img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o radu

Kompanije krše prava radnika zbog „lažnih bolovanja“

10. maj 2024, 10:30 S.Z.
Foto : Milovan Milenkovic
Copied

Zbog „lažnih bolovanja“, kada se zaposleni volšebno oporavljaju samo dan pre nego što bi morali da izađu pred komisiju, poslodavci angažuju detektivske agencije, a koriste i poligraf. Iz Sindikata „Sloga" pak, kažu da su metode provere bolovanja radnika neprihvatljive i pozivaju na izmenu propisa o bolovanju

Kompanije u Srbiji sve češće angažuju detektivske agencije da provere da li su zaposleni zbilja bolesni – u te svrhe se koristi i poligrafsko testiranje.

Pravnica Sindikata „Sloga“ Lidija Jovanović kaže da poslodavci koriste nedovoljno definisane propise da opravdaju upotrebu neprihvatljivih metoda provere bolovanja radnika, saopšteno je iz tog sindikata.

„Pravo na bolovanje je jedno od osnovnih prava svakog radnika, međutim, u praksi se često susrećemo sa situacijama gde poslodavci, sumnjajući u zloupotrebu prava na bolovanje, preduzimaju radnje koje nisu u skladu sa Zakonom o radu,“ kazala je Jovanović.

Ona je objasnila da to što pojedini poslodavci formiraju interne komisije koje obilaze domove zaposlenih, zatim putem „Gugl“ pretraživača proveravaju dijagnozu radnika, nedopustiv napad na privatnost i poverljivost medicinskih podataka zaposlenih.

„Komisije sastavljene od ljudi koji nisu medicinski stručnjaci, a koji proveravaju medicinsku dokumentaciju i lične podatke radnika, predstavljaju kršenje Zakona o pravima pacijenata i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“, naglasila je Jovanović.

Kritikovala je praksu angažovanja detektiva za provere bolovanja, što smatra još jednim teškim kršenjem zakonskih normi.

„Član 10. Zakona o detektivskoj delatnosti dozvoljava obradu određenih podataka, ali mnogi poslodavci zloupotrebljavaju ove odredbe da bi neopravdano nadzirali zaposlene“, napominje Jovanović.

Prema njenim rečima, detektivi bi trebalo da se ograniče samo na javno dostupne informacije i da nikako ne zadiru u privatni život radnika.

Detektvima pune ruke posla

Uprkos laičkim uverenjima da su detektivi najviše angažovani zbog ljubavnih afera, agencije najviše posla imaju zbog korporativnih prevara, krađa intelektualne svojine ili robe, istraživanja konkurencije, istraga sporova u firmama i drugih poslovnih problema.

Direktor detektivske agencije Protecta Ratko Jović rekao je ranije za „Vreme” da Zakon o radu omogućava angažman detektiva.

„Poslodavac prenosi na detektiva prava koja ima. Da ne bi poslodavac glumio detektiva, zato postoje licencirani detektivi“, kaže Jović.

„Specijalizacije agencija su različite, mi se najviše bavimo upravo privrednim sektorom, korporacijama… Poput provera kandidata za zaposlenje, pre nego što neko uđe uopšte u kompaniju do daljih internih istraga, prevara, jer svašta se dešava i neko to mora da isprati“, kaže Jović.

Da li vas poligraf može koštati posla?

Suprotno predrasudama, detektivi kažu da se u ovim slučajevima ne služe prisluškivanjem i radnjama koje se kose sa zakonom.

Ali, kako pišu mediji, pojedini koriste poligraf, metod upitne pouzdanosti koji se često koristi u istragama zbog krivičnih dela. Ipak, u Srbiji nije prihvaćen kao dokaz na sudu.

Ali u firmi, nekoga može koštati i posla. Ili ipak ne može?

„Ako se zaposleni nalazi na nekoj javnoj površini oni mogu da ga prate, slikaju i ostalo. U suprotnom, bilo kakvo zadiranje u privatnost, podatke o ličnosti, poput medicinske dokumentacije, predstavlja krivično delo bez obzira ko ga vrši, detektiv ili poslodavac“, rekao je Mario Reljanović iz udruženja Centar za dostojanstveni rad.

„Ti privatni detektivi mogu da budu korisni da bi poslodavac došao do nekih informacija koje ga navode da pokrene postupak pred lekarskom komisijom, ali ne može samo na osnovu nalaza detektiva da se zasniva otkaz, jer postoji šansa da će on posle pasti na sudu na nekom radnom sporu“, dodao je Reljanović ranije za list Danas.

Kratkoročni ugovori krše prava radnika

Jovanović je kritikovala i odnos pojedinih stranih kompanija prema bolovanjima, naglasivši da kratkoročni ugovori nisu rešenje problema, već samo dodatno krše prava radnika.

„Tvrdnje da određene strane kompanije nemaju problema sa bolovanjima zato što zapošljavaju radnike na kratke periode su ne samo netačne, već i štetne, jer podstiču praksu zapošljavanja na određeno vrijeme, što zaobilazi mnoga radna prava“, upozorila je ona.

Zbog toga pravnica „Sloge“ apeluje da država i nadležne institucije preispitaju i jasno definisu zakone u vezi sa bolovanjem i njihovom kontrolom, kako bi se izbegle zloupotrebe i zaštitila prava radnika.

„Potrebno je uspostaviti jasne, stroge i pravične mehanizme kontrole koji neće ugrožavati privatnost ni osnovna ljudska prava radnika“, poručila je Jovanović.

Tagovi:

Bolovanje prava radnika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Od kada je najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci upozoravaju na posledice koje će osećati i naredne generacije

Proširenje Beograda na vodi

30.jul 2025. M. M.

Vlast ipak odustala od potpunog rušenja Sajma: Hale 2 i 3 ostaju, menja se namena

Nadležna komisija donela je odluku da Hale 2 i 3 Beogradskog sajma ipak budu sačuvane, uprkos prvobitnoj odluci da budu porušene u svrhe proširenja Beograda na vodi

Upis na fakultet

30.jul 2025. M. L. J.

Ministrovanje Dejana Vuka Stankovića: Kako sa maksimalnim brojem bodova ne možeš da upišeš fakultet

U Srbiji je od ove godine nemoguće studirati dva fakulteta, ako drugi upisujete godinu dana kasnije, čak i na samofinansiranju

Urbanizam

29.jul 2025. S.Ć.

Udruženje arhitekata: Planira se po kriterijumima Vlade, a ne struke

Udruženje arhitekata Srbije traži da se povuče plan o proširenju Beograda na vodi, i dokazuje da su elektronske javne sednice donete mimo zakonske procedure

Vatrogasci: Ilustracija

Eksplozije u kafićima

29.jul 2025. M. L. J.

Poruka u zapaljenoj boci: Ko pali kafiće u Beogradu?

Na nekoliko ugostiteljskih objekata u Beogradu tokom leta su bačeni Molotovljevi kokteli. Policija istražuje da li je po sredi iznuda reketa vlasnicima ili obračun mafije

Ana Brnabić obišla je SKC

Lični stav

28.jul 2025. Jovana Karaulić

Popis protiv pamćenja: Kako Ana Brnabić pokušava da izbriše trag studentskog otpora

Nakon više meseci blokade u Studentskom kulturnom centru - pažljivo (samo)organizovanom prostoru slobode, umetnosti, kulture i otpora - vlast je odlučila da reaguje popisom

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr