Kampanja u saobraćaju
Osamdeset mladih poginulo na putevima u Srbiji ove godine
Studenti i profesori uključeni u kampanju prevencije saobraćajnih nesreća zbog ogromnog bropja stradalih na putevima u Srbiji
Američka asocijacija za bolesti srca, epidemiologiju i preventivu u Čikagu saopštila je da osobe koje praktikuju dijetu periodičnog gladovanja ili „intermittent fasting" imaju 91 odsto veće šanse da obole i preminu od kardiovaskularnih bolesti. To je u suprotnosti sa prethodnim tvrdnjama
Keto, „intermittent fasting“ (periodično glasovanje), hrono i druge dijete, različite su opcije koje ljudi primenjuju kako bi smršali. Prema podacima Eurostata stopa gojaznosti prema indeksu telesne mase (BMI) u Srbiji u 2022. godini iznosila je 52,5 odsto.
Kako je „Vreme“ ranije pisalo analiza Svetske federacije za gojaznost predviđa da će do 2025. godine 7 od 10 osoba u Srbiji biti gojazno, a trenutno od gojaznosti pati 19,5 odsto muškaraca, 15 odsto žena i čak sedmoro od jedanaestoro dece.
Dijeta periodičnog gladovanja
Osobe koje praktikuju dijetu periodičnog gladovanja tzv. „intermittent fasting“ i koje dnevno konzumiraju hranu samo u vremenskom intervalu od osam časova imaju čak 91 odsto veće šanse da obole i preminu od kardiovaskularnih bolesti, saopšteno je na sastanku Američke asocijacije za bolesti srca, epidemiologiju i preventivu u Čikagu, prenosi FoNet.
Pacijenti koji pate od bolesti srca i raka, koji unose hranu u intervalu većem od osam, ali manjem od 10 časova dnevno, imaju, takođe, veću smrtnost za 66 odsto u odnosu na one koji hranu dnevno unose tokom perioda dužih od 12, 14 ili 16 sati.
Prethodni naučni nalazi ukazuju da je za održavanje dobrog zdravlja efikasno i uzimanje hrane u dnevnom intervalu od 12 ili 16 sati, ali da je, navodno, osmočasovni period konzumiranja namirnica najefikasniji, jer doprinosi bržem smanjenju naslaga glikogena u organizmu što uzrokuje primetno efikasnije sagorevanje masti u telu.
Novi nalazi – bez pozitivnih promena
Međutim, rezultati novog naučnog projekta pokazuju da dijeta periodičnog gladovanja nije donela nikakve pozitivne promene u dužini životnog veka, mada se sve do nedavno smatralo da upravo takav način ishrane doprinosi, ne samo lakom gubljenju viška telesne težine, nego i dobrom zdravlju kardio vaskularnog sistema.
A do novih nalaza došlo se proučavanjem ishrane oko 20.000 ispitanika prosečne starosti od 49 godina, rekao je jedan od učesnika u istraživanju profesor Viktor Vens Zong.
On naglašava da je analiza ishrane i zdravstveno stanje ispitanika, među kojima su podjednako bili zastupljeni žene i muskarci, trajala u proseku osam godina, ali da su neki od njih praćeni punih 17 godina.
Okidač za bolesti
Svakako, gojaznost je i okidač za mnoge druge bolesti, pre svega za dijabetes. U tekstu Dijabetes: Tihi ubica fizički neaktivnih i gojaznih „Vreme“ je pisalo da se zdrava ishrana i fizička aktivnost preporučuju kao prevencija niza bolesti.
Procenjuje se da je u Srbiji ima oko 710.00 ljudi sa dijabetesom – kod 460.000 ljudi bolest je ustanovljena, dok oko 250.000 još uvek ne zna da je obolelo, saopštio je krajem prošle godine Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ povodom Svetskog dana dijabetesa koji se obeležava 14. Novembra. Polovinu obolelih čini radno sposobno stanovništvo.
U Srbiji od dijabetesa godišnje umre oko 3400 osoba i ona spada u zemlje sa visokom stopom umiranja od te bolesti.
Studenti i profesori uključeni u kampanju prevencije saobraćajnih nesreća zbog ogromnog bropja stradalih na putevima u Srbiji
U anketi koju je sprovela Evropska komisija, samo 44% ispitanika iz Beograda reklo je da je zadovoljno uslugama javnog saobraćaja. Kada je reč o regionu Balkana, u takvom stavu prema gradskom prevozu Beograđani nisu usamljeni
Počele su funkcionalne probe grejanja pred novu sezonu, te radnici JKP „Beogradske elektrane” izlaze na teren da bi otklanjali kvarove. Grejna sezona, ipak, neće početi ranije
Nakon sastanka predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede Srbije, poljoprivrednik Marinko Kujundžić rekao je za medije da trenutno nema finansijskih sredstava za ispunjenje svih njihovih zahteva i da je razgovor „delovao konstruktivno“
U četvrtak, 3. oktobra, počelo je rušenje nekadašnje Glavne autobuske stanice u Beogradu nakon 58 godina rada. Na tom mestu predviđena je izgradnja luksuznog stambenog kompleksa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve