Odlomak iz Dnevnika Ričarda Bartona

25.septembar 2013.  

Šarm zbog kog se sve oprašta

Predsednik je iznenađujuće sitan i nežan. Kratke ručice i noge, mala glava i lice. Nosi blago zatamnjene naočale pa nisam siguran za boju njegovih očiju. Ima prilično veliki trbuh, ali ostatak tela je mršav – nema krupnu pozadinu ni debela prsa, a noge su mu vitke. Hoda polako kratkim koracima. Kad sedi za stolom izgleda najopasnije

Istorija – Tito u dnevnicima Ričarda Bartona

25.septembar 2013. Muharem Bazdulj

Varljivo leto sedamdeset prve

Iako je od njegove smrti prošlo više od trideset godina, malo je istorijskih ličnosti koje drastično poput Tita polarizuju ovdašnju javnost. Nedavne vesti o bolesti Jovanke Broz vratile su i Maršalovu udovicu u centar pažnje. U tom kontekstu može biti zanimljiv pogled sa strane, i to ne bilo čiji. Krajem prošle godine u Americi su objavljeni Dnevnici Ričarda Bartona, u kojim slavni glumac piše, između ostalog, i u druženju sa Titom i Jovankom Broz

TV fenomen – Državni posao

25.septembar 2013. Teofil Pančić

Oaza u »pustinji realnog«

Šta je tajna uspeha serijala popularnog daleko izvan matičnog vojvođanskog prostora? Kreativnost i subverzivnost, naravno

Intervju – Srđan Koljević, scenarista i režiser

25.septembar 2013. Sonja Ćirić

Branio sam Mladu Bosnu

"Revizionisti, kao i između dva rata, pokušavaju da relativizuju krivicu Nemačke i Austrije za izazivanje Prvog svetskog rata i da podjednako optuže druge za taj rat. Njihova meta su Rusija, Britanija, Francuska i Srbija. Te knjige su napisane da bi se poručilo da su svi krivi, a ne samo Nemci, a u toj priči mi smo samo crtica na čaši drugih mera. Razumljivo je zašto Nemačka hoće da smo svi podjednako krivi za taj rat, ali s pozicije istorije i žrtava, to nije prihvatljivo. Čak i ako je takav zahtev poslat u cilju pomirenja, što je naravno pozitivno, pomirenje ne znači menjanje istorijske istine..."

Knjige

18.septembar 2013. Jovana Gligorijević

Prljav jezik i zabranjene strasti

Romaneskni prvenac bivše porno zvezde Saše Grej je priča o seksualnosti, preciznije, ženskoj seksualnosti, još preciznije, o ženskoj seksualnosti u eri postfeminizma, interneta, pornografskih sajtova i BDSM klubova

Intervju – Anja Suša, rediteljka i koselektorka Bitefa

18.septembar 2013. Sonja Ćirić

Bitefovske tendencije

"Bitef nema obavezu da selektira predstave koje su ovde ocenjene kao najbolje, već predstave za koje smatramo da bi bile zanimljive u širem međunarodnom kontekstu. Pa otud i Galeb, i obe predstave o Zoranu Đinđiću, a otud i odluka da ne uvrstimo neke predstave koje se mogu smatrati uspešnim i dobrim u kontekstu redovnog repertoara, ali nisu dovoljno zanimljive za festival kao što je Bitef. Nas zanimaju ekstremni teatarski poduhvati s naših prostora, i to baš oni o kojima se pričalo, koji su uzburkali javnost"

Rebeka Vest o Atentatu i početku Prvog svetskog rata

18.septembar 2013. Rebeka Vest

Sarajevo, 1914.

Suđenje atentatorima je počelo dvanaestog oktobra. Tipično je za ludilo našeg modernog sveta da je Austrija deset nedelja pre toga objavila rat Srbiji zbog njene odgovornosti za atentat, mada su u to vreme trajala tek prva saslušanja koja bi sudiji omogućila da zaključi da li je takva odgovornost postojala ili ne

Istorija – Nove knjige o početku Prvog svetskog rata

18.septembar 2013. Muharem Bazdulj

Mesečarenje i druge katastrofe

Nekoliko meseci uoči početka 2014. godine, tokom koje će se obeležiti stota godišnjica Sarajevskog atentata (28. jun), odnosno početka Prvog svetskog rata (28. jul), svet se već uveliko osvrće na ovaj veliki jubilej. Na engleskom govornom području objavljeno je nekoliko novih istorijskih knjiga koje tematizuju vreme uoči Velikog rata i sam njegov početak. Iako nijedna od njih još nije prevedena, o njima se polemiše i ovde, naročito o Mesečarima Kristofera Klarka. Ima u tim polemikama mnogo ignorancije i preterivanja, ali se kroz njih ipak otvaraju važna pitanja, od krivice i odgovornosti za početak rata do uticaja istorijskih interpretacija na tekuća politička zbivanja

Izložba

11.septembar 2013. Sonja Ćirić

S onu stranu

U beogradskom Domu omladine u toku je izložba posvećena jednom od naših najvećih karikaturista – Pjer Križanić, istoričar jednog vremena. Njegove karikature su i danas politički provokativne, umetnički ubedljive, psihološki precizne

Arheologija – Srbija, jedna od kolevki metalurgije

11.septembar 2013. Saša Rakezić

Tragom prastarog nasleđa

Najstariji evropski rudnici bakra, sedam hiljada godina stari, jesu Rudna Glava kod Majdanpeka i Ai Bunar u Bugarskoj. Početkom septembra, na vinčanskom lokalitetu Pločnik u blizini Prokuplja, izvršen je zanimljiv eksperiment. Dvadesetak učesnika iz više zemalja pokušalo je da topi rudu i napravi predmete od bakra, na način kako se to činilo u praistoriji

Geopolitika kulture

11.septembar 2013. Zoran Ćirjaković

Gem, set i Srebrenica

Da bi neko bio dobar, mora postojati neko ko je zao. Zato je ubrzo posle smrti komunizma "gvozdenu zavesu ideologije" zamenila "plišana zavesa kulture" – prvo na Balkanu i u Podsaharskoj Africi, gde je istorija odlučno pokazala da ne samo da nije mrtva već da ni ne namerava da umre, a zatim u Njujorku 11. septembra 2001. godine, posle čega je teški kulturalni pliš dodatno ojačan sofisticiranim bezbednosnim i kulturrasističkim armaturama. Tretman Novaka Đokovića u zapadnim medijima, koji podseća na onaj koji je imao Ivan Lendl za vreme trajanja Hladnog rata, to samo potvrđuje

Esej

11.septembar 2013. Aleksa Đilas

Istoričar i istorija

Pre petnaestak dana umro je Andrej Mitrović (1937–2013). U znak sećanja na ovog velikog istoričara u ovom broju "Vremena" objavljujemo tekst Alekse Đilasa napisan povodom izlaska Mitrovićeve knjige Vreme destruktivnih: Intervjui 1998, objavljen u njegovoj nedavno izašloj zbirci eseja Ruševine i zidovi (Albatros Plus, Beograd)

Smisao jedne ilustracije

11.septembar 2013. Srđan Ćešić

Šta je umetnik hteo da kaže

Moja ilustracija članova rekonstruisane vlade s Tasovčevom frizurom proširila se Srbijom kao golicav trač, brzo i svuda, na sve internet portale i sve društvene mreže, čak i u hard copy izdanju jednih novina, pa sam mislio da je objašnjenje šta sam njome hteo da kažem stvarno nepotrebno. A onda mi je palo na pamet da možda grešim. Da nisam siguran da li ljudi na slici ministara sa smešnim frizurama vide samo ministre sa smešnim frizurama? To i ništa drugo? Ili bar velika većina njih? Da li Vučić sa frizurom prođe ispod oka kao porno-snimak bivše devojke Kim Džong Una ili smešnog videa mačke koja je pala sa dvadesetog sprata i nije preživela? Zato, evo šta sam u stvari hteo da kažem

Podsećanje – Niko i album The Marble Index

04.septembar 2013. Žikica Simić

Niko, niotkuda

Bila je muza, ikona, mračni predmet želja, lepotica dana. Kažu da joj je Elija Kazan, dok je pohađala njegove časove glume u Aktors studiju u Njujorku, govorio: "Iskoristi svoje vreme, stvori vlastiti prostor." Sledeći taj savet Niko je došla do muzike predstavljene na albumu The Marble Index, objavljenom pre 45 godina. Potraga za sobom, kroz sopstveno vreme i prostor, dovela je do nje. Tako je nastalo ovo umetničko delo koje se može shvatiti kao batiskaf kojim se stiže na dno ljudske egzistencije

In memoriam – Šejmus Hini (1939–2013)

04.septembar 2013. Đorđe Matić

Ne boj se

Veliki irski pesnik, nobelovac Šejmus Hini, preminuo je u petak 30. avgusta u Dablinu, u 74. godini

Intervju – Uliks Fehmiu, glumac

04.septembar 2013. Tamara Nikčević

Ono što me čini srećnim

"Čini mi se da pripadam svugde. Ili nigde… Teško pristajem na ograničenja, na kulturnu ili bilo koju drugu vrstu izolovanosti; zbog toga sam, uostalom, i otišao. I upravo me je odluka da odem definisala kao čoveka koji ne pripada. Što je i blagoslov i kazna."

Ljubav i kinematografija

28.avgust 2013. Muharem Bazdulj

Pre cinizma

Kad je 1995. godine, tačno na sredini poslednje decenije dvadesetog veka, prikazan film Pre svitanja, bilo je jasno da je nastao kult i ljubavni klasik devedesetih. I kao što je u Pre ponoći prisećanje prošlosti deo zapleta, tako se i gledalac dok gleda ovaj film priseća što prethodnih filmova trilogije, što svog života iz vremena kad je te filmove prvi put gledao

Ljubavni film – Pre ponoći

28.avgust 2013. Tatjana Ristić

Pre i posle srećnih krajeva

U ovdašnje bioskope upravo stiže film Pre ponoći reditelja Ričarda Linklejtera, treći nastavak jedne od najzanimljivijih ljubavnih filmskih saga današnjice. Dok se u prva dva filma ove ljubavne trilogije govorilo o tome kako izgleda početak ljubavi, u Pre ponoći govori se o tome kako izgleda njen opstanak. Ili, drugačije rečeno, šta dolazi posle onog: "živeli su srećno do kraja života"