





Iako je program inkluzije koji sprovodi Ministarstvo prosvete nailazio na brojne primedbe i osporavanja, statistika govori u prilog tome da on daje rezultate. Mada se statistički podaci za ovu školsku godinu još obrađuju, na osnovu pristiglih iz oko 40 odsto škola u Srbiji, Ministarstvo prosvete je saopštilo da je u odnosu na prošlu školsku godinu u školama više romske dece i one sa smetnjama u razvoju. Po podacima iz 463 škole, od ukupno 31.417 prvaka u njima, Roma je 2136, ili oko 7,5 odsto, dok je prvaka sa smetnjama u razvoju i invaliditetom 1570, ili 5,5 odsto.
U odnosu na prethodnu školsku godinu, u prvi razred osnovne škole upisano je gotovo deset odsto više dece romske nacionalnosti, dok je onih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ove godine 6,5 odsto više nego prošle.
Ovaj porast u Ministarstvu objašnjavaju primenom Zakona o inkluziji, u skladu s kojim su ukinute komisije za kategorizaciju, pa roditelji sami odlučuju o tome da li će im dete ići u redovnu ili specijalnu školu, ali i činjenicom da ove godine nije bilo odlaganja polaska dece u školu. Sva stasala deca su u školu i upisana, a ukoliko iz bilo kojeg razloga neki prvak počne da zaostaje u savladavanju školskog gradiva, škola je dužna da mu obezbedi prvo dopunski rad, a zatim, ukoliko to ne da zadovoljavajuće rezultate, sačini individualni plan rada koji će omogućiti napredovanje u skladu s detetovim mogućnostima. Pored toga, rezultate je počelo da daje i uvođenje prvo romskih, a zatim pedagoških asistenata, koje se u Srbiji sprovodi od prošle školske godine. Reč je o sasvim novom zanimanju u okviru našeg obrazovnog sistema, pa mu zato posvećujemo najveću pažnju u ovom broju „Obrazovanja za XXI vek“.
Preuzimanje: Dodatak u PDF-u
Prilog „Obrazovanje za 21. vek“ je specijalno izdanje nedeljnika „Vreme“.
Br. 12; oktobar 2010; uređuje Jovana Gligorijević;
Projekat je realizovan uz podršku Fonda za otvoreno društvo i Coca-Cola Hellenic




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve