

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA) kroz pružanje pomoći stranim investitorima i promociju ulaganja u Srbiju aktivno radi na otvaranju novih radnih mesta i pokretanju domaće privrede, ali i na izgradnji dugoročnih partnerskih odnosa sa potencijalnim i postojećim investitorima. Tako je, tokom 11 godina postojanja, SIEPA stekla veliko iskustvo u poslovanju sa italijanskim kompanijama, a svi zajedno su uspeli da podignu saradnju Srbije i Italije na polju stranih ulaganja na zavidan nivo doprinoseći razvoju obe privrede
Vlada Srbije od 2006. godine subvencioniše direktne investicije u Srbiju preko Programa finansijske podrške, koju administrira SIEPA. Do sada su, tokom 15 javnih poziva za dodelu bespovratnih sredstava, odobrena 24 projekta iz Italije ukupne vrednosti od skoro 243 miliona evra. Ovim projektima je planirano zapošljavanje 8236 radnika, a odobrene subvencije iznose nešto više od 47 miliona evra.
Prema podacima NBS Italija je, sa oko 800 miliona evra investiranog kapitala u periodu 2005–2011. godine, među prvih pet investitora u Srbiji. Trenutno je kod nas prisutno oko 400 italijanskih firmi koje ostvaruju obrt od oko 2,5 milijardi evra i zapošljavaju oko 20.000 radnika.
Vodeći italijanski investitori
Italijansko prisustvo je najizraženije u sektoru tekstilne industrije, a među kompanijama koje imaju svoje proizvodne pogone u Srbiji najznačajnije su: „Benetton“, „Pompea“, „Golden Lady“, „Calzedonia“, „Fulgar“, „Fiorentino“, „Italtex intimo“. Neke od njih („Pompea“, „Golden Lady“, „Calzedonia“) odlučile su se, nakon inicijalnog ulaganja na dodatna ulaganja i otvaranje novih pogona u Srbiji. Na taj način, osim oživljavanja tekstilne industrije, ove kompanije predstavljaju najbolju preporuku za Srbiju kao investicionu destinaciju.
Prisustvo italijanskih kompanija u Srbiji dodatno je ojačano dolaskom kompanije „Fiat“, koja je u septembru 2008. potpisala ugovor sa Vladom Srbije o formiranju novog preduzeća koje će preuzeti proizvodne pogone „Zastave“.
Dolazak „Fiat“-a je uticao na odluku mnogih drugih kompanija da otvore svoje proizvodne pogone u Srbiji. Neke od njih, koje dolaze iz sektora auto, mašinske ili elektro industrije, su „Magneti Mareli“, „Dytech Dynamic Fluid Technologies“, „Lames Group“, „Sigit“, „Proma SSA SRL“ zajedno sa kompanijom „MA“, (deo grupacije „CLN“), „HT&L Fitting“, „Confezioni Andrea S.r.L“, itd.
Prisutne su kompanije i iz obućarske industrije: „Falc S.p.A.“, „Progetti“, „Pakerson“ i dr. Među kompanijama iz drugih sektora treba istaći: „Adige Bitumi“, „Martini Prefabbricati S.p.a.“, „Ferrariplast“ iz sektora građevinske industrije, „Decotra“, „Acegas“, „ButanGas“ iz sektora energetike, „Fantoni“, „Italsvenska“, „Diva Divani“ i „Ditre Italia“ iz drvne i industrije nameštaja, „Amadori“ iz poljoprivrede, „Giunti“ i „Mondadori“ iz izdavačke industrije i mnoge druge.
Svakako treba pomenuti i investicije banaka „Intesa“ i „San Paolo Imi“, koje su, pojedinačno, obe bile prisutne na srpskom tržištu pre spajanja u jednu banku, a zatim i „UniCredit“ i „Findomestic“.
Kada je reč o sektoru osiguranja, „Gruppo Generali“ je od 2006. vlasnik 50 odsto kapitala „Delta osiguranja“, dok je „Fondiaria – SAI“ 2008. godine postala vlasnik „DDOR Novi Sad“. Italijanske firme danas kontrolišu oko 44 odsto sektora osiguranja u Srbiji.
Institucionalna saradnja
Italija i Srbija su 2009. godine obeležile 130 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Tradicionalna saradnja dve države je ojačana brojnim sporazumima, protokolima i memorandumima o saradnji, ali i praksom održavanja bilateralnih susreta, samita i poslovnih saveta institucija i privrede.
SIEPA ima potpisane sporazume o saradnji sa FINEST-om, agencijom koja promoviše međunarodnu saradnju kompanija sa severa Italije sa partnerima iz jugoistočne Evrope, kao i sa SIMEST-om, institucijom Vlade Republike Italije za podršku malim i srednjim preduzećima prilikom međunarodnih nastupa. Do sada su ove italijanske organizacije u Srbiji učestvovale u više od 50 projekata.
SIEPA je partner i Unije italijanskih privrednih komora UNIONCAMERE na projektu poslovnog foruma „Forum Permanente“, kojim se italijanskim kompanijama omogućava pregled najznačajnijih informacija u vezi sa uslovima investiranja i poslovanja u Srbiji.
Kao podršku malim i srednjim preduzećima u Srbiji, italijanska vlada je 2005. pokrenula kreditnu liniju od 32,25 miliona evra, namenjenu kupovini italijanske opreme pod posebno povoljnim uslovima (kamata od 4,9 odsto, rok otplate od osam godina). Za manje od tri godine 90 srpskih firmi je iskoristilo ove pogodnosti i otvorilo oko 500 novih radnih mesta u zemlji.
Do kraja prvog semestra 2012. trebalo bi da bude aktivirana i druga kreditna linija koju je odobrila italijanska vlada, u iznosu od 30 miliona evra. Osim malih i srednjih preduzeća, ovaj vid finansiranja moći će da koriste i opštine i komunalna preduzeća.
U SIEPA bazi investicionih projekata, u ovom trenutku postoji 30-ak aktivnih projekata kompanija iz Italije. Najveće interesovanje je za sektor automobilske, tekstilne, drvne i mašinske industrije i prerade metala.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve