Odlazak Kemala Montena (1948–2015)

27.јануар 2015. Jovana Gligorijević

Stotinu dana u jednom danu

Nedavno je do mejnstrim medija stigla neka naučna studija koja nudi dokaz da duša ne postoji. Uz sve poštovanje prema nauci, kako da im verujemo kad znamo da je Kemal Monteno bio ovde, među nama

Povodom januarske turneje Marka Brecelja

27.јануар 2015. Dragan Kremer

Brec(elj)anje na zvezde

Na svojoj januarskoj panonskoj turneji i tokom celodnevnog programa u Novom bioskopu Zvezda u Beogradu, Marko Brecelj je delovao i sjajno i jadno – onako kao stari, nadareni prijatelj koji se tvrdoglavo opire promenama

Sećanje: Milenko Pajić (1950−2015)

27.јануар 2015. Branko Kukić

Umetnik u plamenu

Među ovdašnjim stvaraocima sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka Milenko Pajić je bio jedan od najvatrenijih i najradoznalijih. Njegova potreba da menja i meša medije i žanrove u umetnosti govori o njegovom posebnom pogledu na svet ili, bolje reći, pogledu na svet sa svih strana istovremeno. Njegova ideja je bila da su život i umetnost jedinstveni, da su celina, a da su izdvojeni delovi samo trenuci u kojima naša imaginacija i naš um zastaju, kao na nekoj železničkoj stanici, da predahnu, popiju vode i da se olakšaju

Intervju – Dejan Aleksić, pisac

27.јануар 2015. Sonja Ćirić

Vremena za čitanje ne nedostaje

"Nad ‘Politikinim Zabavnikom’ se stalno nadvijaju sumorni oblaci. Sećam se da je pitanje njegovog ukidanja bilo živo i pre deset godina, kada sam prvi put stao u red dobitnika ‘Zabavnikove’ nagrade za najbolje književno delo za mlade. Neizvesnost ‘Zabavnikovog’ opstanka samo je još jedan u nizu znakova koji opominju da u našem društvu nešto opasno ne valja. Tužna je zemlja u kojoj najveće tiraže imaju tabloidi čiji urednici ne bi smeli da budu bez nadzora psihijatrijskih stručnjaka. Da su našim društvom poslednjih četvrt veka upravljali oni koji su sa strašću čitali ‘Politikin Zabavnik’, danas bi nam bilo mnogo bolje"

Knjige – Demokratske kontradikcije multikulturalizma

22.јануар 2015. Teofil Pančić

Sjajan prikaz „kaveza identiteta“

Duhovita i besprekorno lucidna studija dvojice danskih autora razbija mitove i toteme multikulturalizma ukazujući na njegovu konzervativnu i represivnu strukturu koja se krije iza "emancipatorske" retorike

Izložba

20.јануар 2015. Sonja Ćirić

Život i smisao jedne slike

Aktuelna izložba u Narodnom muzeju Pit Mondrijan, Slučaj "Kompozicije II" proglašena je za najbolju izložbu organizovanu prošle godine u Srbiji

Intervju – Bojan Slačala, muzičar i likovni umetnik

20.јануар 2015. Dragan Ambrozić

Boja, ritam i harmonija

"Nikad nije bilo dobro. Čak mislim da su sami umetnici sebe doveli u taj položaj, onima na vlasti su ostavili utisak da mogu da se muče, i ako su pravi, uspeće. Dakle, niko ti neće pomoći, ali tako i treba da bude. Kao što je Fokner rekao: potrebno je sto odsto rada, sto odsto talenta i – sto odsto sreće, da bi nešto uradio. Ili voliš to što radiš ili ne voliš, ili imaš potrebu ovim da se baviš ili ne. Svaki put je drugačiji put"

Odlomak iz novog romana Mišela Uelbeka Pokoravanje

13.јануар 2015. Redakcija Vremena

Dolazak na vlast

Novi roman Mišela Uelbeka Pokoravanje stekao je status kontroverznog ostvarenja i pre nego što je premijerno objavljen u Francuskoj na dan terorističkog napada na redakciju časopisa "Šarli ebdo", na čijoj poslednjoj naslovnici je u tom trenutku bila upravo karikatura ovog francuskog pisca. Zahvaljujući agilnosti beogradske izdavačke kuće IP Booka, jedno od prvih inostranih izdanja nove Uelbekove knjige biće srpsko. U prevodu Vladimira D. Jankovića izlazak Pokoravanja očekuje se 20. februara. Uz dozvolu izdavača, prenosimo odlomak iz ovog romana

Književnost – Mišel Uelbek

13.јануар 2015. Muharem Bazdulj

Magična privlačnost islama

Sedmog januara ove godine u Parizu je objavljen novi roman Mišela Uelbeka Pokoravanje. Istog tog dana izvršen je teroristički napad na redakciju lista "Šarli ebdo" na naslovnici čijeg se aktuelnog broja nalazi upravo – Mišel Uelbek. Prošlo je već petnaestak godina otkad je najpoznatiji savremeni francuski pisac proglašen islamofobom. Ipak, Pokoravanje nije roman koji će se u tom smislu uklopiti u dominantni horizont očekivanja. Umesto u kontekstu straha, on o islamu više govori u kontekstu magične privlačnosti

Mladen Markov (1934–2014)

13.јануар 2015. Andrej Ivanji

Zatvoren krug

"Bićete vi dobar pisac, samo nemojte biti tako prgavi kao vaš Miloš Crnjanski", reko mu je na samom početku njegove književne karijere Milan Bogdanović. Mladen Markov je bio prgav – kada se borio protiv nepravde koja ga je tištila. Bilo da su u pitanju ljudi koji kinje decu u parku, nasilnici sa pit bulovima, crkva ili političari

Film Interstellar Kristofera Nolana

13.јануар 2015. Dušan Pavlović

Da li postoji Nojeva barka

Čovek koji voli nije spreman da podnese ličnu žrtvu odvajanja od porodice zarad kolektivnog cilja kao što je spasenje čovečanstva, jedan je od zaključaka koje sugeriše film Interstellar. Ovo je neuobičajeno shvatanje funkcije ljubavi za opstanak čoveka, jer su sociobiolozi utvrdili da su emocije počele da se razvijaju baš pod pritiskom mehanizma prirodne selekcije koji je trebalo da omogući čovekov opstanak

Književnost – Islandski krimić

07.јануар 2015. Muharem Bazdulj

Sever, severozapad

Dve knjige Arnaldura Indridasona, koje je u prethodne dve godine objavila izdavačka kuća Booka, uvod su u jedan od najostvarenijih opusa unutar žanra savremenog kriminalističkog romana, ne samo u sklopu njegove skandinavske niše. Detektiv Erlendur Svejnson s pravom se svrstava u niz u kojem su i Holms i Poaro i Megre i Veksford i Marlou i Arčer i Hule i Valender

Propagandni plakat, strip i karikatura u okupiranoj Srbiji

07.јануар 2015. Saša Rakezić

Jugoistočno od pakla

Ove godine navršava se 70 godina od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Povodom ovog jubileja, "Vreme" će se i tokom 2015. na različite načine baviti antifašističkim nasleđem i životom pod okupacijom. U ovom broju govorimo o nacističkoj propagandi, plakatima, stripovima i karikaturama objavljivanim u okupiranoj Srbiji. U Srbiji se vrlo rano pojavio otpor nemačkom okupatoru, nakon čega su usledile drakonske mere odmazde. Okupator je imao puno razloga da pokuša da na lokalno stanovništvo deluje kroz sistematski projektovanu agitaciju

Godišnjica – Mihailo Lalić (1914–1992)

24.децембар 2014. Božo Koprivica

Krleža našijeh strana

Oktobra ove godine navršio se vek od rođenja Mihaila Lalića, a 30. decembra biće dvanaesta godišnjica njegove smrti. Odlomak iz većeg eseja koji objavljujemo podseća na opus ovog velikog pisca i svedoka Drugog svetskog rata

»Nacionalni džuboks« američke Kongresne biblioteke

24.децембар 2014. Đorđe Matić

Glasovi zaboravljenih predaka

Fonoteka Kongresne biblioteke u Vašingtonu čuva deset hiljada zvučnih zapisa nastalih između 1901. i 1925. godine. Među njima su i narodne pesme koje su pre stotinjak godina snimili hrvatski, slovenački, srpski i drugi južnoslovenski imigranti. "Onamo ‘namo", "Oj Hrvati", "Sarajevsko kolo", "Što se bore misli moje", samo su neke od pesama koje se mogu pronaći u digitalizovanoj arhivi Biblioteke

Sovjetska omladinska literatura – Karik i Valja Jana Larija

24.децембар 2014. Dragan Ambrozić

Staljinov nebeski gost

Roman Neobične avanture Karika i Valje danas se smatra klasičnim delom sovjetske naučnofantastične književnosti i jednom od najsmelijih ikad napisanih dečjih knjiga-fantazija. Ali, ona krije i neobičnu priču o njenom zamalo zaboravljenom autoru, koji se usudio da lično Staljinu pošalje najneobičniji poklon koji je ovaj ikad dobio

Intervju – Srpko Leštarić, prevodilac arabista

24.децембар 2014. Zora Drčelić

Usud bagdadske kafedžinice

"Stereotipi se prilagođavaju svome vremenu. U doba krstaša kad su se Arapi i Evropljani susretali na Levantu, prijateljevali, ratovali, svadbovali, oni su izgradili neke zajedničke stereotipe koje i danas imamo i mi o njima i oni o nama..."

Izložba – »Beograd Jovana Bijelića«

24.децембар 2014. Muharem Bazdulj

Ista svetlost drukčije treperi

Priča o slikaru Jovanu Bijeliću tananim je nitima isprepletena sa pričom o braći Kulenović, Muhamedu i Skenderu. Deo te priče da se naslutiti kroz roman Skendera Kulenovića Ponornica i neke njegove stihove, a njen ostatak se iščitava kroz podmuklo delovanje biografija. Bosna na Bijelićevim platnima je Bosna iz sećanja, iz pamćenja, skoro iz snova. Njegova Bosna je ona Bosna koja je celu Jugoslaviju osvojila gotovo onako kao što je osvojena Helada osvojila Rim

Ukrajinska narodna muzika

24.децембар 2014. Ljubomir Živkov

Neocarinjeni poklon

Između Ukrajinaca i nas ima srodnosti, da, u većini njihovih pesama razabraćete o čemu se radi, jedino možda nećete biti načisto ko je ostavljen, a ko je verolomac, ali malo misterije ne škodi muzici, dapače

Smijurija

24.децембар 2014. Branimir Štulić

Sivo jagnje i crni soko

O Rebeki Vest, Stanislavu Vinaveru, Krleži, Đilasu, Titu, Kardelju, Rankoviću, Bakariću, Čolakoviću, Tuđmanu, Tempu, Ćopiću, Andriću, Crnjanskom, Selimoviću, Krajačiću, Kopiniču, Jovaniću, Dolancu, Mikuliću, Špiljaku, Krcunu, Milki Planinc i Dobrici Ćosiću. O Miji i Čkalji, Neli Eržišnik i Gertrudi Munitić, Čoli, Bori Čorbi, Slađani Milošević i Bošku Petroviću, Džiboniju, Severini, Husu i Baretu, Canetu, Kusti i Neletu, Bajagi i Stubliću, Arsenu, Gabi i Šerbedžiji, Dadi Topiću i Alki Vujici, Houri, Rambu i Pađenu, Miši Kovaču, Danijelu Popoviću, Vladi Kalemberu i Ismetu Kurtoviću, Igoru Mirkoviću, Hrvoju Horvatu, Dejanu Cukiću i Bori Radakoviću, Rundeku i Saheru, Josipi Lisac i Karlu Metikošu, Ivi Robiću i Vici Vukovu, Tompsonu i Oliveru Dragojeviću

TV manijak – Godišnji pregled televizijske 2014.

24.децембар 2014. Dragan Ilić

Tamnoroze

Prema najsvežijim rezultatima istraživanja, televiziju gledamo malo manje nego lane. Rumuni prednjače sa 340 minuta dnevno, mi smo na drugom mestu sa 306 minuta, a slede nas Portugalci i Amerikanci. Dakle, da blejimo – blejimo! Pa, šta smo to tokom 2014. gledali svaki dan po pet sati

TV manijak

17.децембар 2014. Redakcija Vremena

Pa posle kažu Maja laže…

Kada se politika toliko rasplamsa, nežnije i osetljivije psihičke strukture pokazuju želju da pohrle i oponašaju političare. Estradna umetnica Maja Nikolić proslavila se po svojim fantazmagoričnim projektima koje je bombastično najavljivala. Ovo su neki od njih

Lektira

17.децембар 2014. Fernando Gomes Agilera

Nedovršena knjiga, čvrsta volja

U izdanju beogradske "Lagune" nedavno je objavljena knjiga Helebarde, helebarde, kremenjače, kremenjače, poslednji i jedini nedovršen roman portugalskog nobelovca Žozea Saramaga (1922-2010). Rukopisu romana dodati su delovi Saramagovog dnevnika iz poslednjih godina života, predgovor Fernanda Gomesa Agilere, kao i tekstovi Roberta Savijana, Luisa Eduarda Soareša i Gintera Grasa koji, neposredno ili posredno, raspravljaju o misteriji nedovršenog rukopisa, dotiču temu trgovine oružjem kojom se Saramago u romanu bavi, ili temu rata u današnjem svetu, i predstavljaju pokušaj da se rekonstruišu piščeva namera i ideja. Uz dozvolu izdavača, u ovom broju "Vremena" prenosimo predgovor romana

Reportaža – Sa(n)jam knjige u Puli

17.децембар 2014. Muharem Bazdulj

Istarska razglednica

Sajam u Puli je jedna od onih manifestacija o kojima svi učesnici govore blagonaklono i u superlativima, a bez fraza i kurtoazije. Pula kao grad ima dobar ritam. Ima otvorenost kakvu uglavnom imaju luke, ima patinu mesta s prošlošću sjajnijom od sadašnjosti, ima zanimljive istorijske odbleske