Grafiti mržnje koji mesecima prekrivaju fasade fakulteta, škola, zgrada i kuća širom Srbije osvanuli su i na katoličkoj crkvi u centru Beograda
Išarana je fasada na ulazu u katoličku crkvu Župa Svetog Petra u Makedonskoj. Talas političkog targetiranja studenata i profesora zahvatio je tako i verske objekte. Na fasadi je crvenim sprejem ispisan grafit „FCK BLK”.
Pitanje je da li oni koji ispisuju grafitene znaju da se iza fasade nalazi katolička crkva ili to znaju veoma dobro, jer je kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i mitropolit, još prošle godine, povodom velikog protesta 15. marta, pružio podršku studentima.
On im je tada u pisanoj izjavi poručio: „Vaša hrabrost i odlučnost da se borite za pravdu i pravednost znak su nade i vere u bolju budućnost Srbije.“
Šta je bilo povodom grafita na PMF-u
Proteklog vikenda nagrđen je Prirodno-matematički fakultet. Na betonskim stubovima i fasadi objekta sprejem su ispisane poruke mržnje. Po prijavi dekana Hemijskog fakulteta Gorana Roglića, policijski službenici Policijske stanice Stari grad izašli su na lice mesta.
Foto: N1Prirodno-matematički fakultet
U saopštenju MUP-a navodi se da je policija obavila razgovor sa dekanom, preduzela druge potrebne mere i radnje, a da je o događaju obavešteno i Prvo osnovno javno tužilaštvo.
Oglasilo se i Ministarstvo prosvete saopštenjem u kojem je osudilo „sve učestaliju praksu da se objekti ustanova obrazovanja koriste za slanje političkih poruka ispisivanjem grafita, postavljanjem banera i lepljenjem nalepnica i plakata“.
Povodom grafita na Prirodno-matematičkom fakultetu, Ministarstvo prosvete je saopštilo da veruje da će nadležni državni organi u najkraćem mogućem roku pronaći počinioce i kazniti ih u skladu sa zakonom.
„Neću da mi dete kada ide u školu gleda takve poruke, a neću ni ja da ih gledam. Znam da ih neće ukloniti gradske službe, pa sam rešio da to uradim sam“, rekao je za N1 Lazar Petrović, stanovnik Palilule.
Rade Đurić, advokat Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), kaže da uklanjanje grafita sa porukama mržnje ne bi trebalo da bude tretirano kao prekršaj, jer se radi o jednoj vrsti građanskog otpora širenju kulture nasilja. On je za N1 rekao: „Grafiti mržnje nisu deo planirane celine bilo kog objekta, tako da ne vidim zašto građanin ne bi imao pravo da ukloni nešto što ne bi trebalo da bude tu.“
I Ustav i zakoni prepoznaju govor mržnje
U Ustavu Republike Srbije piše da je „zabranjeno i kažnjivo svako izazivanje i podsticanje rasne, nacionalne, verske ili druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti“.
U Zakonu o zabrani diskriminacije, u članu 11, pominje se govor mržnje, a on se ubraja u teške oblike diskriminacije članom 13. Kažnjivo je i udruživanje radi vršenja diskriminacije.
Krivičnim zakonikom određeno je da se za različite oblike govora mržnje propisuje kazna zatvora u trajanju od tri meseca do osam godina.
Ko se hapsi i kažnjava
Kako je Vreme već pisalo, dvoje aktivista neformalnih građanskih inicijativa „Zrenjaninski zborovi“ i „Bicikl gerila“ privedeni su prošle nedelje nakon što su uklanjali političke nalepnice „Žuti lopovi“ i ispisali grafit „Studenti pobeđuju“. Protiv njih su podnete prekršajne prijave.
U jučerašnjoj studentskoj akciji deljenja nalepnica u Kruševcu, komunalna policija kaznila je dvojicu mladića koji su nalepnice „Studenti pobeđuju“ zalepili na banderu. Komunalna policija pozvala je i interventnu policiju i napisala im kazne, a okupljeni građani su na licu mesta sakupili 10.000 dinara, koliko iznosi kazna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Oživljavanje Prvog maja, kao praznika slobode, bilo bi od prvorazrednog društvenog značaja za narednu generaciju srpskih političara jer se slobodan čovek, za razliku od podanika, uvek suprotstavlja diktaturi
Broj zaposlenih na jugu i istoku Srbije je u prvom kvartalu 2026. godine manji za 8.090 osoba u odnosu na isti kvartal 2025. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku
Novi superkompjuter za svega nekoliko sekundi može da izvrši zahtevne procese obrade podataka, za koje bi običnom računaru trebalo nekoliko desetina godina
Preko 100 značajnih grobova nađenih 2022. godine, tokom priprema za izgradnju zgrade u Nišu, za koje se ispostavilo da imaju veliki kulturno-istorijski značaj, zapušteni su i urasli u korov
Pripremni radovi na tunelu koji će spajati Savsku i Dunavsku padinu ulazi u pripremnu fazu. „Krtica“ bi po planu sa radom trebala da završi 2029, a tunel bi za saobraćaj mogao biti otvoren krajem 2030. godine
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!