img
Loader

Rusija

Moskovski crni petak

Terorističkim napadom u Krokus siti holu na obodu Moskve u kome je stradalo mnogo ljudi, na krvavu scenu je izašla Vilajet Korasan i vratila u sećanje košmar Buđonovska 1995; 11. septembra 2001, Dubovke 2002, Beslana 2004. ili Bataklana 2015. Ovaj krvavi događaj po psihosocijalnim efektima je teži jer je deo složenog mozaika jedne veoma kompleksne ratne i svetske krizne atmosfere

Pozorište: Sirano

Ambicija, dar i viškovi

Mi takođe živimo u neherojskom dobu i vrlo dobro znamo da je herojski čin stvar lične odluke i da će pojedinac platiti punu cenu svog nepristajanja. Zato je baš danas pravo vreme da se igra drama o Siranu de Beržeraku – drama o herojskoj individualnoj pobuni u neherojskom vremenu i ceni takve pobune koju plaća pojedinac. Osim toga, u ovo vreme kada uglavnom gledamo predstave sa nekoliko glumaca i skromnim dekorom, Sirano je veliki pozorišni izazov, veliki u svakom smislu te reči

Kvir film – Svi mi stranci i Topli film

Kvir-đir iliti Ljubav za sve (ali ne samo u četiri zida)

Endru Hejg je ostao imun na tako jake izazove i već spremna zicer-rešenja, jer manipulacije ovde ima taman onoliko koliko to zakoni pripovedanja iziskuju. Tretman kvir identiteta je primer poštenog i odmerenog pristupa, dostojanstvenog i u pravcu procenitelja i u pravcu procenjenog

Opersko suđenje naftnoj kompaniji

Shell it Stay or Shell it Go

Nije sasvim jasno koja je funkcija umetnosti, samim tim i opere u zaraćenom, zagađenom i zavađenom svetu danas. Da li je umetnost zabava, ritual, aktivizam, obrazovna ustanova? Šta je dobijeno time što se o suđenju naftnoj kompaniji peva?

Feljton (2)

Pogled iz 2002: Preslikana prošlost

Prevodilac i pisac Nikola Bertolino napisao je ovaj tekst pre 22 godine. Bez te informacije, čitaocu će delovati kao opis današnjeg vremena. Tekst dosad nije objavljivan. U prvom delu feljtona razmatrano je pitanje odgovornosti intelektualca za ratove devedesetih, nacionalističke elite, fanatizovane gomile, Gazimestana, Miloševićevog kontramitinga, o počecima preobražaja čoveka-gomile u čoveka-pojedinca, i o opijenima koje valja trezniti

Nasleđe

Građani u borbi za zaštitu Vračara

Lakše je dogovoriti se sa jednim vlasnikom vile i uništiti objekat koji je uživao prethodnu zaštitu, nego ući u pregovore sa više vlasnika udžerica na malim čuburskim parcelama, kaže predsednik Društva za ulepšavanje Vračara Aleksandar Arsenijević

„Skok u budućnost – Srbija EKSPO 2027“ koštaće 17,8 milijardi evra rekao Aleksandar Vučić.

Skok u budućnost - EKSPO 2027

Mnogo projekata, malo objašnjenja

U projekat „Skok u budućnost – Srbija EKSPO 2027“ biće uloženo 17,8 milijardi evra, rekao je Aleksandar Vučić. Još uvek, međutim, nema objašenjenje koliko će šta koštati, kada će se realizovati i kolika je isplativost čitave ove zamisli. To je politički projekat, kaže za „Vreme“ ekonomista Mihailo Gajić

Geopolitički zaokret

Nikad nestabilnija pozicija Rusije u Jermeniji

Ruska vojna baza u Jermeniji nedaleko od granice sa Turskom bila je više decenija za mnoge građane garant bezbednosti. Ipak, mišljenja tamošnjeg stanovništva o njenoj realnoj funkciji su podeljena, dok pojedini jermenski zvaničnici savezništvo sa Rusijom vide kao grešku

Međunarodni terorizam

Napad u Moskvi: Javne tajne tajnih službi

SAD su pre nekoliko sedmica upozorile Rusiju na mogući napad poput onoga koji se dogodio 22. marta. Kada je reč o terorizmu, tajne službe se sa svojim saznanjima odnose na iznenađujuće kolegijalan način

Na današnji dan: 27. mart 1941.

Tražili smo i dobili rat i grobove, a da li smo spasili dušu

Parole koje su najčešće izvikivane 27. marta 1941. godine bile su „Bolje rat, nego pakt!“  i „Bolje grob, nego rob!“.  Želje su nam se ispunile: dobili smo rat, dobili smo grobove, ali nam je zato Čerčil u ime slobodnog sveta odao priznanje da smo spasili dušu

Rudarstvo i energetika

U Srbiji ima 709 kontaminiranih lokacija, a samo tri rudarska inspektora

Zajednički istraživački centar Evropske komisije (ZIC EK) objavio je podatak da "rudarska industrija predstavlja glavni izvor zagađenja zemljišta u zemljama Zapadnog Balkana". U Srbiji ima 709 kontaminiranih lokacija koje pokrivaju površinu od 3.203,7 kvadratnih kilometara, a republički rudarski inspektori mogu se nabrojati na prste jedne ruke