img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rashlađivanje

Kako protiv vrućine: Za i protiv prenosivih klima uređaja

23. јул 2024, 12:16 B. B.
Foto: printskrin/Youtube
Copied

Prednost prenosivih klima uređaja je što nisu mnogo skupi i mogu da se prenose iz prostorije u prostoriju. Najveća mana im je što stoje na podu, umesto blizu plafona, gde je vazduh najtopliji, i što imaju glomazna creva za aspirator koji topao vazduh iz prostorije uglavnom izbacuje kroz poluotvoreni prozor

Prenosivi klima uređaji mogu da budu bolje rešenje za ljude koji jednostavno nemaju uslove, ili para, da ugrade fiksne uređaje ili za one koji žele da rashlade samo jednu prostoriju, a na sajtovima distrubutera u Srbiji mogu da se kupe za 30.000 dinara i više, u zavisnosti od veličine i robne marke.

Dejan Andrić iz servisa za klima uređaje Bg Cool kaže za „Vreme“ da je, ako uslovi stanovanja to dopuštaju, uvek bolje izabrati fiksiran klima uređaj.

„Prenosiv klima uređaj je loš jer stoji na podu, a poenta je da klima uređaj stoji na što je moguće većoj visini u prostoriji, jer se topao vazduh nalazi gore. Poenta klima uređaja je da hladi taj topao vazduh na vrhu da bi što pre ohladila prostor“, kaže Andrić.

Veća potrošnja struje i veća buka

On ističe da su fiksni klima uređaji mnogo jači u odnosu na prenosive klima uređaje, a da prenosivi troše više struje i stvaraju mnogo više buke.

„Najveći problem sa prenosivim klima uređajima je to što oni imaju ogromno crevo za aspirator koje mora da izbacuje topao vazduh iz prostorije, što je princip na kome funkcionišu svi klima uređaji, jer da bi uređaj hladio mora negde da izbacuje topao vazduh“, kaže Andrić.

On objašnjava da zbog toga ljudi često izbacuju crevo prenosivih klima uređaja kroz prozore koji su otvoreni na kant, što znači da topao vazduh spolja ulazi u prostoriju, pa sve to „i nema nekog smisla“.

Andrić dodaje da odgovara ljude od kupovine prenosivih klima uređaja ukoliko postoje uslovi za ugradnju fiksnih klima uređaja.

„Kupovina prenosivog klima uređaja je baš poslednja varijanta, ako stvarno nema uslova za postavljanje fiksnog klima uređaja“, savetuje Andrić.

Potkrovlja su izuzetak

Kao izuzetak on navodi ljude koji žive u potkrovljima, sa oštrim i kosim zidovima na koje ne može da se ugradi fiksni klima uređaj.

Dodaje da se ljudi odlučuju za prenosive klima uređaje najviše zbog toga što za njih nije potrebna montaža, dok su cene prenosivih klima uređaja i fiksnih klima uređaja srednje klase maltene iste, te da je veća razlika u ceni primetna samo u slučaju fiksnih klima uređaja najviše klase i najpoznatijih brendova.

Andrić podseća da klima uređaji izbacuju vodu dok rade, što se u slučaju fiksnih klima uređaja rešava tako što se crevo za odvod vode izvuče van prostorije čime se taj problem jednostavno rešava. Kod prenosivih klima uređaja toga nema već, posuda u kojoj se skuplja voda mora neprestano da se prazni.

On kaže da prenosive klima uređaje uglavnom vidi kod podstanara koji vole da sa sobom nose klima uređaj i po potkrovljima.

Kao jedine prednosti prenosivih klima uređaja Andrić navodi što mogu da se premeštaju s mesta na mesto i što se jednostvano priključuju na struju i spremne su za rad, dok ugradnja fiksnog klima uređaja košta između 150 i 200 evra.

Tagovi:

Klima uređaji prenosivi klima uređaji visoke temperature
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure