

Novi broj „Vremena“
Rak i ljudi u Srbiji: Pakao od dijagnoze do lečenja
Onkolozi u Srbiji imaju najviše pacijenata u celoj Evropi. A iza stravičnih statistika o obolelima kriju se ljudske priče, piše „Vreme“ u novom broju




Beograđanka Tina Plemić otišla je u septembru 2020. na kontrolu nakon carskog reza u privatnu kliniku “011 Medical Team”. Nije slutila ništa jer je reč o drugoj trudnoći koju je tu vodila
Tina kaže za “Vreme” da je primio doktor Boris Vraneš, jer je njen postupajući lekar bio na godišnjem odmoru: “Kada sam došla, dr Vraneš je uočio manji koagulum u materici, te mi zakazao kontrolu za 23. septembar. Na toj kontroli rekao mi je da momentalno treba da se uradi intervencija vakuum uterusa kako bi odstranio izuzetno mali koagulum od 16 mm, predstavljajući to kao trivijalni zahvat, ali nužan.”
Tina Plemić kaže da joj je ovo predstavljeno kao rutinski zahvat koji “čak i nije intervencija”, te je bez bojazni došla u zakazanom terminu.
“Intervencija je bila užasno bolna. Od bola su mi se prsti na rukama ukočili, vrisnula sam, na šta mi je dr Boris Vraneš rekao da sam svilena, a potom i mom suprugu da sam razmažena. Kasnije sam saznala da je taj trenutak izuzetnog bola verovatno momenat kada mi je pukla materica”, nastavlja Tina svoju priču za “Vreme”.
U prostorijama klinike krvarila je četiri sata, dok je pored nje bio suprug. Kada je shvatila da je vrag odneo šalu i da ipak nije reč o običnom “čišćenju materice”, glavna sestra im je savetovala da odu u GAK Višegradska: “Kasnije smo saznali da u ustanovi nisu postojali uslovi za adekvatnu reanimaciju u takvom stanju, kao što su nadoknada krvi, faktora koagulacije, laboratorijske dijagnostike, monitoringa, operativnog lečenja… Nisu organizovali sanitetsko vozilo kako nalaže lekarski protokol u takvim situacijama, već su me pustili sa suprugom privatnim automobilom sa braunilom u ruci, dok sam obilno krvarila.”
Borba za život
Tinu hitno primaju u Višegradsku, smeštaju je na odeljenje intenzivne nege, utvrđuju da joj je hemoglobin 67 (donja prihvatljiva granica je 110) prima 9 jedinica krvi (što je oko 2,7 litara), dve jedinice plazme i nadoknadu albumina, da bi uopšte mogli da je operišu.
Prvom operacijom su pokušali da zaustave krarenje, ali neuspešno: “Kasnije su mi rekli da sam bila kao ‘protočni bojler’ jer mi nadoknađuju krv transfuzijama, a krvarenje se obilno nastavlja.”
Tina nakon prve operacije upada u stanje hemoragičnog šoka i lekari odlučuju da je nužna još jedna hirurška intervencija iz vitalnih razloga. Pošto ni nakon više sati ne uspevaju da je zbrinu, dežurni lekari oko tri ujutru bude zamenicu direktora GAK Višegradska prof. dr Sašu Kadiju koja dolazi od kuće i zajedno sa prof. dr Svetlanom Spremović uspeva da zaustavi krvarenje složenim postupkom podvezivanja krvnih sudova.
Nakon dugotrajnog oporavka, nekoliko hospitalizacija i meseci krvarenja i drugih komplikacija, Tina Plemić kreće u pravnu borbu, ali pri pokušaju medijacije čelni ljudi privatne klinike njenog advokata ubeđuju da je ona sve umislila, te da je “razmažena trudnica”. Slučaj predaju tužilaštvu, ali sudbina Tininog predmeta ista je kao i u 84 odsto prijava za nesavesno lečenje u poslednjih deset godina: tužilaštvo je odbacuje.
Ceo tekst o akušerskom nasilju čitajte u aktuelnom broju Vremena koji je na kioscima od četvrtka (1. februar). Ovde se možete pretplatiti na štampano i digitalno izdanje


Onkolozi u Srbiji imaju najviše pacijenata u celoj Evropi. A iza stravičnih statistika o obolelima kriju se ljudske priče, piše „Vreme“ u novom broju


Sagovornici „Vremena“ upozoravaju na kršenje Ustava i Konvencije o pravima deteta


Srbija je pet godina čekala na izmenu Zakona o presađivanju organa i uspostavljanje donorske kartice. Ko može, a ko i dalje ne može da bude donor organa?


Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da četiri američke savezne države traže od nje da plati ukupno 1,4 biliona dolara jer je platforme dizajnirala tako da podstiču zavisnost kod dece


Do sada je u 2026. registrovano čak 88 novih medija. U mnogim slučajevima su vlasnici povezani s režimom Aleksandra Vučića. Inflaciji medija najviše pogoduje sistem projektog sufinansiranja medijskih sadržaja iz budžeta, ali i digitalizacija, politička koncentracija i netransparentnost
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve