img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saobraćaj

Kad bahata vožnja ubija: Da li je moguća doživotna robija?

15. jul 2025, 11:32 B. B.
Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Ilustracija
Copied

U Srbiji se lako gine na drumovima, a deca su posebno ugrožena. Da li bi trebalo na dugu robiju slati vozače koji nisu imali nameru da ubiju, ali su bili toliko bahati za volanom da su rizikovali ljudske živote

Teška saobraćajna nesreća izazvana bahatom vožnjom ukradenog automobila u Beogradu protekle sedmice ostavila je dve devojčice sa ozbiljnim povredama.

To je opet rasplamsalo debatu o bahatoj vožnji i oštrijim kaznama ukoliko ona dovede do nečije smrti.

U pomenutoj nesreći čovek (28) koji je prethodno ukrao automobili i zbog toga pokušao da pobegne policiji, tim automobilom udario je automobil u kojoj se nalazila četvoročlana porodica.

Iz slupanog automobila izvučena je devojčica stara oko 13 godina, koja je plakala i govorila da ništa ne vidi, zbog čega su oni koji su joj pomagali posumnjali da je imala potres mozga.

Njena mlađa sestra ležala je nepomično i bez svesti ispod automobila, a po dolasku Hitne pomoći, sa kragnom za imobilizaciju vrata, prevezena je u bolnicu.

U automobilu je ostao zaglavljen otac dece koji je sedeo ukočen, u stanju šoka i nije mogao da izađe, pa su ga izneli iz automobila. Jedino je majka dece prošla bez povreda.

Jednoj devojčica su, prema pisanju „Blica“ konstatovane teške telesne povrede, dok je druga otpuštena na kućno lečenje.

Traži se 30 godina za ubistvo na pešačkom prelazu

Deo javnosti smatra da bi takve nesreće mogle da se preduprede i da se smanji njihova učestalost ukoliko bi kazne za bile pooštrene.

Udruženje roditelja dece stradale u saobraćaju prošle godine je zatražilo od nadležnih da u hitnom postupku izglasaju izmene Krivičnog zakonika kojima bi se pooštrile kazne za krivce za smrtne ishode dece u saobraćaju.

Uz podsećanje da Srbija godinama spada u najmanje bezbedne zemlje u Evropi u oblasti saobraćaja i da je javni rizik stradanja dece i mladih u proseku dva puta veći u Srbiji nego u Evropi, to udruženje naglasilo je da se vizija od nula stradale dece u saobraćaju ne postiže selektivnom pravdom, empatijom i povlašćenim položajem krivaca, sporim podizanjem optužnica, višegodišnjim krivičnim postupcima i kaznama od jedne do tri godine za poginulo dete.

Zato je to udruženje predložilo neke izmene Krivičnog zakonika.

Oni, između ostalog, smatraju da bi kazna za nasilničku vožnju sa smrtnim ishodom na pešačkom prelazu trebalo bi da iznosi 30 godina zatvora bez mogućnosti pomilovanja, dok bi kazna za nasilničku vožnju sa smrtnim ishodom trebalo da bude u rasponu od 15 do 30 godina zatvora.

Neprecizni zahtevi

Da li su takve izmene Krivičnog zakonika realne? Advokat Stefan Ćorda za „Vreme“ kaže da su zahtevi Udruženje roditelja stradale dece u saobraćaju pravno neprecizni.

„Nije realno očekivati da bi u Krivičnom zakoniku kazne mogle da budu promenjene u obimu kako se zahteva, iako sam pobornik strožih kazni i ljut sam na pravosudni sistem, jer su kazne smešne. To što se ponekad izvuku veštaci je nedopustivo, a sud kao da nekada nema glavu, kao da mu veštak sudi“, kaže Ćorda, sugerišući da veštaci svojim postupanjem na mestu nesreće ponekad utiču na to da presuđene kazne budu minimalne.

On ukazuje da se u sudskoj praksi saobraćajne nesreće uglavnom podvode pod nehat. Jer, da je u pitanju umišljaj to bi značilo da je neko namerno vozilom pošao da ubije nekog, kao da je uzeo pištolj i pucao iz njega.

Ćorda dodaje da su veoma retki slučajevi da sud pređe „tu tanku granicu“ i da nehat uvede u eventualni umišljaj.

„To se dešava samo u slučaju kada postoji takav stepen kombinacije bahatosti, agresivne vožnje i alkoholisanog stanja ili korišćenja narkotika, da sud može da kaže da je neko bio svestan šta može da uradi i da je pristao na to. Ako bi pod eventualni umišljaj podveli da neko vozi pod dejstvom alkohola, droge, prekorači brzinu, prođe kroz crveno i ubije pešaka na pešačkom prelazu, ja bih mu odredio doživotni zatvor, a ne 30 godina“, kaže on.

Sličan iskorak napravila je Nemačka gde su veliki problem divlje auto-trke usred grada. Onde su već i takve trke kažnjive, a ukoliko je način vožnje posebno bahat i neko strada, moguć je doživotni zatvor.

Male šanse za kazne od 30 godina

Ćorda pak ističe da to teško može da važi za svaku smrt u saobraćaju ili na pešačkom prelazu. Kaže, može da se desi da neko ko nije ni pijan ni drogiran i ne prekorači dozvoljenu brzinu i ne prođe kroz crveno svetlo slučajno ubije pešaka.

„Da li to znači da bi u tom slučaju trebalo presuditi 30 godina zatvora? Zahtev mora da se konkretizuje, jer ovako formulisane kazne ne mogu da budu uvrštene u zakonik“, kaže Ćorda.

Kada je u pitanju zahtev da kazna za nasilničku vožnju sa smrtnim ishodom bude u rasponu od 15 do 30 godina zatvora, Ćorda kaže ne postoji šansa da neko za nasilničku vožnju dobije od 15 do 30 godina zatvora.

„Najsrećnije rešenje opet bi bilo najmanje 10 godina zatvora, a do zakonskog maksimuma do 40 godina zatvora. U našem pravnom sistemu, gotovo sam siguran, nema šanse da budu uvedene, jer je doskora 30 godina zatvora izricano za najteže oblike teških ubistava. Pored toga, Srbija je potpisnica međunarodnih konvencija zbog čega ne može da propiše takve kazne“, kaže Ćorda.

Tagovi:

Krivični zakonik Saobraćaj Saobraćajna nesreća
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Saobraćaj

04.avgust 2025. M. M.

Naprednjačka gradnja: Kružni tok kod Skupštine pri kraju, Terazije sledeće?

Radovi na kružnom toku na Trgu Nikole Pašića kod Skupštine privode se kraju. Građani strahuju da ne nikne jedan i na Terazijama

Sećanje na „Oluju”

04.avgust 2025. Maja Dragić

Nakon „Oluje”: Devojčice iz budućnosti

„Oluja” se danas obeležava i kao progon i kao oslobođenje, dan za tugu i dan za slavlje. Sada kad više nisam ona mala Maja u Rumi koja nema ništa, znam vrednost vlastite istine

Vremenska prognoza

03.avgust 2025. I.M.

Ponovo vremenske nepogode, narandžasti meteo-alarm u delovima Srbije

Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije

Finansije

02.avgust 2025. S.Ć.

Odakle opštinama novac za estradu ako nemaju za ambulantu

Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije

Urbanizam

02.avgust 2025. Sonja Ćirić

Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno

Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure