img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lečenje od alkohola

Alkoholizam u Srbiji: Ne postoji samo „još jedna čašica”

05. април 2024, 06:57 Milica Srejić
Foto: Pexels
"Zakonske sprege prodaje alkohola maloletnicima ne funkcionišu baš najbolje."
Copied

Aleksandar Janić iz rehabilitacionog centra „Duga” Novi Sad i neko ko se izborio sa zavisnošću od alkohola za „Vreme” kaže da je ovaj problem ogroman jer se ne prepoznaje kao takav i jer je alkohol široko dostupan

U Srbiji prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (od pre dve godine) se po glavi stanovnika na godišnjem nivou popije oko 11 litara alkohola, dok je svetski prosek šest.

„Uzmi jednu valja se” – kultura konzumiranja alkohola u Srbiji je i više nego prisutna, a za domaćine koji sami proizvode rakiju, vino i druga alkholna pića ne uzeti piće kada ponude može biti uvreda.

„Naša kultura govori da nisi muškarac ako ne popiješ. Jednom sam doživeo da domaćin nije želeo sa mnom da sedne jer ga ‘nisam ispoštovao’. Tražio sam sok umesto njegove rakije”, kaže za „Vreme“ Aleksandar Janić iz rehabilitacionog centra „Duga” Novi Sad i neko ko se izborio sa zavisnošću od alkohola.

Objašnjava da je imao velikih problema sa alkoholom i da nikada više nije popio ni kap alkohola, te savetuje i druge da ne postoji “još samo jedna čašica” ili “malo ću, nisam dugo”.

Govori da je „Duga“ organizacija koja je pomogla veliki broj ljudi koji imaju problema sa alkoholom, ali i da je broj ljudi koji imaju ove probleme konstatno velik, te da nema ni smanjivanja ni povećavanja broja.

„Problem je ogroman jer se ne prepoznaje kao problem i jer je alkohol široko dostupan“, kaže naš sagovornik.

Koja je njegova priča?

Zbog ružnog razvoda svojih roditelja i pregrubog za njegova shvatanja već sa 17 godina Janić je otišao od roditeljskog doma sa ogromnom zaradom. Svirao je gitaru, a nakon toga počinje samostalno da radi kao jedan od prvih di-džejeva u Jugoslaviji. Bilo ih je, kaže svega četvorica ili petorica, pa su mogli da diktiraju cene.

Nakon toga dolaze devedesete i kako bi povećao svoja primanja postaje vlasnik nekada popularne diskoteke „Đava“ u Novom Sadu. Pozajmio je novac od ljudi od kojih se, kaže, „ne pozajmljuje novac“, nakon čega počinje rat, te diskoteka prestaje sa radom.

Partner je pobegao sa svom opremom u koju je Janić uložio novac, a i zbog rata je svakako sve izgubilo smisao, te i prodaja te opreme ne bi išla.

„Kao takav uvek sam imao pristup ljudima koji su voleli da dođu od onih opasnijh do običnih. Kada sam upao u takvu gužvu neko od tih ljudi je došao sa kesom, sa kilogramom heroina i ponudio mi je besplatno kako bih se izvukao. Naravno od toga ništa nisam prodao, navukao sam se.“

Početak uzimanja alkohola

Ideja je bila da ne bude kod kuće, a u glavi da ne bude u realnom životu. Posle 14 godina uzimanja heroina, počinje da pije.

„Ustanete ujutru i samo telo pri pomisli na uzimanje alkohola vam se buni, kreće povraćanje i sve drugo uz to, ali mozak kaže: ’Uzmi da bi bio bolje’. Tako sam živeo četiri godine, a još sam kombinovao i sa tabletama.“

Pokušavao je devet puta da se leči, a poslednji put nije verovao u efekat lekova to jest Esperala. Kada nakon njih uzmeš alkohol izazivaju mučninu, epi napade, pa čak i smrt.

„Nisam u to verovao. Popio sam alkohol preko toga i pao mrtav preko puta jedne velike pijace. U tom trenutku se tu slučajno našla hitna pomoć. Tako da ja verujem da sam božijom zaslugom, a neko kaže srećom, preživeo.“

Kada se pita zašto sve ovo, Janić kaže „sve iz stava da bi bio frajer i neko ko je mangup, a to je jako skupa cena“.

„Medicina nas se odrekla“

Nakon 18 godina takvog života došao je u jednu organizaciju koja je na bazi hrišćanstva osnovana i dodaje da su jedino takve organizacije ovde, i ne samo ovde nego i u Evropskoj uniji, koje se bave ovakvim stvarima jer oni, kaže, doživljavaju da ih se medicina odrekla.

„Ne postoje lekovi za bolesti zavisnosti. Postoje lekovi za depresiju koji se daju ljudima koji imaju problem sa bolestima zavisnosti, ali depresija je klasičan pratilac alkoholizma, svih bolesti zavisnosti.“

Kaže da nakon toliko godina rada mehanizam koji se primećuje da pomaže u lečenju bolesti zavisnosti jeste da se nakon medicinske detoksikacije ode u sredine gde neko može biti pošteđen od iskušenja, te da tako usvaja nove načine razmišljanja i donošenja odluka.

A o tome kako neko odluči da život mora promeniti, kaže da se retko desi da nekome klikne da promene mora biti, nego se „obično zabiješ u zid, dođeš do nekog kraja gde ti odlučuješ.“

Svoje lečenje započinje u Rehabilitacionom centru „Duga“ i to je trajalo godinu i po dana, a nakon toga je odlučio da pomaže drugima. Tako da je već 15 godina svoj život posvetio pomoći drugima, a pored toga ima i svoju porodicu.

„Mislio sam da je moj život okončan, da nema smisla i da je sve besmisleno, ali ta moja muka dobija smisao i svrhu kroz pomoć mladima.“

Srbija se ne brine dovoljno o mladima

Napominje da bi u Srbiji svi da beru cveće, a niko da ga zaliva – pa kaže da su deca divna, ali da se ne brinemo o njima dovoljno.

„Mislim da zakonske sprege prodaje alkohola maloletnicima ne funkcionišu baš najbolje.“

Drugi problem koji navodi jeste taj da svest kod ljudi o ovom problemu nije dovoljna, te je lako nadmudriti i zamoliti nekoga da proda alkohol.

„Nekad je veća ljubav reći ne nego da.“

Zaključuje i da je problem i zakon koji govori o reklamiranju alkohola u medijima, te se tako svašta nudi direktnim ili indirektnim putem.

Tagovi:

Alkohol Podrška zavisnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure