img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Arhitekte u borbi da se Beograd razvija u skladu sa javnim interesom

20. maj 2024, 16:16 M.P. / Fonet
Foto: Draško Gagović
Arhitetke traže da se Beogradski sajam sa halama 1, 2, 3 i 4 proglasi spomenikom kulture.
Copied

Arhitekte su predstavile Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba u pokušaju da spreče najavljeno rušenje objekata. Oni traže da se ove zgrade stave pod zaštitu i restauriraju. Dodaju i da se realizacija projekta „Beograd na vodi" kreće sasvim suprotno od načela i ciljeva održivog razvoja

Na predstavljanju Deklaracije o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba, koju su sačinile akademije, udruženja i društva arhitekata, zatraženo je da se zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane restauriraju i saniraju u skladu sa utvrđenim merama zaštite kulturnih dobara koje propisuju da se ti objekti vrate u prvobitno stanje.

Oni su zatražili da se Beogradski sajam sa halama 1, 2, 3 i 4 proglasi spomenikom kulture, a da se kompleks Generalštaba i Ministartstva odbrane proglase kulturnim dobrom od izuzetnog značaja.

Zahtevaju i da se van zakona stave sve odluke, sporazumi, ugovori i planovi koji su direktno suprotni Ustavu, zakonima i obevezujućim aktima Srbije.

Neustavnost i nezakonitost

Arhitekta Borislav Stojkov naveo je da se dosadašnja realizacija projekta „Beograd na vodi“ i nagoveštena planska rešenja investitora kreću sasvim suprotno od načela i ciljeva održivog razvoja.

„Projekat Beograd na vodi utemeljen je na kršenju Ustava i zakona Srbije i njegova neustavnost i zakonitost se ne mogu konvalidirati bilo kakvim naknadnim aktivnostima i ne mogu se posmatrati izolovano u odnosu na prethodne faze tog projekta”, rekao je Stojkov.

Stojkov je dodao da se na isti način zgrade i zemljište Generalštaba i Ministarstva odbrane nezakonito prepuštaju stranom investitoru i daje mu se pravo da na tim zgradama interveniše po privatnoj volji, zanemarujući da su ti objekti zaštićeni kao javno kulturno dobro.

Govoreći o Beogradskom sajmu, Stojkov je istakao da je država prepustila 320 hektara inostranom investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i omogućila da se uspostavi eksteritorijalnost na teritoriji Beograda, sa arhitektonskim rešenjima koja odudaraju u svemu od načela održive arhitekture i urbanizma.

Javni interes

Arhitekta Bojan Kovačević istakao je da je delimično ili potpuno rušenje Beogradskog sajma, Generalštaba i Ministarstva odbrane potpuno neprihvatljivo. Dodao je da je najava radikalne promene njihovih namena i funkcija u potpunosti suprotna javnom interesu, jer ta graditeljska dela čine kulturni identitet Srbije i naroda, pogotovo u slučaju posledica agresije NATO 1999.

„Beograd mora da se razvija u skladu sa javnim interesom kao održivo i pravedno mesto za život, sa vrednim kulturnim identitetom, a razvoj Beograda nije servis za ostvarivanje privatnih interesa i uvećavanje kapitala”, poručio je Kovačević.

Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba potpisale su Akademija inženjerskih nauka Srbije, Akademija arhitekture Srbije, Udruženje arhitekata Srbije i društva arhitekata Beograda, Novog Sada, Niša, Zrenjanina, Valjeva i Vranja.

„Okvirni ugovor”

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić,  u ime Vlade Srbije, sa kompanijom „Affinity Global Development“ potpisao je nedavno „Ugovor o revitlizaciji kompleksa bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, koji se nalazi na uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine“ u centru Beograda.

Nakon toga je izjavio da još nisu dogovoreni finansijski detalji i detalji zakupa za revitalizaciju ovog kompleksa I da je Vlada Srbija sklopila samo okvirni ugovor sa stranim partnerom, na osnovu kojeg ima pravo da počne da radi projekat, a tek na kraju tog procesa sledi komercijalni ugovor.

Prema njegovim rečima, tek po potpisivanju komercijalnog ugovora će biti poznato po kojoj ceni će biti ustupljeno zemljište na 99 godina, ali tvrdi da pno neće biti prodato niti poklonjeno.

Ugovorom je, kako je dodao, definisano da nema prodaje, već će se „definisati to kolika će vrednost biti objekta, koliko će koštati ta revitalizacija jer se to još ne zna, dok se ne naprave projekti i planovi“.

Tagovi:

Generalštab Beograd na vodi Beogradski sajam Arhitekte
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure