Osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković u sredu će biti sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. Kome je ona namenjena i kakvu poruku šalje Beograd kada tu pohranjuje Miloševićevog omiljenog generala
Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu u sredu (22. oktobra) postaće večni počinak za nekadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojšu Pavkovića.
On će se tako naći u društvu književnika i Nobelovca Ive Andrića, prvog demokratskog premijera SR Jugoslavije Zorana Đinđića, glumaca Olivere i Radeta Markovića, Nebojše Glogovca, Zorana Radmilovića, Dragana Nikolića i Milene Dravić, kjiževnika Danila Kiša, Meše Selimovića, Miloša Crnjansog, slikara Petra Lubarde i mnogih drugih značajnih ličnosti.
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su glumci, književnici, pesnici, sportisti, pevači, političari, značajne ličnosti koje su svojim radom i delom zadužile Srbiju.
Ko odlučuje kome je mesto u „Aleji zaslužnih građana“
Prema Odluci o upravljanju grobljima, sahranjivanju i pogrebnoj delatnosti na teritoriji grada Beograda, zaslužnim licem koje može biti sahranjeno na posebnoj parceli za sahranjivanje posmrtnih ostataka zaslužnih lica mogu biti sahranjeni oni koji su bili istaknuti i dali odgovarajući doprinos u oblasti rada u kojoj su radili.
Obrazložen predlog da se posmrtni ostaci zaslužnog lica sahrane u Aleji zaslužnih građana daje institucija čiji je član bio preminuli, uz prethodnu saglasnost njegovog supružnika ili članova uže porodice.
O predlogu dalje odlučuje Komisija za ocenu opravdanosti predloga za sahranjivanje u Aleji zaslužnih građana koju rešenjem obrazuje gradonačelnik grada Beograda.
Komisiju, prema ovoj odluci, čine predstavnici nadležnih ministarstava, Srpske akademije nauka i umetnosti, Olimpijskog komiteta Srbije, nadležne organizacione jedinice Gradske uprave Grada Beograda i drugi.
Odluka o tome da ovakva komisija odlučuje ko će biti sahranjen u Aleji zaslužnih građana doneta je 2024. godine.
Predhodna odluka nije predviđala komisiju, ali je zato bilo propisano da gradonačelnik Grada Beograda može da odluči da i drugo lice koje je u toku života bilo istaknuto u oblasti u kojoj je delovalo, može da bude sahranjeno u Aleji zaslužnih građana.
Šta je Aleja zaslužnih građana
Posebna parcela na Novom groblju u Beogradu, rađena po projektu arhitekte Svetislava Ličine, izgrađena je1965. godine i predstavlja posebnu arhitektonsku celinu gde je do sada sahranjeno više od 800 ličnosti od posebnog značaja za srpsku i jugoslovensku istoriju i kulturu.
Osim nje, na Novom bežanijskom groblju postoji Aleja zaslužnih građana Beograda.
Aleju na Novom groblju najpre su zvali Grobljem zaslužnih građana.
Prostire se na površini od oko 4.200 metara kvadratnih na Novom groblju i nekoliko puta je proširivana. Poslednji put 2011. godine.
U aprilu 2024. godine govorilo se o tome da je u njoj ostalo još 19 mesta.
Foto: WikipediaAleja zaslužnih građana na Novom groblju
Tehničke mogućnosti
Čovek može biti sahranjen u grobnici gde se polažu sanduci, rozarijumima koji su predviđeni za polaganje urni u zemlju i kolumbarijumima, pregradama u polukružnim betonskim zidovima, konhama.
Grobnice mogu biti raspoređene jedna do druge ili postavljene kružno po pet u nizu, zrakasto se šireći. Zbog koncepta da su svi sahranjeni „jednaki po zaslugama – bez obzira na zanimanje“, ploče su iste.
Prve osobe sahranjene u Aleji su revolucionar Risto Stefanović i književnik Risto Minderović, a među poslednjima u njoj je sahranjen Miodrag Kostića, osnivač i predsednik MK Grupe.
Od srede, 22. oktobra, u njoj će se naći i posmrtni ostaci Nebojše Pavkovića.
General Pavković je, tokom napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine bio komandant Treće armije Vojske Jugoslavije koja je bila raspoređena na prostoru KiM.
Haški tribunal ga je 2009. godine osudio na 22 godine zatvora, a tužilaštvo ga je teretilo za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Optužnica protiv Pavkovića je otpečaćena u oktobru 2003. godine, a on se 2005. godine predao Tribunalu u Hagu.
Krajem septembra 2025. Mehanizam u Hagu odlučio je da zbog lošeg zdravstvenog stanja prevremeno na slobodu pusti generala Nebojšu Pavkovića.
On je kasnije stigao u Beograd gde je i preminuo.
Foto: Ministarstvo odbraneNebojša Pavković
Koja je poruka Beograda
Dok ostatak Balkana piše o zlodelima za koje je preminuli general Nebojša Pavković proglašen krivim, srpski režimski mediji se opraštaju od „heroja“, a sličan je i narativ državnog vrha.
Saučešće su izjavili predsednik države Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Đuro Macut, potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i ministar odbrane Bratislav Gašić.
Vučić je u telegramu saučešća povodom Pavkovićeve smrti napisao:
„Tokom dugogodišnje službe ostavio je trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji, vodeći brigu o ljudima sa kojima je radio i izvršavajući zadatke koji su mu povereni.“
Dok je Pavković komadovao na Kosovu, Vučić je bio ministar informisanja u Vladi SRJ. Možda zato ni ne čudi što za njega čovek koji je osuđen na 22 godine zatvora zbog učešća u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ tokom rata na Kosovu, čiji je cilj bio progon i prisilno uklanjanje kosovskih Albanaca, kako stoji u presudi, i koji je proglašen krivim za ubistvo, nije ratni zločinac.
Relativizacija zločina prisutna je u Srbiji odavno, a odlukom da se Nebojša Pavković nađe među zaslužnim građanima srpske vlasti šalju poruku da se još jedan osuđivani ratni zločinac ovde slavi kao heroj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vlast na mnoge načine pokušava da stane na put profesionalnim medijma pred opšte izbore u Srbiji. Kako bi kampanja izgledala da u tome i uspeju? Da li građani mogu da se oslone samo na društvene mreže?
Nakon uvođenja sistema EES, došlo je do velikih gužvi na granicama i aerodromima širom Evrope. Situacija se trenutno stabilizuje, ali stručnjaci upozoravaju da bi letnja sezona mogla doneti nove probleme
Na protestu vlasnika parcela u Ratini kod Kraljeva, koji traže naknadu štete zbog izgradnje Moravskog koridora, došlo je do incidenta kada je cisterna angažovane firme poprskala okupljene, pri čemu je jedna žena povređena i hospitalizovana
Mladi sa autizmom, po završetku škole, nemaju pravo na personalnog asistenta zbog bizarne formulacije u pravilniku. Tako ostaju izolovani u kući i bez društvenog života
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!