img
Loader

Džon Piplfoks

ŠTA ĆE KAD MU ISTEKNE MANDAT: A. Vučić

Predsednički izbori 2027. godine

Profil(i) budućeg predsednika

“Vučićeva ‘vladavina’ (a sramota je uopšte u tim kategorijama govoriti u XXI veku) serija je državnih udara niskog intenziteta”, kaže Srđan Milošević, “koji su normalizovali jednu potpuno antiustavnu nenormalnost, a to je da predsednik Republike vlada i upravlja kao neki poglavica, a ne predsednik parlamentarne republike. Da li će promeniti Ustav ili će smišljati neku drugu podlost ‒ sasvim je irelevantno. Mi se suočavamo sa decenijskom dominacijom jednog tipa koji je monopolisao po ugledu najznačajniju državnu funkciju, antiustavno podredio sebi svaku drugu i jednostavno orgija po ustavnom sistemu ove zemlje. To se ne može drugačije nazvati"

Lični stav

Tužilačka igra prestola

Provladini mediji su prošle nedelje izvestili da je Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac posle 15 godina izgubila većinu u Vrhovnom savetu tužilaštva i da je usled toga “praktično smenjena”. Ukoliko kažu da je njeno vreme isteklo, šta nam poručuju, čije vreme dolazi? Inače, Zagorka Dolovac je razrešena i dužnosti ispitivača na pravosudnom ispitu

Miroslav Marić

Intervju: Miroslav Marić

Uobičajena praksa ili razlog za brigu 

“Kada je u pitanju Marina Dorćol, moram da budem objektivan i da konstatujem da ti pokazatelji nisu zabrinjavajući. To pokazuje i izveštaj o ispitivanju zemljišta koji je uradio Gradski zavod za javno zdravlje u aprilu 2024. godine, a gde se navodi da je koncentracija tih materija u uzorkovanom zemljištu, a pre svega govorimo o česticama nafte, značajno ispod vrednosti koja zahteva remedijaciju odnosno tretiranje tog zemljišta za njegovo ponovno korišćenje. U svakom slučaju, investitor je dužan da nakon dobijanja građevinske dozvole, a pre otpočinjanja radova, naruči novo uzorkovanje zemljišta u slučaju da je došlo do promene tih vrednosti. To je, prema mojim saznanjima, urađeno”

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Ljubav prema sebi

Zdrava ljubav prema sebi morala bi da bude nešto umereno. Nikad nije ekstatična, kao što zaljubljenost ili rodoljublje mogu biti, nije idealizujuća poput ljubavi između roditelja i dece, često vam uopšte nije u vidokrugu. Tamo gde je ima neuporedivo je više u temeljima nego na fasadi, više u kostima i zglobovima nego na trepavicama i usnama. Nije da ponosa ne može biti, ali on je po pravilu uvremenjen, realističan i kratkotrajan. Ipak, od svih oblika ljubavi, ovaj bi mogao najviše da se podrazumeva i najmanje ističe

ŽIVI PESAK BLISKOG ISTOKA: D. Tramp u Sudijskoj Arabiji

Svet

Tramp će ti oprostiti što te je tukao

Od prošle nedelje, savremena ratna istoriografija, posebno ona bliskoistočna, bogatija je za novi idiom – Dvanaestodnevni rat koji su vodili Izrael i Iran od 13. do 24. juna tekuće godine, a koji je predsednik SAD Donald Tramp odlučio da naprasno “okonča” o letnjem solsticiju, zamahnuvši Ponoćnim čekićem i “potpuno satrvši iranski nuklearni program”, kako se i sam odmah pohvalio 

Slikarstvo

Oko koje gleda

Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz

Bioskop – 28 godina kasnije

U kandžama zaraze, treći put

Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa

Intervju: Igor Bezinović, režiser

Dokumentarac koji se gleda

Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave

Poezija

Ko smo, s kim smo, gde smo, kuda idemo

Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025 Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima

Analitičari su bili zabrinuti zbog izveštaja da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto, a i čitav niz drugih izveštaja povećavao je zebnju na Zapadu. I onda je 13. juna ujutru Izrael sistematski krenuo u napad na sve nuklearne kapacitete Irana, od ljudskih, preko tehnoloških, do vojnih

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

“Ideja je jednostavna – hoćemo da pričamo sa ljudima”, kaže za “Vreme” Vuk, student Elektronskog fakulteta. “Tu smo da pokažemo da nismo teroristi. Tu smo da saslušamo i pokažemo da, za razliku od nekih ljudi, poštujemo kada se nečije mišljenje razlikuje od našeg.” Vrlo brzo stiže i dokaz: u trenutku dok Vuk pokušava da popriča sa jednim meštaninom, oko njih se okuplja još ljudi. Međusobno se raspravljaju. Čuje se, gotovo istovremeno, “napred, deco, borite se za budućnost ove zemlje” i “na vreme se okanite ovoga što radite”. A studenti, uprkos raznim povicima i uvredama koje im pojedini dovikuju, mirno stoje, slušaju sagovornike, gledaju ih u oči i pokušavaju da ih navedu na dijalog. Ali pravi

Feljton: Kosovska ideologija

Kolektivno junaštvo i sveštena istorija

Za Mihaljčića “istorizovati se” ne znači dobiti mesto u istorijskoj prošlosti, među svedočanstvima nacionalne istorije, koje će istorijska nauka na odgovarajući način proučiti i oceniti. Suprotno od toga, “istorizovati se” za neko predanje, za neku legendu, pa tako i za predanje o Kosovskoj bici, znači dobiti mesto u sadašnjosti, u živoj kolektivnoj svesti o prošlosti, odnosno, kako kaže Mihaljčić, u “narodnoj istorijskoj svesti” koja se aktualizuje kao podstrek za akciju, za stvaranje nove istorije

Intervju (1): prof. Jelena Simić

Transplantacija organa u pravnom limbu

Jasno je da pravna neuređenost transplantacionog sistema utiče na nisku stopu doniranja organa u Srbiji. Ipak, ovaj problem postoji duže, između ostalog jer nikad nije postojala kontinuirana i ozbiljna državna kampanja koja bi građane informisala o tome šta transplantacija organa zaista znači

Intervju (2): Brankica Janković, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti

Zakon zatajio, životi na čekanju

Neinformisanost građana stvara prostor za konfuziju, nepoverenje, pa čak i otpor prema ideji donorstva. Postoji ozbiljan rizik da pojedini građani, posebno oni iz ranjivijih grupa, ostanu neinformisani i time budu dodatno isključeni i diskriminisani

Intervju (3): Ivana Jović, Udruženje “Donorstvo je herojstvo”

Problemi pod tepihom

Od državnih institucija očekujemo da preuzmu odgovornost i počnu da deluju sistemski. Potrebni su konkretni potezi, jasan zakonski okvir, osnaživanje zdravstvenih kapaciteta i stvarna spremnost na dijalog

Unutrašnji glas

Moć muzike

Među psihoanalitičarima je postala popularna teorija o dejstvu muzike koja se oslanja na ideju o paralelizmu kretanja. Muzika je, naime, definisana kao pravilno kretanje od jednog tona ka sledećem, a osećanja su definisana kao procesi koji troše energiju, zato i predstavljaju kretanje u našem unutrašnjem svetu. Otud je muzika shvaćena kao spoljno ogledalo naših unutrašnjih procesa, kao put da osećanja iznesemo, vidimo izvan sebe i pounutrimo, te da ih sa velikim grupama ljudi zajednički iskusimo

Italija

“Svinja” je slobodna

Mafijaški šef Đovani Bruska (na slici gore) oslobođen je na osnovu zakona na čijem donošenju je insistirala upravo njegova najpoznatija žrtva: sudija Falkone (na slici dole). Iz zatvora je izašao posle 29 godina. Kako se i zašto to dogodilo?

Pozorište

Reditelj propituje sebe ili: Šta je pozorište?

Prostor i vreme, ljudski odnosi u prostoru i vremenu, odnos autora teksta, lika kome je dat tekst i osobe (glumca/izvođača) koji govori tekst, gledalac koji svojim gledanjem utiče na predstavu i energija koja sve ove činioce drži na okupu – to je ono što bismo na osnovu Liješevićeve predstave mogli odrediti kao pozorište

In memoriam: Matija Dedić, 1973–2025

Pijanista koji sve o nama zna

Akademski potkovan, odlične tehnike, a po temperamentu liričar, od majke Gabrijele-Gabi Novak nasledio je osećaj za sving i uopšte ljubav ka džezu; prefinjeno i precizno muzičko izražavanje prirodno mu je bilo u bogatom, aranžmanskom pristupu poput očevog. I kao što je teško ne pamtiti ga – čak i u njegovim zrelim godinama – kao dečaka tananih osećanja, nemoguće je zaobići njegovu neutaživu žeđ za muzikom i svime što je povezano s njom