img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inicijativa

Beograd u pokretu: Reke su idealne za javni prevoz

17. oktobar 2024, 15:04 S.Ć.
Foto: Milovan Milenković
Luka Beograd
Copied

Udruženje „Beograd u pokretu“ apeluje na gradsku vlast da iskoristi prednosti reka i time poboljša gradski prevoz. Pre tri godine tender Grada za ovakav projekat je propao

Tender za partnera za realizaciju rečnog prevoza u Beogradu završen je u februaru 2022. godine, ali do danas nije napravljen konkretan korak – podseća udruženje „Beograd u pokretu“ u apelu koji su uputili gradskoj vlasti da uvede rečni javni prevoz.

Propao tender

Podsetimo: javna nabavka bila je raspisana 30. decembra 2021, godine, a podneta je jedna ponuda, kompanije PD Beo reka d.o.o. Beograd.

Da se na otvaranje ponuda za javnu nabavku „Prevoz putnika u javnom rečnom prevozu u Beogradu“, koja se sprovodi po modelu javno-privatnog partnerstva, javila jedna kompanija, obelodanio je u februaru Goran Vesić, tada zamenik gradonačelnika Beograda.

Zatim je krajem novembra Sekretarijat za javni prevoz grada Beograda obustavio postupak te javne nabavke, što znači da je Grad, praktično, odustao od uvođenja rečnog prevoza. Razlog je  bio globalna kriza i poskupljenje energenata. Novac iz budžeta grada namenjen u tu svrhu je, kako je tada navedeno  u obrazloženju, preusmeren „na potrebe koje su od prioritetne važnosti“.

Argumenti za rečni prevoz

Sada, „Beograd u pokretu“ navodi da Beograd ima skoro 200 kilometara rečnih obala koje bi mogle da postanu ključni deo saobraćajne infrastrukture grada. Uvođenje ovog vida transporta moglo bi značajno da poboljša svakodnevni život građana, smanji zagađenje i doprinese ekološkoj održivosti grada.

Daju primer evropskih gradova koji su odavno prepoznali prednosti ovakvog vida prevoza i uspešno ga integrisali u svoje saobraćajne sisteme.

Pariz ima razvijenu mrežu rečnog prevoza „Batobus“ koja omogućava jednostavno kretanje Senom, povezujući ključne delove grada. Sličan sistem koristi Amsterdam, gde je „Canal Bus“ postao turistička atrakcija, ali i prevozno sredstvo za lokalno stanovništvo.

Kažu da bi primena rečnog prevoza u Beogradu mogla da donese slične benefite.

Prednosti

Rečni prevoz je ekološki prihvatljiviji od drumskog, jer bi smanjio emisiju štetnih gasova i rasteretio postojeću saobraćajnu mrežu. Dodatno, upotreba reke kao alternativnog prevoznog puta omogućila bi bolju povezanost prigradskih naselja sa centralnim delovima grada, kao i lakši pristup određenim delovima Beograda koji su sada saobraćajno izolovani ili teško dostupni.

Smatraju da bi uvođenje rečnog prevoza bilo bi korak ka modernizaciji gradskog saobraćaja i rešavanju problema zagušenja na gradskim ulicama.

Pre tri godine

Inače, pre tri godine, plan o rečnom saobraćaju je bio vrlo ambiciozan.

Vrednost posla je bila oko 422 miliona evra. Ugovor o privatno-javnom partnerstvu trebalo je da bude zaključen na – 30 godina.

Tadašnji gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić je najavljivao da je planirana vrednost nabavke 11 putničkih brodova, izgradnje marine i depoa za prihvat brodova i njihovo održavanje i servisiranje – četiri miliona evra.

U prvoj fazi bile su predviđene dve linije – prva je Crvena linija od Bloka 45 do Sportsko-rekreativnog centra „Milan Gale Muškatirović“ a druga Plava linija od Zemuna do Ade Huje.

„Beo reka“, firma koja se jedina javila na tender,  osnovana je nekoliko meseci pre raspisivanja, u julu 2021. godine, i registrovana je za prevoz putnika unutrašnjim plovnim putevima.

 

Tagovi:

javni saobraćaj reke Beograd u pokretu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zloupotreba

27.mart 2026. Marija L. Janković

Smrt na Filozofskom: Monstruoznost tabloida, Marko Kričak i pokušaj vlasti da zloupotrebi tragediju

Izveštavanje kompanije "Informer" o smrtnom slučaju na Filozofskom fakultetu pomera granice zdravog razuma i pakosti, a kamo li Kodeksa novinarstva. Država na mesto nesreće šalje ozloglašenog Marka Krička i glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića koji slovi za Vučićevog lojalistu

Policija

27.mart 2026. B. B.

Kriminalistička policija na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Desetak pripadnika Uprave kriminalističke policije ušlo je u zgradu Filozofskog fakulteta u Beogradu ispred koje je pronađeno beživotno telo dvadesetpetogodišnje devojke

Injekcija, maska, sveće, eutanazija

Eutanazija

27.mart 2026. Katarina Stevanović

Dobrovoljna smrt: Da li bi u Srbiji trebalo uvesti pravo na eutanaziju?

Eutanazija je dozvoljena samo u nekoliko evropskih zemalja. Srbija nije među njima. Koji su argumenti za, a koji protiv prava na dobrovoljnu smrt

Počela je rekonstrukcija dogašaja u slučaju Danke Ilić

Danka Ilić

27.mart 2026. B. B.

Potvrđena optužnica u slučaju Danke Ilić

Dejan Dragijević i Srđan Janković osumnjičeni su da su ubili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Hronika

27.mart 2026. N. M.

Miša Omega pronađen mrtav u stanu na Paliluli

Telo kontroverznog biznismena Milomira Joksimovića zvanog Miša Omega pronađeno je sinoć u stanu u kome je živeo u beogradskoj opštini Palilula

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure