img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Elektroenergetski sistem: Strah od blekauta

04. јун 2025, 11:27 Igor Lasić / DW
Struja, dalekovod, trafo-stanica Foto: Tanjug / Nebojša Raus
Ilustracija
Copied

Turistička sezona počinje, klima-uređaji rade punom snagom, pa hrvatski elektroenergetski sistem ulazi u najrizičniji deo godine. Sve je veći strah od blekauta, velikog pada energetskog sistema, koji se desio i prošle godine

Više znakova upozorenja u novije vreme ukazuje na ozbiljnu i potencijalnu opasnost od urušavanja elektroenergetske mreže u Hrvatskoj. Tačnije, u toj zemlji, ali i u neposrednom okruženju, jer je reč o problemima čiji je uzrok u širem infrastrukturnom kontekstu. Među vodećim indikatorima je tzv. blekaut, odnosno pad sistema koji se dogodio prošle godine. Njegovo žarište je bilo u Crnoj Gori, a efekti su se osetili i u Hrvatskoj. S obzirom na pretpostavke tog kolapsa, veoma je osnovana bojazan da bi to moglo da se dogodi ponovo, možda već ove godine. Nešto slično, ali svakako većeg obima, dogodilo se s elektroenergetskom mrežom Portugalije i Španije, prenosi Dojče vele.

Povremeno su se u javnom prostoru zatim mogli čuti opominjući stručni glasovi u Hrvatskoj, ali bez mnogo odjeka. Oni po pravilu ukazuju na neadekvatno stanje mreže u odnosu na savremenu raznolikost izvora električne energije, tj. dugotrajno neulaganje u taj sistem. Neke pak informacije navode svojevrsnu kolebljivost obnovljivih vrsta energije, pa se zato kao mogućnost navodi da nagle promene u intenzitetu rada, kod npr. elektrana na vetar ili sunčevu energiju, stavljaju sistem na iskušenje. Tome se može dodati da sada predstoji vrhunac potrošnje struje u Hrvatskoj, ako se imaju u vidu klima-uređaji i turistička sezona.

Gde je slaba tačka?

„Zaista postoji realna opasnost od ponavljanja prošlogodišnjeg scenarija, s obzirom na to da je uzrok bio preopterećenje mreže u uslovima maksimalnog opterećenja“, kaže Zdeslav Matić, konsultant za elektroenergetiku i nekadašnji pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu privrede Hrvatske. On je u izjavi za DW opisao kako se prošle godine, iz smera Crne Gore, sistem u Hrvatskoj rušio kaskadno, sve do nivoa gde lokalna mreža može da podnese opterećenje. „Imajući u vidu opterećenost dalekovoda Konjsko-Melina, pretpostavio bih da će se urušavanje zaustaviti oko Rijeke, a ne Zadra.“

„Uglavnom, ako se opet dogodi, raspad će ići sve do tamo dokle nije izgrađena dovoljno dobra mreža. Naime, zadnjih četrdesetak godina razvoj mreže je zapostavljen, a opterećenje je raslo. Obnovljivi izvori, koji se često spominju u tom kontekstu, u stvari nemaju mnogo veze s tim kolapsom. Takođe, scenario kakav smo videli u Portugaliji i Španiji, kod nas je malo verovatan, zato što naš sistem, za razliku od onog na Iberijskom poluostrvu, spada u regionalno najpovezanije u Evropi. Imamo baš debele veze sa susedima, uz veliku inerciju sistema“, zaključuje Matić.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je stabilna u odnosu na portugalsko-španski scenario, ali i dalje izuzetno izložena u odnosu na onakav kakav se zbio u Hrvatskoj i susedstvu. „Ni susedi nisu razvili adekvatnu infrastrukturu, mislim pritom na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, kao i Srbiju. Uzrok našeg problema je višestruk. Još u vreme ministra privrede Tomislava Ćorića na zahtev Hrvatskog udruženja poslodavaca značajno su smanjenje mrežarine (takse za korišćenje i pristup sistemu), čime su HOPS i HEP-ODS (hrvatski operateri) uskraćeni za sredstva za ozbiljnije ulaganje u razvoj mreže“, podseća Matić.

Nove elektrane

Pritom se izbegavalo da se koristi novac iz nekoliko raspoloživih i izdašnih fondova Evropske unije – gotovo milijardu evra upravo za tu namenu. „I to zato što taj novac, zbog Evropske službe za suzbijanje prevara (OLAF), nije bilo moguće krasti, dok se za krađu domaćeg novca uglavnom ne ide u zatvor. Izuzetaka je malo, npr. zamena 50 godina starog podmorskog kabla prema Braču i Hvaru, da kabl slučajno ne bi konačno pregoreo u trenutku dok je gazda na letnjem odmoru u Jelsi“, kaže za DW Zdeslav Matić, očigledno ciljajući na premijera Andreja Plenkovića i razne afere u hrvatskoj elektroprivredi.

Pored rečenog, u stručnim krugovima može se čuti i za nepovoljan efekt tržišnog poslovanja na stabilnost sistema. Sektor obnovljivih izvora naglašeno raste zbog podsticaja i zainteresovanosti privatnih preduzetnika za taj biznis sa sigurnim ulaganjem i brzim povratom. Uz to, raste i promet strujom između država, dok javni elektrosistemi zaostaju sve dok se kompletan teret ne sruši za vrat korisnicima, građanima.

„Investitori vide priliku u obnovljivoj energiji, a pred vratima je još mnogo novih elektrana“, kaže Robert Pašičko, docent na varaždinskom Geotehničkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. „Država kaska i kao da ljudi koji bi trebalo da gledaju unapred, u stvari gledaju unazad i plaču za starim dobrim vremenima kada je sve bilo jako predvidljivo. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) godinama kasni sa definisanjem cene priključenja novih elektrana. A trebalo bi i pojačati postojeće dalekovode i uvesti nove spojeve sa susednim državama“, nastavlja Pašičko, ističući za primer da je većina hrvatske nove instalirane energije u Dalmaciji, a dodatni spoj sa Italijom pomogao bi da se taj sistem stabilizuje. Inače, zemlje u okruženju Hrvatske koje nisu deo EU, nedavno su potpisale usklađenost sa evropskim standardima, što će takođe pomoći stabilnosti.

Prepuštanje tržištu?

„Nekad su reverzibilne hidroelektrane pumpale vodu u gornju rezervu preko noći da bi je koristile preko dana. Danas spremaju energiju tokom dana, dakle onda kad je njena cena gotovo nula, a prodaju to posle devet sati uveče, kad cena raste na 200 do 300 evra po megavatsatu“, ukazuje Pašičko. I dodaje: „Nedostaje nam više investicija u velike baterijske sisteme i reverzibilne hidroelektrane. Potreno je da više guramo proizvodnju energije na mestu gde je i trošimo, kao što su krovovi. I da razvijamo energetske zajednice koje energiju raspodeljuju članovima bez opterećenja prenosne mreže.“

Međutim, tržište sekundarnom regulacijom tek se uspostavlja, a to znači da, ako sistem zapadne u probleme, za samo nekoliko sekundi unosi se nova energija, te ojačava inercija sistema na promene. „Zatim, bitno je i korišćenje novih alata koji omogućavaju precizno predviđanje proizvodnje ili potrošnje. Ukratko, sistem postaje sve kompleksniji, i bez novih stručnjaka koji se usavršavaju u tom području, novih alata i novih načina razmišljanja biće sve teže odbraniti njegovu stabilnost“, ocenjuje Robert Pašičko. I za kraj napominje da „zabijanje glave u pesak“ i prepuštanje tržištu da reši stvar – nije opcija.

Tagovi:

Blekaut Elektroenergetski sistem Energetska mreža Hrvatska Struja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Školstvo

09.октобар 2025. Katarina Stevanović

Peta beogradska gimnazija: Ne prestaju pritisci na učenike i roditelje

Učenici jednog odeljenja Pete beogradske gimnazije našli su se pod pritiskom nakon što su izrazili nezadovoljstvo novim nastavnikom matematike. Slučaj je izazvao reakcije stručne javnosti, roditelja i Zaštitnika građana, koji sada ispituje postupke uprave škole

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure