Letnja sezona donosi radost, sunce i osveženje u vodi — ali i ozbiljne rizike. Utapanje u bazenima, posebno među decom, spada među vodeće uzroke nesreća tokom toplih meseci.
Samo u jednom danu, u nedelju (8. jun), u Nišu su zabeležena dva incidenta na kupalištima. Dvanaestogodišnji dečak umalo se udavio na bazenu „Čair” i nakon reanimacije prebačen je bez svesti u UKC Niš. Istog dana, šestogodišnji dečak prebačen je na dečju kliniku nakon sličnog događaja na privatnom bazenu, javila je Radio-televizija Srbije.
Ovi slučajevi nisu izolovani. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje se širom sveta dogodi oko 300.000 smrtnih slučajeva od davljenja. Utapanje je treći najčešći uzrok smrti usled nenamernih povreda, a kod dece uzrasta od jedne do četiri godine – vodeći. Srbija, nažalost, nije izuzetak.
Zablude koje mogu koštati života
„Najveća opasnost leži u zabludama koje ljudi imaju o utapanju“, upozorava Zavod za javno zdravlje Beograda. Evo nekoliko najčešćih mitova.
„Utapanje traje dugo“ – U stvarnosti, osoba koja se davi bori se za vazduh svega 20 do 60 sekundi. Posle toga gubi snagu i potone. Deca se mogu utopiti za manje od 30 sekundi.
„Utapanje je bučno“ – Suprotno filmskim prikazima, osoba koja se davi obično ne viče i ne prska – bori se za dah i često ne može da zatraži pomoć. Glava joj se kratko pojavljuje iznad površine, što dodatno otežava prepoznavanje problema.
„Dobar plivač se ne može utopiti“ – I te kako može. U dve trećine slučajeva utapanja u svetu žrtve su osobe koje znaju da plivaju. Panika, umor, grčevi ili udarac glavom mogu savladati i najiskusnijeg plivača.
„Spasilac će sigurno primetiti problem“ – Spasioci imaju ograničeno vidno polje i često nadziru veći broj kupača. Ako dete počne da se davi dok spasilac gleda u drugom pravcu – može biti prekasno.
„Rekviziti za plutanje garantuju sigurnost“ – Mišići i šlaufi nisu sredstvo za spasavanje života. Mogu da skliznu ili okrenu dete licem ka vodi. Prsluci za spasavanje pružaju veću sigurnost, ali ni oni nisu zamena za nadzor odraslih.
„Plitka voda je bezbedna“ – Dete se može utopiti u vodi dubokoj svega nekoliko centimetara – dovoljno da se zapljusne lice i onemogući disanje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci naglašavaju da je prevencija jedini siguran način da se tragedije spreče.
Neprekidan i aktivan nadzor odrasle osobe, čak i kada dete zna da pliva, ključno je kako bi se tragedije sprečile.
Privatni bazeni trebalo bi da budu ograđeni, a deca i odrasli trebalo bi da znaju ne samo da plivaju, već da budu upoznati i sa osnovnom obukom reanimacije.