img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novčane nagrade

Češanje o uspeh i 200.000 evra: Zašto se nauka i umetnost u Srbiji ne tretiraju kao sport?

12. август 2024, 12:16 S.Z.
Foto: Vreme
...za pobednike – medalje i pehari;...
Copied

Iznose koji su naši sportisti zasluženo osvojili na Olimpijadi u Parizu, prosečni srpski građani mogu samo da sanjaju. Predviđene nagrade veze nemaju sa domaćom ekonomijom, te se uvek nakon slavlja pokrene i niz pitanja. Da li Srbija to može sebi da priušti i zašto se druge oblasti, poput nauke ili umetnosti, ne tretiraju barem približno kao sport

Vlada Republike Srbije donela je na sednici u nedelju donela rešenja o dodeli novčane nagrade osvajačima medalja na upravo završenim Olimpijskim igrama u Parizu.

Osvajače zlatne medalje Srbija nagrađuje za njihove uspehe sa po 200.000 evra.

Za osvojenu srebrnu medalju u olimpijskoj disciplini tekvondo, Aleksandri Perišić i njenom treneru Petri Butali dodeljena je nagrada u iznosu od 100.000 evra, dok je članovima muške košarkaške reprezentacije pripala nagrada u visini od 60.000 evra za osvojenu bronzanu medalju – svakom igraču i selektoru Svetislavu Pešiću.

Ni manje zemlje, ni većih nagrada

Poređenja radi, američki olimpijski i paraolimpijski komitet isplaćuje bonuse svojim osvajačima medalja, pored drugih stipendija i beneficija, poput zdravstvenog osiguranja, plaćajući 37.500 dolara za zlato, 22.500 dolara za srebro i 15.000 dolara za bronzu.

Iznose koji su naši sportisti zasluženo osvojili, prosečni srpski građani mogu samo da sanjaju. Predviđene nagrade veze nemaju sa domaćom ekonomijom, te se uvek nakon slavlja pokrene i niz pitanja, da li Srbija to može da priušti i zašto se druge oblasti ne tretiraju kao sport?

Prvi primer, uvek su učenici koji postižu izvanredna dostignuća na međunarodnim naučnim olimpijadama. A ima ih mnogo.

Predsednica Unije sindikata škola Beograd, Snežana Romandić Petrović kaže za „Vreme” da se, osim nekog teksta u novinama ili prigodne prilike kad ih predsednik primi, ne govori o adekvatnim nagradama za njihova postignuća.

„Te nagrade bi barem trebalo da budu stimulišuće, da oni ostanu da se školu u Srbiji i da kasnije žive i rade tu. Mi ni ne znamo šta se sa njima dešava, nekako su ispod rdara interesovanja”, kaže Romandić Petrović.

Dodaje da nagrađivanje sportista uvek ode u pravcu reklamiranja sporta u svrhu nečije politike.

„Kod nas je sve postavljeno tako da svi hoće da se očešu o nečiji uspeh”, kaže Romandić Petrović.

Zašto ne važi isti princip?

Sagovornica „Vremena” naglašava da joj nije žao što sportisti koji su postigli rezultate dobijaju te nagrade, ali pošto nisu usaglašene sa našom ekonomijom, nekako nas teraju da se međusobno upoređujemo.

„To nije suština. Sportisti se čitavog života spremaju za ovakva dostignuća i niko ne spori da treba da budu nagrađeni jer i oni reprezentuju zemlju.

Ali, zašto se isti princip ne primenjuje i za druge oblasti, to je pitanje za nadležne”, kaže Romandić Petrović.

Dodaje da koliko kod mi govorili da smo ekonomski jaki, mi smo u suštini siromašna zemlja, koja nema novca za kamen temeljac, obrazovni sistem i ulaganje u mlade.

Zaključuje i da država koja ne ulaže u obrazovanje ne može ničemu da se nada.

Tagovi:

200.000 evra za olimpijsko zlato Koliko košta zlatna medalja Nauka Olimpijske igre 2024 Sport Umetnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure