Fondovi Dragoneer, DST Global i Sequoia Capital predvode investicije od 16 milijardi dolara u Waymo, kompaniju koja nudi plaćene robotaksi usluge bez vozača
Visokorangirani funkcioner Roskomnadzora Aleksej Beljajev, koji je imao ključnu ulogu u sprovođenju internet cenzure u Rusiji, ubijen je nožem u Moskvi, objavio je britanski list The Mirror. Istraga o ubistvu, prema navodima, proglašena je tajnom
Doček hrvatske rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića održan je nakon intervencije Vlade Hrvatske, iako je gradska uprava prethodno odbila organizaciju zbog najavljenog nastupa Marka Perkovića Tompsona, pevača poznatog po ustaškoj simbolici
Dragan Bujošević nastaviće da obavlja funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora RTS-a. Nijedan od kandidata za ovu funkciju nije dobio potrebnu većinu glasova Upravnog odbora
Londonski metro je pre sedam godina nabavio 94 vozne kompozicije od Simnsa po ceni od oko 18 miliona evra po komadu, dok je srpska vlast zaobišla ovu kompaniju, i posao poverila francuskom Alstomu, koji će za svaki voz dobiti 31 milion evra,. Pritom se Simensova fabrika nalazi u Kragujevcu
Strani državljani koje Rusija regrutuje za rat u Ukrajini često su prevareni obećanjima o civilnim i logističkim poslovima, a zatim prisiljeni da potpišu ugovore koje ne razumeju i pošalju se direktno na front, navodi se u analizi bivšeg ukrajinskog ambasadora Oleksandra Levčenka
Roditelji i nastavnici Pete gimnazije izrazili su nezadovoljstvo dodelom Svetosavske nagrade v. d. direktorki Danki Nešović. Kažu da ju je dobila žena koja je "za diktatora i njegov režim učinila sve što treba"
Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena iako je bio na korak od eliminacije. Lorenco Muzeti vodio je sa 2:0 u setovima i imao potpunu kontrolu meča, pre nego što je zbog povrede morao da preda duel
Učenici Karlovačke gimnazije i školski hor demonstrativno su napustili svečanu salu tokom obeležavanja školske slave Svetog Save, protestujući zbog dolaska predsednika opštine Dražena Đurđića iz Srpske napredne stranke
Preduzeće „Ekspo 2027“ saopštilo je da je na tender za marketinške usluge stiglo ukupno 17 ponuda, što je, prema rečima direktora Danila Jerinića, znatno iznad proseka javnih nabavki u Srbiji.
Prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana tvrde da nova pravila i pooštrene kontrole u Šengenu dovode do toga da je čak trećina profesionalnih vozača onemogućena da radi, zbog čega su blokirali terminale za teretni saobraćaj na granicama prema EU
Danas ime Srđana Aleksića nije nepoznato nikome ko iole prati dešavanja u tzv. regionu. Mladić koji je stradao spašavajući život momku druge veroispovesti, heroj o kom se isprva malo znalo. U današnjoj epizodi donosimo dva teksta: jedan o snimanju filma o Aleksićevom herojstvu i drugi, o tome kako se mesto događaja suočava sa svojim ćutanjem o njemu.
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Andrej Vučić, Igor Brnabić, Predrag Mali, Ostoja Mijailović, Davor Macura, Ivan Bošnjak... uložili su novac u naprednjački investicioni fond Vista Rica Invest. Koliko je njegova vrednost porasla za godinu dana?
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Protest studenata i profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koji je prerastao u blokadu zgrade okončan je. Dekan je prethodno pozvao policiju, koja je iz zgrade iozbacila okupljene primenjujući silu. Studetni poručuju da neće stati sve dok profesorka Jelena Kleut ne bude vraćena na fakultet
Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje
Hemijsko-prehrambena i tekstilna škola „Uroš Predić“ u Zrenjaninu privremeno je zatvorila drugi sprat nakon urušavanja plafona, godinu dana nakon što je gradonačelnik Simo Salapura najavio mere za poboljšanje školskih uslova
MOL i Gaspromnjeft postigli dogovor o osnovnim odredbama budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS, koji će biti upućen američkoj administraciji na odlučivanje. Srbija je, prema ministarki, uspela da poveća svoj vlasnički udeo za pet odsto
Grčka policija uručila je poziv Janisu Varufakisu da se javi jedinici za borbu protiv narkotika, nakon što je javno govorio o marihuani i jednokratnom korišćenju ekstazija pre više od tri decenije
Povećana ulaganja u odbranu širom NATO-a dovode do otvaranja novih fabrika i proizvodnih pogona, izjavio je Mark Rute, upozoravajući na „dugotrajnu globalnu pretnju“
Centar za lokalnu samoupravu i sindikat „Centar“ iz GSP-a tvrde da su tehničke specifikacije tendera za kupovinu novih tramvaja postavljene tako da idu u korist turske firme Bozankaya
Nakon višenedeljnog zastoja izazvanog američkim sankcijama, proces prodaje ruskog udela u NIS-u ulazi u ključnu fazu – predstavnici MOL-a započeli su dubinsku analizu kompanije, dok vlasti najavljuju skoro pokretanje Rafinerije nafte Pančevo
Novak Đoković objavio je da se povlači iz Profesionalnog udruženja teniskih igrača jer želi da se u potpunosti posveti tenisu i predstojećoj sezoni, počev sa turnirom u Adelejdu i Australijan openom
Autorka je profesorka na Akademiji Umetnosti u Novom SaduPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Cenzura i održavanje privida',
pubdate: '2026-04-02 20:30:24',
authors: authors,
sections: "Kultura",
tags: "Kultura,Novi Sad,galerija,Akademija umetnosti Novi Sad",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Cenzura i održavanje privida',
'pageContent': 'Kada je Novi Sad zvanično postao Evropska prestonica kulture, u januaru 2022. godine, priređen je spaktakularan događaj pod nazivom Zeniteum, koji se odigrao na samoj zgradi Izvršnog veća.
Tom prilikom se, uprkos vrhunskoj tehnici i osvetljenju, iz pozadine smejala velika glava Vojislava Šešelja. Smeje se već decenijama sa istog ogromnog bilborda koji prekriva zgradu u kojoj je sedište Srpske radikalne stranke, kao nekakav gargantuovski landmark centra grada. Doduše, izbledeli bilbord je nedavno zamenjen, jer računi su izgleda poravnati, dugovi isplaćeni, pa se moglo preći i na estetiku.
Samo 30-ak metara dalje niz Bulevar Mihajla Pupina upravo je zatvorena Galerija Akademije umetnosti u Novom Sadu. Tačnije, Skupština grada Novog Sada je Akademiji oduzela dva prostora na dve lokacije - galeriju i atelje, dakle mesta za izlaganje i stvaranje umetnosti.
Obrazloženje vladajuće većine i gradonačelnika je nesuvislo: prostori se oduzimaju zbog političke zloupotrebe i zbog toga što su „zjapili prazni“. Kontrola je obavljena bez zapisnika, upozorenje je izdato usmeno, egzekucija je promptna, a prethodna dokumentacija o nameni i fakture više ne vrede. A zapravo šta je komisija videla? Radove u ateljeu, izložbu u galeriji i parole ispisane iznad prozora galerije (na primer: „nećete nas zatvarati i ubijati“).
Najžalosniji, gotovo dirljivi „dokaz političke aktivnosti“ koji je komisija notirala jeste zatečeni stalak za mikrofon u galeriji koji, u svetu bez kulture, služi, naravno - a za šta drugo? - za propagandne, populističke govore. A zapravo, studenti Akademije su na tom mestu pevali – šta bi zaboga drugo radili!? Gradonačelnik Mićin kao i obično bio je rečit i ubedljivo dokazivao istinu mašući printovima parola sa fasade galerije...
Ali pravo pitanje je zašto su nam ovi postupci i gestovi nekako odavno poznati?
U prvi mah čini se da smo preuzeli slavne obrasce cenzure koji su u 20. veku bili svojsveni totalitarnim režimima. Po kratkom postupku, jer državni razlog je na prvom mestu. U Sovjetskom Savezu ljudi su fantomski nestajali s fotografija kao da ih nikad nije bilo, isto kao što su se modernističke slike iz muzejskih kolekcija selile u depoe, e da bi njihovo mesto zauzele slike socijalističkog realizma. Strukturalno mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i ono se najčešće popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture.
Međutim, situacija sa cenzurom dolazi do paroksizma upravo ovih dana kada se u kragujevačkoj skupštinskoj sali vodi bitka oko zavesa koje otkrivaju ili prekrivaju posleratno slikarstvo. Nije u pitanju sadržaj, već dozvola da ga odbornici vide na tom mestu – politička indoktrinacija bi sve odbornike valjda prevela u partizane, što bi pak do srži uvredilo patriotsku desnicu.
Dakle, upravo zahvaljujući cenzuri, imamo živi dokaz da kultura i umetnost nisu i ne mogu biti mesto konsenzusa. S druge strane, neko bi čak mogao pogrešno zaključiti kako umetnost i kultura ponovo zadobijaju subverzivni potencijal.
Cenzura se danas pojavljuje kao radikalna intervencija moći koja teži tome da uređuje
konstruisanje onoga što je vidljivo u javnoj sferi u pokušaju da ogradi, proširi, odnosno
reteritorijalizuje politički prostor kojim, potom, može slobodno da upravlja.
Naravno, u dugoj istoriji formalne cenzure estetske vrednosti nikad nisu predstavljale povod za zabranu. Okvir pravnih definicija, ali još češće ideoloških aparata, naročito u društvima u kojima cenzura nije pravno regulisana, podrazumeva zabrane koje treba da štite moral, verske dogme ili nacionalne interese. Nevolja nastaje kad i ove vrednosti presuše, pa se ispod svake spektakularne zabrane, na bezočan način prozre goli interes sa već legendarnim „pa šta - tužite” obrazloženjem.
Drugim rečima, sama činjenica cenzorske intervencije i njenih nadležnosti u polju umetnosti, ukazuje na to da umetnost nije nezavisna od hegemonih društvenih pravila, niti je autonomna u odnosu na praktičnu politiku uređenja same države. Slična situacija je i sa obrazovanjem o čemu svedoče pritisci koji potiču iz istih izvora.
Za razliku od predhodnih vremena, umetnost danas ne postoji bez diskursa o autonomiji i slobodi izražavanja. S obzirom na to da postoje ljudi koji nemaju potrebe za obrazovanjem i kulturom, ali im je delegirana velika moć upravo u tim sektorima, veoma je lako, čak i logično da se liberalne vrednosti trampe za bilo koju vrstu ličnog, mahom finansijskog interesa.
Zato više nemamo velike festivale, male knjižare i školske objekte.
Autorka je profesorka na Akademiji Umetnosti u Novom SaduPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-04-02 20:30:24',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});