img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Najčešća prezimena u Srbiji

Jovanovići brane tron, Sofije i Luke popularni

11. март 2024, 15:50 I.M. (Tanjug)
Tanjug / Strahinja Aćimović
Velike novine u radu javnog prevoza
Copied

Prema podacima Republičkog zavoda za statitstiku (RZS) najčešća prezimena u Srbiji su Jovnović, Petrović i Nikolić. RZS je objavio i koja su najpopularnija imena po godinama

U Srbiji se oko 130.000 građana preziva Jovanović, Petrovića ima blizu 100.000, a Nikolića oko 90.000, navodi se na sajtu RZS.

Među najčešćim prezimenima u Srbiji su i Marković, Đorđević, Stojanović, Ilić, Stanković, Pavlović i Popović.

Kada je reč o popularnosti ženskih imena, ime Radmila je bilo najpopularnije do 1943. godine.

Naredne dve godine, 1944. i 1945, devojčice su najčešće dobijale ime Slobodanka, dok je od 1946. do 1948. najčešće davano ime Mirjana.

U narednih 11 godina, od 1949. do 1959. na prvom mestu po učestalosti bilo je ime Ljiljana.

Ime Snežana najčešće je davano devojčicama rođenim od 1960. do 1963, kao i 1969. i 1970. godine, dok je pet godina u periodu 1964–1968, najzastupljenije bilo ime Vesna.

U prvoj polovini 70-ih godina 20. veka najčešća ženska imena bila su Biljana (1971–1973) i Danijela (1974–1975).

Ime Jelena bilo je najpopularnije čitavih 19 godina, kod generacija rođenih od 1976. do 1994. godine.

Narednih 17 godina, od 1995. do 2011, najviše devojčica dobijalo je ime Milica. U generaciji rođenoj 2012. godine na prvom mestu je ime Lena.

Naredne tri godine, 2013-2015 dominira ime Dunja, a narednih sedam godina, od 2016. do 2022. godine, najčešće žensko ime u Srbiji je Sofija.

Kada su u pitanju muška imena, ime Milan je bilo najpopularnije do 1941. godine, kao i u periodu 1948–1950.

Slobodan, Dragan, Zoran

U ratnim i poratnim godinama, od 1942. do 1947, najveći broj dečaka dobio je ime Slobodan.

Ime Dragan, koje nosi najveći broj muškaraca u Srbiji, bilo je najpopularnije 12 godina, od 1951. do 1962.

Narednih šest godina (1963–1968) dominira ime Zoran, 1969. i 1970. godine Goran, a zatim je devet godina, od 1971. do 1979, najčešće muško ime Dejan.

Do 1991. na prvom mestu po brojnosti bila su imena Aleksandar (1980), Milan (1981. i 1983. godine), Ivan (1982), Marko (1984–1987) i Miloš (1988–1991). Narednih 17 godina, od 1992. do 2007, kao i 2009, najviše dečaka dobijalo je ime Nikola.

Luka je bilo najpopularnije ime kod 12 generacija i to kod dečaka rođenih 2008. godine, a zatim u peridu od 2010. do 2014. i od 2017. do 2022. godine.

U 2015. godini najpopularinije muško ime bilo je Stefan, a 2016. godine Lazar.

Tagovi:

Prezimena Republički zavod za statistiku Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Legalizacija

22.септембар 2025. B. B.

Radmilo Marković: Legalizacija objekata i u nacionalnim parkovima

Dok će „obični“ građani moći da legalizuju objekte koje su bez dozvole izgradili na svojim parcelama, oni manje obični moći će da legalizuju vile u nacionalnim parkovima. Košta malo više, ali nije da nemaju

Jovina gimnazija je jedna od najstarijih gimnazija u Srbiji

Novi Sad

22.септембар 2025. T. S.

Štrajk upozorenja u „Jovinoj“ gimnaziji: Nastavnici protiv mobinga i raseljavanja škole

Nastavnici „Jovine“ gimnazije u Novom Sadu tvrde da su mesecima izloženi mobingu i pritiscima rukovodstva, zbog čega su najavili štrajk upozorenja

Hrvatska

22.септембар 2025. Igor Lasić/DW

Kulturkampf: Hrvatski ratni veterani protiv „mrzitelja“ Hrvatske

Letnje rasprave oko zabrane levičarskih kulturnih festivala u Hrvatskoj pokazale su da borba za javni prostor više nije samo kulturna, već duboko politička. Dok veteranske udruge targetiraju organizatore kao „mrzitelje Hrvatske“, levica ostaje zatvorena u uski festivalski krug

Nova pravila putovanja u EU

22.септембар 2025. I.M.

Ulazak u EU: Šta je „Entry/Exit System“ i kako pogađa građane Srbije

Od 12. oktobra oktobra 2025. godine, svi državljani zemalja koje nisu članice Evropske unije suočiće se sa novim pravilima ulaska u Šengen zonu – biometrijskim proverama i digitalnim evidencijama

Energetika

22.септембар 2025. Bojan Bednar

„Promena vlasničke strukture NIS-a urađena samo forme radi”

Promena vlasničke strukture NIS-a urađena je pre svega da bi se povećale šanse da se američke sankcije NIS-u odlože na duži period od „medenog meseca“, kaže za „Vreme“ stručnjak za energetsku politiku Miodrag Kapor

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure