
Građevinarstvo
Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Iznose koji su naši sportisti zasluženo osvojili na Olimpijadi u Parizu, prosečni srpski građani mogu samo da sanjaju. Predviđene nagrade veze nemaju sa domaćom ekonomijom, te se uvek nakon slavlja pokrene i niz pitanja. Da li Srbija to može sebi da priušti i zašto se druge oblasti, poput nauke ili umetnosti, ne tretiraju barem približno kao sport
Vlada Republike Srbije donela je na sednici u nedelju donela rešenja o dodeli novčane nagrade osvajačima medalja na upravo završenim Olimpijskim igrama u Parizu.
Osvajače zlatne medalje Srbija nagrađuje za njihove uspehe sa po 200.000 evra.
Za osvojenu srebrnu medalju u olimpijskoj disciplini tekvondo, Aleksandri Perišić i njenom treneru Petri Butali dodeljena je nagrada u iznosu od 100.000 evra, dok je članovima muške košarkaške reprezentacije pripala nagrada u visini od 60.000 evra za osvojenu bronzanu medalju – svakom igraču i selektoru Svetislavu Pešiću.
Ni manje zemlje, ni većih nagrada
Poređenja radi, američki olimpijski i paraolimpijski komitet isplaćuje bonuse svojim osvajačima medalja, pored drugih stipendija i beneficija, poput zdravstvenog osiguranja, plaćajući 37.500 dolara za zlato, 22.500 dolara za srebro i 15.000 dolara za bronzu.
Iznose koji su naši sportisti zasluženo osvojili, prosečni srpski građani mogu samo da sanjaju. Predviđene nagrade veze nemaju sa domaćom ekonomijom, te se uvek nakon slavlja pokrene i niz pitanja, da li Srbija to može da priušti i zašto se druge oblasti ne tretiraju kao sport?
Prvi primer, uvek su učenici koji postižu izvanredna dostignuća na međunarodnim naučnim olimpijadama. A ima ih mnogo.
Predsednica Unije sindikata škola Beograd, Snežana Romandić Petrović kaže za „Vreme” da se, osim nekog teksta u novinama ili prigodne prilike kad ih predsednik primi, ne govori o adekvatnim nagradama za njihova postignuća.
„Te nagrade bi barem trebalo da budu stimulišuće, da oni ostanu da se školu u Srbiji i da kasnije žive i rade tu. Mi ni ne znamo šta se sa njima dešava, nekako su ispod rdara interesovanja”, kaže Romandić Petrović.
Dodaje da nagrađivanje sportista uvek ode u pravcu reklamiranja sporta u svrhu nečije politike.
„Kod nas je sve postavljeno tako da svi hoće da se očešu o nečiji uspeh”, kaže Romandić Petrović.
Zašto ne važi isti princip?
Sagovornica „Vremena” naglašava da joj nije žao što sportisti koji su postigli rezultate dobijaju te nagrade, ali pošto nisu usaglašene sa našom ekonomijom, nekako nas teraju da se međusobno upoređujemo.
„To nije suština. Sportisti se čitavog života spremaju za ovakva dostignuća i niko ne spori da treba da budu nagrađeni jer i oni reprezentuju zemlju.
Ali, zašto se isti princip ne primenjuje i za druge oblasti, to je pitanje za nadležne”, kaže Romandić Petrović.
Dodaje da koliko kod mi govorili da smo ekonomski jaki, mi smo u suštini siromašna zemlja, koja nema novca za kamen temeljac, obrazovni sistem i ulaganje u mlade.
Zaključuje i da država koja ne ulaže u obrazovanje ne može ničemu da se nada.
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe
Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve