

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Dolazi još jedan Festival nauke u Beogradu, i to, verovali ili ne – peti po redu. Ove godine on se održava od petka 2. decembra do nedelje 4. decembra i to na četiri lokacije: u robnoj kući „Kluz“, u zgradi Studentskog kulturnog centra (SKC), u Teatru „Bojan Stupica“ i u galeriji Narodne banke Srbije. Kreatori Festivala su pod ovogodišnjim sloganom „Padam na pamet“ ponovo okupili brojne naučne organizacije i naučnike pojedince, uglavnom mlade, ali i nezanemarljivu ekipu popularizatora nauke. Na Festival ove godine dolazi veliki broj gostiju iz inostranstva, a ceo program je od izlagačkog pomeren ka interakciji i performansu. Potpomognut sredstvima Centra za promociju nauke, koji i sam ima svoju neobičnu postavku na Festivalu, kao i nekoliko sponzora iz privrede, Festival je ove godine po veličini i programskoj ponudi ozbiljno prevazišao sve slične manifestacije u regionu i to ako region vrlo široko shvatimo. Ako nastavi da se razvija, Festival „preti“ da postane jedan od najvažnijih autentičnih gradskih događaja. Iz bogate ovogodišnje ponude, „Vreme nauke“ izdvaja nekoliko preporuka:
Naučni intervju
U okviru predavačkog programa, koji se odvija u SKC-u, ove godine ima puno iznenađenja. No, na Festivalu će se ove godine prvi put organizovati i takozvani naučni intervjui, gde će poznati naučnici razgovarati kako o Ajnštajnovoj teoriji tako i o filozofiji nauke, ali i o problemu pseudoistorije. U razgovorima učestvuju fizičari Ivan Aničin, Duško Latas, Branislav Cvetković, vizantolog Radivoj Radić i naš poznati filozof Miloš Arsenijević. Ovi razgovori sa naučnicima održavaju se svakog dana Festivala u 16h u Teatru „Bojan Stupica“.
Jedan dan u životu praistorijskog čoveka
U okviru postavki u robnoj kući „Kluz“, Laboratorija za bioarheologiju sa Filozofskog fakulteta vodi posetioce u godinu 6100. pre nove ere. Oni će moći da uživo vide jednu rekonstruisanu scenu iz života praistorijskih ljudi koji su nastanjivali Lepenski vir.
Čudesni svet elektriciteta
Ove godine se, pored fakulteta, sasvim nalik sličnim manifestacijama u svetu, u postavke Festivala nauke uključilo i jedno srpsko javno preduzeće. Elektroprivreda Srbije donosi postavku o raznim tajnama električne energije.
Fascinantni mozak
Iz Švajcarske ove godine na Festival nauke u Beogradu dolaze gosti sa izložbom o mozgu i neobičnim iluzijama i mislima koje on može da priredi. Izložbu u Beograd dovodi Scence et cite iz Lugana.
Fizički i laser šou
Uz veliki broj šou-programa koji na Fantastično-naučnu binu u Teatru „Bojan Stupica“ dolaze iz svih krajeva sveta, sa Univerziteta Lund u Švedskoj dolazi neočekivana ekipa, koja svoju opremu donosi u divovskom kamionu. Oni u adrenalinskom naboju predstavljaju lasere, zvuk, efekte koji publiku vode direktno u Ratove zvezda.
Sutra
Izložba već tradicionalno nazvana „Sutra“ u Narodnoj banci Srbije ove godine dovodi veliki broj eksponata iz inostranstva. Među njima je i Zimoun, umetnik iz Švajcarske, koji predstavlja veličanstvene zvuke mehanike; Davor Magdić iz Amerike donosi softver koji omogućava vizualizaciju muzike, dok Nataša Teofilović u postavci S.H.E. predstavlja zanimljivu igru virtuelnog i realnog.
Naučne debate
Na Festivalu nauke ove godine organizuju se tri naučne debate, koje publika može da vidi svakog dana od 2. do 4. decembra u terminu od 18h u Svečanoj salu SKC-a. Svaka od debata ima po pet učesnika iz raznih oblasti, a teme o kojima će razgovarati su vrlo aktuelne – „Ima li smrti posle života?“, „Nauka vs religija“ i „Da li se u genima krije nacionalnost?“
Više informacija o celokupnom programu može se naći na www.festivalnauke.org


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve