Loader

Džon Piplfoks

Nova ploča – Adele 30 (Columbia/Melted Stone)

Na stranputicama ljubavi

Ima nečeg zarazno prostodušnog u velikanki Adel. Ne možete je odbaciti kao tek neki visoko-profitabilni proizvod jer njeno veoma telesno prisustvo demantuje svaku blaziranost. Adel je poput svakog od nas

Kulturna diplomatija

Ovo su naši ambasadori

Kulturna diplomatija je kad pozorišne predstave, filmovi, slikari, pisci, muzičari postižu ono što bi trebalo da ostvari diplomatija. Kad, na primer, nekom iz belog sveta, dok gleda reditelja Stefana Arsenijevića kako u Karlovim Varima prima Kristalni globus, glavnu nagradu festivala, za film Banović Strahinja, Srbija postane zemlja koju treba uvažavati. Ili kad organizatori Dubrovačkih ljetnih igara moraju da menjaju program kako bi našli još jednu, treću reprizu Balkanskog špijuna, predstave beogradskog Narodnog pozorišta.Kulturna diplomatija je i ono što država podrazumeva, što se po njoj dešava samo od sebe, pa se i ne trudi. Ali nema veze. Uostalom, ne kaže se za džabe – šta će nama ambasadori, mi imamo Exit i Guču.

Intervju – Jugoslav Pantelić, umetnički direktor i selektor Festa

Domaćini i gosti

“Ovaj festival ima ključnu ulogu u razbijanju stereotipa o Srbiji formiranih i oblikovanih u stranoj javnosti i doprinosi poboljšanju imidža Srbije u svetu”

Festivali

Nemoguća misija

Srbija je izabrana za domaćina najvećeg svetskog događaja u oblasti pozorišta za decu i mlade, što se u ovom regionu prvi put dešava

TV manijak

Advokado

Ovakve serije su kod nas retkost, jer uvek preti opasnost da vas neko optuži da svoje (svoj narod, svoju porodicu) prikazujete kao karikature i ludake. Međutim, upravo tako su nastala remek-dela, jer se iza priče “ružni, prljavi, zli” uvek na kraju otkrije ono zrnce dobrote i ljudskosti

Polemike: Jesmo li izgubili Estetiku otpora (5)

Ponešto smo i dobili

Potvrdilo se da kritika prevoda ne sme postojati. Ko se drzne da kritikuje, pa još i da kritiku argumentuje, postaje predmet, da, blaćenja

Opozicija pred izbore

Rastinje na spaljenoj zemlji

Koalicioni sporazum nastao je nakon što su pojedine opozicione stranke izašle iz svojih kancelarijica i proteklih par godina špartale po Srbiji, stvarajući preko potrebnu partijsku infrastrukturu. I nakon što su propale uzaludne nade da će neko drugi, odnosno evropski posrednici, nešto ozbiljno uraditi na poboljšanju katastrofalnih izbornih uslova i uopšte političke scene u Srbiji

Blokade puteva, protesti i vlast

Naprednjački batinaši protiv naroda

Mada je režim pokušao da se izvuče iz odgovornosti za poslove kompanije Rio Tinto, nastojeći da odgovornost svali na vladu iz 2005. i demonizujući vođe protesta, bunt je samo jačao. Posle dugo vremena pojavila se parola koju “obični” ljudi razumeju i spremni su da stanu iza nje. Između ostalog, to je plod naprednjačkog uništavanja institucija i parlamentarizma, tako da glas naroda više nema gde da se čuje sem na ulici

Na licu mesta: Jadar

Nekome šansa, nekome katastrofa

Ohrabreni masovnom podrškom građana širom Srbije proteklih dana, aktivisti nastavljaju otpor pod sloganom “Znamo da ne damo”. Pored povlačenja izmena zakona o eksproprijaciji i referendumu, više stotina njih je 29. novembra zahtevalo ispred Skupštine grada Loznice da se povuče prostorni plan grada, kojim je predviđena izgradnja rudnika litijuma kompanije Rio Tinto, i da se zakaže ponovno razmatranje tog plana

Intervju – Bojan Pajtić

Ovi protesti su drugačiji i treba da zabrinu režim

“Značajan broj građana je pokazao veliku rešenost da bude i fizički ugrožen da bi se izborio za svoje ciljeve. Ljudi su spremni da zaborave čak i na okolnost da ih neko svakodnevno brutalno pljačka, što smo videli u prethodnih devet godina, ali nisu spremni na to da ih neko svakodnevno truje”

Istraživanje Demostata

Partije uoči izbora rade u korist svoje štete, pitanje je koja će više

Politička boja ekoloških protesta vidljiva je na osnovu toga što proteste podržava 14 odsto pristalica SNS i sličnih, a na drugoj strani 68 odsto pristalica koalicije SSP i drugih, kao i 65 odsto pristalica Zeleno-leve koalicije… Punu pažnju treba obratiti na politički potencijal podrške ekološkim protestima jer činjenica da proteste podržava dve petine Beograđana i nešto više od trećine građana Srbije, kao i svaki sedmi pristaša vladajućih stranaka, nimalo nije zanemarljiva

Intervju: Nikola Kovačević

Hronologija izbegličke krize

“Neki kažu da je glavni razlog za eskalaciju izbegličke krize 2015. godine bio poziv Angele Merkel. Ne slažem se sa tom konstatacijom. Razlog je bio taj što je Sirija razorena, što je pola Iraka bilo pod vlašću Islamske države i što nije bilo razumno da se očekuje kako će Jordan, Liban i Turska da prihvate sedam ili osam miliona ljudi. Oni to jesu uradili, ali Sirijci, pa potom Iračani i Avganistanci, nisu mogli da uživaju prava koja im pripadaju kao izbeglicama u velikim šatorskim kampovima, bez mogućnosti da rade, da nastave obrazovanje, da jednom rečju žive u uslovima u kojima bi imali šansu za novi početak. I imali su pravo da krenu tamo gde im ta prava, barem donekle, mogu biti data. Ali isto tako treba reći da je ka Evropi krenuo daleko manji broj ljudi od onih koji je odlučio da ostane i da čeka da se vrati kući”

Balkanska ruta nakon zatvaranja granica

Boravak u limbu

U mnogim dešavanjima na “balkanskoj ruti” prethodnih godina kršene su brojne odredbe međunarodnog prava, te su se vlasti nekih država ponašale u suprotnosti sa preuzetim međunarodnopravnim obavezama. To je rezultiralo ostavljanjem izbeglica i migranata bez adekvatne pravne zaštite, pa su kontinuirano izloženi brojnim rizicima sa neizvesnim ishodom

Zatvaranje kultnog novosadskog kluba “Izba”

Fajront autentičnosti

U okviru projekta Evropska prestonica kulture, Novi Sad otvara nekakve kulturne prostore po gradu i troši dobijeni novac, a sada je već izvesno da će mnogi od njih ostati mrtvorođeni: ili će postati zadušni prostori tradicionalističke kulture ili će izaći na tržište estrade. Ostaće, svakako, zapamćen kuriozum da je Novi Sad u jeku kulturoprestoničenja ostao bez jednog od najznačajnijih autentičnih kulturnih stecišta

Sukob između Britanije i Francuske

Invazija izbeglica na Lamanš

Samo ove godine je više od 25.000 migranata iz Francuske preko Lamanša prebeglo u Britaniju. Ta 40 kilometara duga deonica po uglavnom uzburkanom moru je veoma rizična. Nedavno se saznalo da se pritom 27 ljudi udavilo, što je dovelo do eskalacije posle Bregzita i inače loših odnosa između dve države