

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




"Neke kompanije, kako bi smanjile troškove, nude svojim zaposlenima medicinske tretmane u inostranstvu, što pokazuje da se industrija rapidno širi. Kako bi zdravstveni sektor dobio deo prihoda tržišta zdravstvenog turizma, potrebno je da uspostavi i ojača odnose sa inostranim osiguravajućim kućama"
Krajem februara u Beogradu je održana međunarodna konferencija o zdravstvenom turizmu Balkan Health Forum, a jedan od ključnih govornika bio je dr Akan Suver, predsednik Marmara fondacije i organizator Evroazijskog ekonomskog samita. Za „Vreme“ on kaže da, uprkos krizi, zdravstveni turizam svake godine beleži rast, kao i da Srbija ima ogroman potencijal u ovoj oblasti.
„VREME„: Šta za jednu zemlju znači razvoj zdravstvenog turizma, čemu taj razvoj može da doprinese? Kako se razvoj ove oblasti odražava na ekonomiju?
AKAN SUVER: Zdravstveni turizam značajno doprinosi privredi jedne zemlje. Ova industrija raste od 20 do 30 odsto na svetskom nivou i očekuje se da će 2014. godine njen udeo na tržištu biti oko 120 milijardi dolara. Rezultati razvoja ove oblasti su lakše i jeftinije mogućnosti prevoza pacijenata, edukacija lekara u zemljama Zapada, viši standardi zdravstvenog tretmana.
Iako je to i dalje tema za diskusiju, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), širom sveta postoji oko 50 miliona zdravstvenih turista. Navodi se da je 2007. godine 750.000 Amerikanaca putovalo van SAD zbog lečenja i da je taj broj povećan na šest miliona 2010, a predviđa se da će dostići deset miliona 2017. godine. Prema istraživanju britanske kompanije Treatment Abroad, 41 odsto zdravstvenih turista iz Evrope putuje van svoje zemlje zbog estetske hirurgije, a 32 procenta zbog stomatoloških intervencija. Engleski pacijent potroši od pet do osam hiljada dolara po medicinskom putovanju. Isto istraživanje pokazuje da devet od deset zdravstvenih turista kaže da bi definitivno ili najverovatnije ponovo išli u inostranstvo zbog zdravstvenog turizma, i da će prijateljima i porodici preporučiti zemlju u kojoj su bili. Cena je najvažniji faktor putovanja za 83 odsto medicinskih turista, a 85 odsto njih kaže da su bili veoma zadovoljni zdravstvenim uslugama koje su im pružene.
Koji su bili ciljevi konferencije Balkan Health Forum i šta mislite da je postignuto na konferenciji?
Cilj ove međunarodne konferencije je bio da se identifikuje potencijal za razvoj zdravstvenog turizma u Srbiji i na Balkanu, kao i da se uspostavi saradnja zemalja koje imaju različite nivoe razvijenosti ovog sektora. Srbija i zemlje regiona imaju ogroman potencijal za razvoj i saradnju u ovoj oblasti. Korišćenje tih potencijala bi doprinelo kvalitetnijim medicinskim uslugama u ovim zemljama, ali i ekonomskom rastu. Ideja konferencije je bila i da se ohrabri saradnja lekara iz Srbije i njihovih kolega iz inostranstva, zarad edukacije lekarskog kadra. Takođe, pokušali smo da u projekat razvijanja zdravstvenog turizma u većoj meri uključimo institucije.
Kakva je uloga državnih institucija u razvijanju zdravstvenog turizma?
Uloga je ključna i ogleda se u ulaganjima u razvoj potencijala i centara za zdravstveni turizam, prilagođavanju zakonske regulative, stvaranju povoljne klime za razvoj i ulaganja. Država može da utiče i na podizanje svesti o nužnostima razvoja zdravstvenog turizma, na strukovno povezivanje onih koji pružaju usluge u ovoj oblasti, medicinskih i turističkih stručnjaka. Neophodno je dobiti međunarodne akreditacije i ispuniti neophodne standarde za bezbednost pacijenata. Međunarodna akreditacija doprinosi verodostojnosti zdravstvenih ustanova kod pacijenata, osiguravajućih kuća, potencijalnih investitora i ustanova s kojima se sarađuje. Takođe, vrlo je važno da medicinsko osoblje dobro zna strane jezike, jer je komunikacija pacijenata sa lekarom od vitalnog značaja.
Kakve su mogućnosti i potrebe saradnje zemalja na Balkanu u sektoru zdravstvenog turizma?
Razvoj zdravstvenog turizma na Balkanu, kao i u ostatku sveta, tema je koja zahteva detaljnu procenu investitora. Činjenica da zdravstveni turisti troše pet puta više nego obični turisti pokazuje značaj ove industrije. Neke kompanije, kako bi smanjile troškove, nude svojim zaposlenima medicinske tretmane u inostranstvu, što pokazuje da se industrija rapidno širi. Kako bi zdravstveni sektor dobio deo prihoda tržišta zdravstvenog turizma, potrebno je da uspostavi i ojača odnose sa inostranim osiguravajućim kućama. Saradnja bolnica, osoblja i drugih aktera u ovoj industriji je ključna za njen dalji razvoj. Takođe, napredak u promociji zdravstvenog turizma će se desiti tek kad se uspostavi jedinstvo svih njegovih aktera.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve