Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.
Predsednica Kosova Vjosa Osmani raspustila je parlament nakon što poslanici nisu izabrali predsednika, aktivirajući ustavni mehanizam koji vodi ka novim izborima
„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima
Zgrada u centru Podgorice u kojoj živi Aco Đukanović našla se pod policijskom opsadom. Inspektori, prema navodima medija, pripremaju pretres njegove imovine
Netfliks je odustao od kupovine Vorner Bros Diskaverija, dok je Paramaunt dao veću ponudu i postao glavni kandidat za preuzimanje. Dogovor bi mogao promeniti budućnost CNN-a i HBO maksa
Nastavljaju se blokade oko 80 magistralnih puteva. Pojedine blokade su celodnevne. U Smederevskoj Palanci policija je legitimisala poljoprivrednike i građane koji su izašli da ih podrže
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić nalazi se u teškom zdravstvenom stanju i hospitalizovan je u Kliničkom centru Srbije. Prema navodima Radio-televizija Srbije, intubiran je i priključen na respirator zbog obostrane upale pluća
Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata
Više od hiljadu uređaja za video i audio nadzor instalirano je u javnim institucijama širom Srbije, uključujući škole, bolnice, železničke stanice i gradsku infrastrukturu
„Putevi Srbije“ saopštili su da je saobraćaj obustavljen na više deonica širom zemlje, uključujući i put ka graničnom prelazu Srpska Crnja. Poljoprivrednici su, nakon dve nedelje protesta, danas radikalizovali akcije i blokirali magistralne i regionalne puteve
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu (POSK VJT) odbilo je da odgovori na pitanja Danasa da li je tačno da je u decembru prošle godine naložilo Odeljenju za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije (UKP) hapšenje Aleksandra Milikića, gradonačelnika Bora i funkcionera Srpske napredne stranke, ali da UKP još uvek nije postupila po nalogu
Preduzeće EXPO 2027 d.o.o. predlaže postavljanje panoramskog balona u parku Ušće kako bi posetiocima omogućilo jedinstven pogled na grad. Predlog odluke biće razmatran 27. februara u Skupštini Beograda
Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije
Tragedija u centru Sarajeva u kojoj je poginuo 23-godišnji student pokrenula je masovne proteste. Novi sudar tramvaja i automobila, kao i pad deteta sa žičare na Jahorini, dodatno neadekvatnu reakciju nadležnih
Više nema neumerenog optimizma iz prošle godine da vlast „samo što nije pala“, ali je za razočaranja prerano. Kako se studenti snalaze između opozicije i režimskih batinaša? To je tema novog broja „Vremena“
Željko Čabarkapa poručuje da je postavljanje zaštitne ograde u parku Ušće bilo najavljeno i u skladu sa propisima. Ipak, protest protiv izgradnje akvarijuma završio se jurenjem i batinanjem demonstranata
Nakon što su na društvenim mrežama objavljene fotografije i podaci osoba osumnjičenih za napad na studente ispred Srpskog narodnog pozorišta, aktivisti Lazar Dinić i Ivan Bijelić suočili su se sa uvredama i pretnjama po život
Grupa nezavisnih eksperata koje je imenovao Savet UN za ljudska prava saopštila je da milioni dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstina ukazuju na postojanje globalnog kriminalnog poduhvata čiji bi pojedini elementi mogli predstavljati zločine protiv čovečnosti
U Ženevi počinje novi krug trilateralnih pregovora o Ukrajini sa predstavnicima Rusije, Ukrajine i SAD-a, fokusiran na bezbednost, humanitarnu situaciju i teritorije
Na Kosovu se nizom svečanosti obeležava 18 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti. U Priština je planirana parada i koncert, ali i protest podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi u Hagu
Srbija je danas pod uticajem hladnog talasa koji donosi sneg, susnežicu i kišu, uz jak severni vetar. U predelima južno od Save i Dunava očekuje se formiranje snežnog pokrivača od osam do 20 centimetara, dok će na planinama biti i više
U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara.
Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Na samom dnu Evrope
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom.
Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto.
Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina.
„Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”.
Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta.
Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti.
A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?',
pubdate: '2026-03-25 12:35:34',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Voćarstvo,Poljoprivreda,Hrana,Voće i povrće",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?',
'pageContent': 'Po poslednjim dostupnim podacima koje nudi Eurostat, Srbija se nalazi na samom začelju Evrope kada je u pitanju udeo organske proizvodnje u poljoprivredi, piše Klima101.
Naime, u Srbiji je udeo organske proizvodnje u odnosu na ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište samo 0,83 odsto.
U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara.
Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Na samom dnu Evrope
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom.
Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto.
Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina.
„Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”.
Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta.
Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti.
A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-03-25 12:35:34',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});