Slučaj "Trenutak istine"

21.октобар 2009. Jovana Gligorijević

Stvarnost na TV-u i šok

Teško da su tvorci rijaliti programa motivisani plemenitim razlozima kad kreiraju emisije, daleko od toga da imaju nekakvu društvenu misiju. Ali, biće da je nehotice ipak ostvaruju. Zašto? Zato što su drugi televizijski sadržaji koji se na primeren način bave društvenim problemima, bilo da je reč o nasilju u porodici, zlostavljanju, homofobiji, odnosu prema osobama sa invaliditetom – nepostojeći ili jedva primetni

Slučaj Crna Reka

21.октобар 2009. Tamara Skrozza

Lopate, batine i jeftino politikantstvo

Iako zakoni Republike Srbije zabranjuju silovanje i nasilje nad bilo kojim čovekom, činjenica da su u Duhovno-rehabilitacionom centru u Crnoj Reci građani ove države silovani i premlaćivani nikog posebno ne potresa. Priča koja je mogla da bude završena po kratkom postupku, sada je obogaćena bizarnim detaljima, simboličnim kaznama i nadrealnim unapređenjima…

Readmisija Roma

21.октобар 2009. Momir Turudić

Sanjati na nemačkom

Hiljade mladih Roma koji su godinama živeli u Nemačkoj ne uspevaju da se adaptiraju posle prisilnog povratka u zemlju koja više nije njihov dom

Istorijske hronike

21.октобар 2009. Milan Milošević

Ruski visoki gosti

Kako se nekad govorilo, po formi rusko-srpski odnosi su tradicionalno dobri i u usponu, a po sadržaju, sada imaju više ugljovodonika

Predsednik Rusije u Beogradu

21.октобар 2009. Vera Didanović

Istorija i nova politička ekonomija

Da li Beograd sprema rezervnu opciju za slučaj odustajanja EU od proširenja na Balkan ili je reč o "pametnom balansiranju" male Srbije u odnosima sa velikim silama

Revizija istorije

14.октобар 2009. Branka Prpa

O zaboravljenim datumima

Država čiji smo mi građani dužna je da vrati u naše sećanje sve one koji su svojom smrću i stradanjem zadužili naše postojanje

Digitalna pismenost kao uslov napretka

14.октобар 2009. Ana Radić

Siromah plaća dva puta

"Ne ulaže se novac u obrazovanje, pa posle imamo kao posledicu smanjenu produktivnost poslovanja i greške u radu", naveo je Dragan Domazet za "Vreme"

Reforma pravosuđa

14.октобар 2009. Tatjana Tagirov

Kadrovi i njihov višak

Bilo bi dobro da, bar nakon što novi pravosudni dužnosnici budu izabrani, na uvid javnosti daju svoje biografije iz kojih se može zaključiti zašto su izabrani oni, a ne neki drugi

Sećanje jednog Beograđanina

14.октобар 2009. Slobodan Georgijev

Na Berlin! Na Gitlera!

Kako su Beograđani videli "bitku za Beograd", šta se dešavalo u njihovom gradu tih dana i kako su se obični ljudi osećali, govori za "Vreme" Miroslav Nedić (86), inženjer u penziji

Beogradska operacija

14.октобар 2009. Priredio: A. Ć

Etape oslobađanja

Na Groblju oslobodilaca Beograda sahranjen je 961 borac Crvene armije i 2944 pripadnika NOV Jugoslavije

Lični stav – Lekovi ili priča o trendovima novog doba

14.октобар 2009. Svetlana Vukajlović

Prodavanje bolesti

Slučaj iz Slovenije nije priča o nekoliko možda podmićenih lekara, već priča o tome kako farmaceutska industrija globalno postaje vlasnik medicinskog obrazovanja i koristi edukaciju kao marketinški alat u cilju stvaranja profita u Srbiji, Sloveniji, Nemačkoj, Americi, bez razlike

Oslobođenje Beograda

14.октобар 2009. Filip Švarm

Naši tragični, slavni i veliki dani

U noći 19. na 20. oktobar 1944. partizan Mladen Petrović, dok su se još razmjenjivale granate i rafali, razvio je jugoslavensku trobojku sa petokrakom na tada najvišoj zgradi u gradu – palati "Albanija". Beograd je konačno bio slobodan

Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

14.октобар 2009. Ljiljana Smajlović

Nade i planovi zaboravljenih emigranata

"Mi oko ‘Naše reči’ nismo pripadali nikome osim samima sebi." Tim rečima poznati beogradski esejista tumači svojevrsni uticaj malog londonskog emigrantskog časopisa u razvoju opozicionog pokreta u predratnoj Jugoslaviji

Zabrana neonacističkih i fašističkih organizacija

07.октобар 2009. Tatjana Tagirov

Ustavna kozmetika

Zahtev Ustavnom sudu da zabrani neonacističke i fašističke organizacije još jedna odgoda rešavanja problema i tako će ostati sve dok država jasno ne kaže da nasilje ne može proći i dok nasilnike i propagatore mržnje i zločina ne počne kažnjavati

Eksproprijacija na jugu Srbije

07.октобар 2009. Zoran Radulović

Drum na kredit, zemlja za pare

Prema procenama države, ukupni troškovi deonice autoputa od Levosoja do Donjeg Neradovca, dužine 15,8 kilometara, računajući građevinske radove, izradu dokumentacije i eksproprijaciju trebalo bi da dostignu 77,2 miliona evra. Eksproprijacija je, međutim, zapela, jer se taj proces odvija u skladu sa odredbama nedavno izmenjenog zakona koji reguliše tu oblast. Zašto, objašnjavaju vlasnici zemljišta na jugu Srbije

Devet godina od 5. oktobra 2000...

07.октобар 2009. Milan Milošević

…a dvadeset od 1989.

Peti oktobar je u Srbiji dan jednog istorijskog prevrata, koji neki nazivaju srpskom baršunastom revolucijom. U pamfletima taj događaj glorifikovan je kao dan kada je Srbija rekla "dobar dan" slobodi, demokratiji, pravnoj državi i svetu. Neki ga opisuju kao političku revoluciju

20 godina tržišne ekonomije u Istočnom bloku

07.октобар 2009. Jovana Gligorijević

Na koga je pao Berlinski zid

Činjenica da su Rumunija i Bugarska danas članice Evropske unije, a da Srbija i Hrvatska nisu, pokazuje da je članstvo u EU više stvar političke volje Unije, nego realnog ekonomskog stanja ovih zemalja

Bosna i Hercegovina

07.октобар 2009. Slobodanka Dekić

Sećanje na 1992.

Kako je jedna drugorazredna utakmica između trećerazrednih klubova uzaludne lige dobila obrise ratničko-rovovskog sukoba

Činovništvo Srbije

07.октобар 2009. Dimitrije Boarov

Reforma državnog plemstva

Oni koji se danas čude vesti da se u Ministarstvu finansija razmišlja da se zakonom ograniči broj činovnika na pojedinim nivoima vlasti, verovatno i ne znaju da je patent "brojnog ograničenja činovničke klase" ovde odavno primenjivan. Možda bi mu se doista trebalo vratiti da Srbija ne bi danas imala 30 ministara, 67 državnih sekretara, 112 pomoćnika ministara i 52 savetnika ministara – a da o pomoćnicima i savetnicima u agencijama, carini, poreskoj službi, sudstvu, zdravstvu, prosveti, vojsci, policiji i drugim delatnostima i ne govorimo

Privatni univerziteti

Od Surčina do »Singidunuma«

Iako se javnost uznemirila zbog toga što bi Čume mogao da postane vlasnik jednog univerziteta, kada se uzme u obzir celokupna slika vlasništva nad privatnim visokoobrazovnim ustanovama u Srbiji, ispada da je u slučaju "Singidunum" situacija najčistija. Ako ništa drugo, reč je o poznatom kupcu

Portret savremenika

07.октобар 2009. Miloš Vasić

Tolbuhin i drugi maršali

Da li je 20. oktobra 1944. Beograd bio oslobođen – ili je pao pod "komunističku okupaciju" – ostaje otvoreno pitanje za neke. Reč je, kao i u ovih šezdesetak godina, o klatnu političkih odnosa sa SSSR, pa sada sa Rusijom. Paradoksalno možda, ali Sovjeti, pa za njima Rusi, tu su bili dosledni i predvidivi, kako već priliči jednoj odgovornoj i planetarnoj imperijalnoj sili. Ovim našim nesrećnicima u Srbiji, međutim, teško pada da istovremeno vole Ruse i mrze komunizam, jer Rusi to nekako ne shvataju

Srbija i EU – An EU-funded project

30.септембар 2009. S. R

Razvoj opština i lokalne infrastrukture

Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana a takođe i na razvijanje industrije čitavih regiona. Zato je od najveće važnosti da i građani i industrija imaju pristup zdravom i modernom snabdevanju vodom, energijom i telekomunikacijama

Intervju – Milica Simić, direktorka Dečijeg romskog centra

30.септембар 2009. Biljana Vasić

Roditeljski strah u kontejneru

"Problem je i u tome što se romski roditelji boje za svoju decu. Problem je u ranim brakovima i to što se devojčice od 12-13 godina povlače iz sistema obrazovanja zbog udaje, i o tome se nerado govori"

Srbijanka Turajlić

30.септембар 2009. Tamara Skrozza

Nagrada za fijasko

Da se sati i dani provedeni u uličnim demonstracijama i u javnim nastupima računaju kao radni staž, profesorka Srbijanka Turajlić verovatno bi odavno bila u penziji. Sve što je za to vreme učinila, učinila je bez želje za reflektorima, bez "šminkanja" onoga što želi da kaže, bez fraza koje dobro zvuče, bez želje da "unovči" svoj "borački staž", bez usiljene pristojnosti – ponekad besno, uz povišen ton, a ponekad tiho, skoro inkognito