine ili robe, istraživanja konkurencije, istraga sporova u firmama i drugih poslovnih problema.

Direktor detektivske agencije Protecta Ratko Jović rekao je ranije za „Vreme” da Zakon o radu omogućava angažman detektiva.

„Poslodavac prenosi na detektiva prava koja ima. Da ne bi poslodavac glumio detektiva, zato postoje licencirani detektivi“, kaže Jović.

„Specijalizacije agencija su različite, mi se najviše bavimo upravo privrednim sektorom, korporacijama… Poput provera kandidata za zaposlenje, pre nego što neko uđe uopšte u kompaniju do daljih internih istraga, prevara, jer svašta se dešava i neko to mora da isprati“, kaže Jović.

Da li vas poligraf može koštati posla?

Suprotno predrasudama, detektivi kažu da se u ovim slučajevima ne služe prisluškivanjem i radnjama koje se kose sa zakonom.

Ali, kako pišu mediji, pojedini koriste poligraf, metod upitne pouzdanosti koji se često koristi u istragama zbog krivičnih dela. Ipak, u Srbiji nije prihvaćen kao dokaz na sudu.

Ali u firmi, nekoga može koštati i posla. Ili ipak ne može?

„Ako se zaposleni nalazi na nekoj javnoj površini oni mogu da ga prate, slikaju i ostalo. U suprotnom, bilo kakvo zadiranje u privatnost, podatke o ličnosti, poput medicinske dokumentacije, predstavlja krivično delo bez obzira ko ga vrši, detektiv ili poslodavac“, rekao je Mario Reljanović iz udruženja Centar za dostojanstveni rad.

„Ti privatni detektivi mogu da budu korisni da bi poslodavac došao do nekih informacija koje ga navode da pokrene postupak pred lekarskom komisijom, ali ne može samo na osnovu nalaza detektiva da se zasniva otkaz, jer postoji šansa da će on posle pasti na sudu na nekom radnom sporu“, dodao je Reljanović ranije za list Danas.

Kratkoročni ugovori krše prava radnika

Jovanović je kritikovala i odnos pojedinih stranih kompanija prema bolovanjima, naglasivši da kratkoročni ugovori nisu rešenje problema, već samo dodatno krše prava radnika.

„Tvrdnje da određene strane kompanije nemaju problema sa bolovanjima zato što zapošljavaju radnike na kratke periode su ne samo netačne, već i štetne, jer podstiču praksu zapošljavanja na određeno vrijeme, što zaobilazi mnoga radna prava“, upozorila je ona.

Zbog toga pravnica „Sloge“ apeluje da država i nadležne institucije preispitaju i jasno definisu zakone u vezi sa bolovanjem i njihovom kontrolom, kako bi se izbegle zloupotrebe i zaštitila prava radnika.

„Potrebno je uspostaviti jasne, stroge i pravične mehanizme kontrole koji neće ugrožavati privatnost ni osnovna ljudska prava radnika“, poručila je Jovanović.

Tagovi:

Bolovanje prava radnika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Voz Soko

Brza pruga

24.januar 2026. K. S.

Beograd-Budimpešta: Kako će se obavljati granična kontrola

Za mesec i po dana trebalo bi da krene prvi brzi voz na relaciji Beograd-Budimpešta. Mađarski graničari poznati su po dugom zadržavanju putnika, a kako će se kontrola obavljati na železnici

Požar u Novom Pazaru

Hronika

24.januar 2026. K. S.

Lokalizovan požar u industrijskoj zoni u Novom Pazaru

Požar, koji je izbio u noći između petka i subote, zahvatio je više objekata u industrijskoj zoni u Novom Pazaru

Protest „Pravda je umrla - istina živi“

Slučaj Miroslava Aeksića

23.januar 2026. B. B.

Protest „Pravda je umrla – istina živi“ zbog odugovlačenja procesa protiv Miroslava Aleksića

Protest „Pravda je umrla - istina živi“, zbog odugovlačenja sudskog procesa u slučaju glumice Milene Radulović protiv profesora glume Miroslava Aleksića

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić

Univerzitet u Beogradu

23.januar 2026. B. B.

Rektor Đokić o sastanku sa delegacijom EP: Fokus na pritiscima na akademsku zajednicu

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić rekao je da je na sastanku sa delegacijom Evropskog parlamenta fokus bio na pritiscima kojima je izložena akademska zajednica

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja

23.januar 2026. Bojan Bednar

Pretposlednja generacija poljoprivrednika: Srbija srlja u prehrambenu nesigurnost

O kakvoj strategiji poljoprivrede da pričamo, kada Srbija budzašto kupuje meso iz EU koje bi tamo bilo ekološki uništeno. Mi čak za ljudsku ishranu uvozimo i otpatke iz mesne inudstrije sa izuzetno velikim sadržajem kalcijuma, dok u EU to nije dozvoljeno ni za kućne ljubimce

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure