

Dečji dodatak
Kako izgleda kad zbog povećanja minimalca izgubiš pravo na dečji dodatak
Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


Važan je prvi korak
Projekat je osmišljen kao odgovor na u srpskoj javnosti preovlađujuće stanje poricanja neprijatnih činjenica o nedavnoj prošlosti i sistematsko demonizovanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, bez čijeg nesmetanog i efikasnog rada nije moguće završiti mračno istorijsko poglavlje o bivšejugoslovenskim ratovima i postaviti temelje za mirnu budućnost regiona.
Grupa mladih ljudi iz Srbije i sa Kosova, sa iskustvom stečenim u više organizacija za zaštitu ljudskih prava, osnovala je novembra 2003. godine Inicijativu mladih za ljudska prava/Youth Initiative for Human Rights, nevladinu i neprofitnu organizaciju čiji se rad temelji na uverenju da je ljudski život osnovna vrednost svakog otvorenog i prosperitetnog društva. Osnovna intencija bila je povezivanje i saradnja mladih iz Prištine i Beograda u akcijama usmerenim na prevazilaženje posledica oružanih sukoba i međuetničkih tenzija.
Novoosnovana organizacija brzo je rasla, fokusirajući se na procese suočavanja sa istinom o ratnoj prošlosti i zaštitu ljudskih prava. Danas Inicijativa ima aktiviste širom Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine. Nosioci njenih razvojnih aktivnosti su pravnici, aktivisti za ljudska prava, novinari… Jedan od najvažnijih zadataka organizacije jeste uspostavljanje veza i pružanje podrške porodicama žrtava i onima koji su propatili tokom oružanih sukoba širom bivše Jugoslavije.
Do sada je rad Inicijative obuhvatao i informisanje građana o radu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), organizovanje susreta novinara i studenata sa Kosova i iz uže Srbije i podsticanje mladih da učestvuju u procesu suočavanja sa prošlošću kroz radionice, seminare i javne debate.
Vizija kojoj organizacija stremi jeste život u odgovornom društvu koje je naučilo lekcije iz prošlosti, društvu permanentnog progresa, u kojem se poštuju ljudska prava, građanske vrednosti i vladavina zakona. Inicijativa promoviše odgovornost kao vrednost koja je glavna pretpostavka razvoja društva.
Akcijama Inicijative rukovodi se iz kancelarija u Beogradu i Prištini.
Projekat „Haški tribunal – put suočavanja s prošlošću“ osmišljen je kao odgovor na u srpskoj javnosti preovlađujuće stanje poricanja neprijatnih činjenica o nedavnoj prošlosti i sistematsko demonizovanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, bez čijeg nesmetanog i efikasnog rada nije moguće završiti mračno istorijsko poglavlje o bivšejugoslovenskim ratovima i postaviti temelje za mirnu budućnost regiona.
Snage u Srbiji koje zajednički imenujemo kolokvijalnim terminom „antihaški lobi“, a u kojima su objedinjeni revitalizovani ostaci režima Slobodana Miloševića, aktuelna politička elita, vrhovi najuticajnijih nacionalnih institucija i najmoćniji medijski magnati, koriste sva raspoloživa sredstva da bi opstruirali Haški tribunal i onemogućili izvođenje optuženih pred lice pravde. Usled toga, u javnosti su se ukorenile predrasude o Haškom tribunalu kao sudu koji sudi samo Srbima, koji je oružje antisrpske zavere ili sredstvo za ucenjivanje Srbije.
Projektom „Haški tribunal – put suočavanja s prošlošću“ te predrasude Inicijativa pobija kroz dva nivoa delovanja – medijskom kampanjom i direktnim kontaktima s građanima. Inicijativa je izašla iz magičnog „kruga dvojke“ u kojem se, navodno, donose sve važne odluke u Srbiji, i otišla u sredine gde je mnogo gušći medijski i svaki drugi mrak. U sredine u kojima se i dalje slobodno kreću i seju strah počinioci monstruoznih ubistava inspirisanih nacionalističkom mržnjom i u sredine gde smo sretali ljude koji su bili iskreno zapanjeni podacima o Hrvatima, Bošnjacima ili Albancima kojima se sudi pred Haškim tribunalom.
Teško je i mukotrpno boriti se protiv laži koje se već godinama ponavljaju svakodnevno i protiv državnih i paradržavnih propagandnih mašinerija. Ipak, i najduži put počinje prvim korakom. Inicijativa je taj prvi korak već načinila i, ohrabrena onim što je uprkos svemu postigla, ide dalje s projektom „Haški tribunal – put suočavanja s prošlošću“ i u 2005. godini.
Zahvaljujemo svim donatorima, partnerskim organizacijama i pojedincima koji su nam pomogli u dosadašnjem radu.


Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost


Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva


Lidl Srbija postavlja novi standard u korporativnoj kulturi pokazujući jednakost i duboku zahvalnost svojim zaposlenima. Kroz projekat “Savršen dan”, Uprava kompanije Lidl je juče zamenila uloge sa timom jedne prodavnice. Dok su zaposleni u prodavnici uživali u trećem slobodnom danu u nedelji i spa centru o trošku kompanije, vrh menadžmenta je preuzeo radne zadatke u prodavnici u Gornjem Milanovcu


Svi se često nalazimo u dilemi kako na siguran način da sačuvamo i uvećamo svoju ušteđevinu. Dilema koju građani imaju danas ista je kao i prošlih godina – šta je najpametnije uraditi sa novcem: oročiti novac u banci, kupiti zlato ili staviti novac kao učešće za stan? Pogledajmo konkretne brojke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve