Kada je 1945. ušao u logor Kaufering, Džordž Lajtmen je tražio samo jedno lice – lice svoga oca. Umesto toga, zatekao je pakao: leševe, pepeo, i tišinu užasa. Ta slika ga progoni i danas, dok svedoči o vlastitim gubicima i upozorava na povratak ideja koje su jednom već dovele svet do ivice ponora
Nagli prekid posete Sjedinjenim Američkim Državama i neizvestan put u Moskvu otkrivaju krizu spoljne politike Srbije, dok Vučićeva diplomatija sve više deluje kao borba za očuvanje ličnog imidža
Odluka da se Novostima, nedeljniku srpske zajednice u Hrvatskoj, uskraćuje trećina dotadašnjeg finansiranja, dolazi nakon političkih poruka Domovinskog pokreta koji se time pohvalio kao ispunjenim obećanjem. Da li je u pitanju politička trgovina, obračun s manjinama, ili model po uzoru na Orbana
Nemačka Kancelarija za zaštitu ustavnog poretka zvanično je označila Alternativu za Nemačku kao ekstremno desničarsku organizaciju. Time se ponovo pokreće priča o zabrani AfD-a
Uprkos internim podelama i kritikama zbog oštrijih migracionih mera, većina članova SPD-a podržala je koalicioni dogovor sa demohrišćanima. Sporazum otvara vrata formiranju vlade na čijem će čelu biti Fridrih Merc, a Lars Klingbajl bi trebalo da preuzme funkcije vicekancelara i ministra finansija
Regrutovanje vojnika i prisiljavanje da se bore na strani okupatora je ratni zločin. DW je razgovarao s Ukrajincima i aktivistima za ljudska prava o tome kako Rusi vrše pritisak na stanovnike da služe vojni rok.
Od carina do Ukrajine i migracija, Donald Tramp je prvih sto dana novog predsedničkog mandata proveo u pokušajima da ispuni kontroverzna predizborna obećanja – s mešovitim rezultatima i oštrim kritikama kod kuće i u svetu
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Otpor prema papi Franji u vrhu hrvatske Katoličke crkve nije bio samo verske prirode – bio je i politički i ekonomski. Njegova otvorenost prema marginalizovanima i distanca od etnoreligijskog nacionalizma učinili su ga nezgodnim saveznikom za one koji od crkve prave instrument vlasti
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o donošenju novog Ustava, uprkos upozorenjima međunarodnih zvaničnika da se time krši Dejtonski sporazum. Odluka je doneta prostom većinom, dok je opozicija odbila da učestvuje u glasanju
Grenland ima svega šezdeset hiljada stanovnika i ogromna rudna bogatstva. Oko na njega bacio je i Donald Tramp. Zato su regionalni izbori na ledenom ostrvu namah postali globalno zanimljivi
Povratak Donalda Trumpa u Belu kuću označio je tektonske promene u međunarodnim odnosima. Umesto jačanja savezništva sa evropskim partnerima, SAD sve više naglašavaju razlike i sukobe interesa. Da li se transatlantska saradnja urušava pred našim očima
Na društvenim mrežama Iks i TikTok, Hajdi Rajhinek postala je nova zvezda nemačke politike. Njeni oštri govori u Bundestagu i digitalna kampanja pomogli su Levici da osvoji poverenje mladih birača i postane jedan od najvećih pobednika izbora
Susret između Trampa i Putina, koji se očekuje u narednim nedeljama, mogao bi doneti prekretnicu u ratu u Ukrajini, ali i promeniti globalni poredak. Dok Vašington i Moskva pregovaraju bez prisustva evropskih lidera, postavlja se pitanje da li SAD napuštaju svoje dugogodišnje saveznike u korist bliže saradnje s Rusijom
Planirani transfer migranata iz Italije u Albaniju propao je nakon pravnih prepreka, a centri izgrađeni italijanskim novcem ostali su neiskorišćeni. Kritičari tvrde da je projekat koštao milijardu evra, a opozicija zahteva njegovo ukidanje
Želimir Žilnik, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca s produčja biše Jugoslavije vratio se na Berlinare i filmom „Restitucija, ili, San i java stare garde“ ponovno kritikuje državnu nepravdu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je najavio odlučnu borbu protiv korupcije, aktivirajući tužilaštvo i pokrećući hapšenja. Ipak, stručnjaci ističu da je reč o privremenom potezu, usmerenog ka smanjenju političkih tenzija, a ne o suštinskom rešavanju problema sistemske korupcije
Uoči parlamentarnih izbora u Nemačkoj, obaveštajne službe i političari upozoravaju na porast hibridnih napada. Dezinformacione kampanje, sabotaže infrastrukture i ruski pokušaji uticaja na birače prete demokratskom procesu. Da li su nemačke institucije spremne da odgovore na ove probleme
Dok evropski lideri u Parizu pokušavaju da zauzmu jedinstven stav o budućnosti Ukrajine, američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin planiraju mirovne pregovore – bez učešća Evrope
Srpska zajednica na Kosovu suočava se s političkim monolitom koji stvara Srpska lista pod kontrolom Beograda. Iako su građani nezadovoljni, malo je prostora za promene jer su opozicione liste marginalizovane, a ekonomska zavisnost od Srbije dodatno otežava izbor
Nemački političari ocenjuju da bi srpska vlast trebalo da sluša demonstrante, a ima i onih koji smatraju da ta zemlja ne bi trebalo da se meša u unutrašnja politička pitanja Srbije.
Više od 270 vozila u Nemačkoj onesposobljeno je jednostavnom metodom – ubrizgavanjem pur-pene u auspuh. Iako je isprva delovalo kao čin vandalizma ili klimatskog aktivizma, istraga je otkrila mnogo ozbiljniju pozadinu. Sumnja se da je ovo deo šire kampanje ruskih agenata za destabilizaciju političkog sistema pred izbore
Decenijama nakon što je Danska sprovodila prisilnu kontracepciju nad ženama na Grenlandu, posledice tog postupka i dalje odjekuju. „Skandal spirala“ samo je jedno od mračnih poglavlja odnosa između Grenlanda i Danske, dok sve više Grenlanđana zahteva potpunu nezavisnost
U prvoj nedelji drugog mandata Donalda Trampa uhapšeno je gotovo 2.400 migranata, dok je američka administracija pojačala mere protiv neregularnih doseljenika. Deportacije se odvijaju širom zemlje, a predsednik Tramp najavljuje još strože mere u narednim mesecima
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Crna Gora između Brisela i Beograda: 20 godina nezavisnosti pod pritiskom politike',
pubdate: '2026-05-19 17:43:55',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Evropska unija,EU,Crna Gora,Politika",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Crna Gora između Brisela i Beograda: 20 godina nezavisnosti pod pritiskom politike',
'pageContent': 'Proslavu dve decenije nezavisnostiCrna Gora dočekuje s reputacijom najboljeg đaka Zapadnog Balkana. Podgorica je poslednjih godina uspela da odblokira pregovore s Evropskom unijom (EU), ubrza reforme i pozicionira se kao favorit procesa proširenja u trenutku kada EU ponovo pokazuje interes za prijem novih članica.
„Lako je biti zvezda u odeljenju loših učenika“, ocenjuje za DW Daliborka Uljarević iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje.
Ona upozorava da se iza slike regionalnog uspeha kriju problemi koji Crnu Goru prate još od obnove nezavisnosti. Trenutni zamah u evrointegracijama je, kaže, pre svega posledica promena u geopolitičkim odnosima koje je Podgorica uspela da prepozna i iskoristi, za razliku od ostatka regiona, koji poslednjih godina stagnira ili čak nazaduje na evropskom putu.
„Naš apsolutni interes je da što pre postanemo članica Evropske unije, ali nam je podjednako važno da taj proces bude kvalitetno urađen, a ne da uđemo kao defektna država“, kaže Uljarević.
Iste prepreke
Reforme u Crnoj Gori ubrzane su nakon promene vlasti 2020. godine, kada je Demokratska partija socijalista (DPS) prvi put od obnove nezavisnosti izgubila izbore.
Za Aleksandra Popova iz novosadskog Centra za regionalizam, sama činjenica da je vlast smenjena mirno i demokratski pokazuje da Crna Gora ima veći demokratski kapacitet od većine zemalja regiona.
Za Daliborku Uljarević, međutim, razočaravajuće je to što promenu vlasti nije pratila i promena političkih praksi: „Korupcija je i danas sveprisutna. Neki će reći čak i skuplja nego ranije, jer je mnogo više aktera u vlasti koji pokušavaju da zadovolje svoje partijske i partikularne interese.“
Uz korupciju, političku scenu i dalje opterećuju identitetske podele između prosrpskih i suverenističkih snaga.
„Građani i građanke su mnoge od tih bitki završili i sa sobom i među sobom, ali mi nažalost, imamo potkapacitirane političke strukture koje na tim temama insistiraju da bi prikrili sopstveni nedostatak reformskih sposobnosti“, ocenjuje Uljarević.
Zvanično, ove dve političke struje postigle su konsenzus oko evropskog puta zemlje.
Nezvanično, upozorava Popov, taj balans je i dalje krhak i podložan uticajima iz Beograda.
„Prosrpske snage u liku Mandića i Kneževića uvek mogu na mig Beograda da opstruišu evropski put i to se sada dešava. Knežević to već radi, a Mandić ne u toj meri“, kaže Popov, uz ocenu da deo prosrpskog bloka ipak pokazuje više pragmatizma nego ranije.
Senka Beograda
Odnosi s Beogradom tako su ostali jedno od najosetljivijih pitanja za Podgoricu. Tome najbolje svedoči reakcija predsednika Srbije Aleksandra Vučića na poziv da učestvuje u proslavi godišnjice nezavisnosti.
On je najpre rekao da bi ga „bilo sramota“ i da bi svojim odlaskom „pljunuo sebi i svom narodu u lice“, a potom se građanima Crne Gore obratio autorskim tekstom.
„Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas“, napisao je Vučić.
https://vreme.com/vesti/ljubav-i-uvreda-vucic-crnogorcima-u-pet-tacaka/
Uljarević i Popov smatraju da zvanični Beograd nikada nije u potpunosti prihvatio crnogorsku nezavisnost, već se, kako kaže Uljarević „ponaša prema Crnoj Gori kao prema privremeno izgubljenoj teritoriji“.
Popov podseća i na to da je sa SNS-om ponovo zaživela radikalska ideja u ujedinjenju sprskog sveta.
„Protesti i litije koji su na kraju doveli do pada režima Mila Đukanovića jesu bili dirigovani iz Beograda i svi su očekivali da će ponovo Crna Gora i Srbija postati dva oka u glavi, ali to se nije dogodilo“, kaže Popov.
Ipak, Daliborka Uljarević nije tako uverena u otpornost crnogorskih lidera na pritiske iz Srbije. Kao primer navodi izostanak zvanične reakcije na Vučićeve reči.
„Mislim da je to iz razloga što jedan deo njih oseća lojalnost prema njemu, a jedan deo i strah da uđe u bilo kakvu vrstu konfrontacije. Mnogi akteri ove vlasti svesni su da su na tim pozicijama dobrim delom zato što im je pripomogao Beograd“, ocenjuje Uljarević.
Igre saplitanja
U međuvremenu, zvanični Beograd učiniće sve da Crnu Goru sapliće na evropskom putu, veruje Popov i podseća da je već bilo takvih pokušaja.
„Vučić je otišao u Brisel s idejom da sve zemlje u paketu budu primljene u EU. On je zapravo znao da to nije moguće, ali je pokušao na taj način da sabotira Crnu Goru. I drugi pokušaj je bio pismo s Edi Ramom u kom su preporučili prijem bez prava veta“, podseća Popov.
On veruje da Beogradu politički ne odgovara ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, jer bi to pokazalo da problem nije u zatvorenim vratima Brisela, već u politici vlasti u Srbiji.
„To bi izbilo ključni Vučićev argument ’oni nas neće’. Nije tačno, nego mi stalno fingiramo taj put i održavamo antievropski narativ. Drugo, Crna Gora će izmaći kao mogući plen“, dodaje Popov.
„Kad uđe u EU, Crna Gora je onda i bezbednosno i pravno van domašaja Beograda. Izlazi iz zone mogućih ucena i pritisaka, i to će izazvati još veću nervozu u Beogradu, tim pre što Srbija pod ovom vlašću nikada nema šanse da uđe u Evropsku uniju“, zaključuje Popov.
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-19 17:43:55',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});