»Zenit« i žensko autorstvo
U senci kloš šeširaKo je Nina-Naj? O zenitistkinji, poliglotkinji i prevoditeljki, kosmopolitkinji, sekretarki, menadžerki i finansijerki međunarodnog avangardnog časopisa, te kolekcionarki Anuški Micić
Ko je Nina-Naj? O zenitistkinji, poliglotkinji i prevoditeljki, kosmopolitkinji, sekretarki, menadžerki i finansijerki međunarodnog avangardnog časopisa, te kolekcionarki Anuški Micić
Šta nam znači Sajam knjiga, odnosno šta bi se desilo kad ga više ne bi bilo? Da li bi se neko potresao, koliko bismo izgubili
The Stranglers su jedna od najneobičnijih pojava u panku i "novom talasu": spadaju u najzaslužnije za popularizaciju ovog zvuka, koji su među prvima predstavili svetu – ali nikad nisu bili priznati za deo underground elite, koliko god fanova imali. Ovaj engleski bend upravo je objavio svoj oproštajni album Dark Matters zaokruživši otpadničku karijeru dugu skoro 50 godina
Malte Hervig: Majstor svitanja. Peter Handke, biografija prevela s nemačkog Meral Tarar Tutuš; Laguna 2021.
Odličan rimejk i korektan prikvel – dovoljno za bolju stranu jesenje bioskopske ponude
Kompozitor Van der A ukazuje na humor kao na sredstvo za opovrgavanje apsurda uzrokovanog sklonošću homo sapiensa da iskomplikuje kako svoje pojedinačno bivstvovanje, tako i život na planeti uopšte
Ko danas uopšte ide na dvoboj i zbog čega? Ko su ljudi koji dođu na zabavu i javno se seksaju na domaćinovom kauču, i šta misle o dvoboju zbog muške časti? Ko su ti ljudi stvarno ili što bi rekao Šekspir: "… Šta je njemu Hekuba il’ šta je on Hekubi / da tako za njom plače"
U poređenju s prethodnikom i naslednikom, Ivan Tasovac je zaista bio Andre Malro. Samo, ima tu jedna kvaka 22: a zašto bismo ga poredili baš s takvima, to jest, kako se uopšte našao u takvom okruženju?
Oni koji su uz televiziju nekad, ili uz društvene mreže danas, očekivali bolji svet, možda mogu imati utisak da su proćerdali 21 godinu, jer se u televizoru kao u retrovizoru objekti, kao i bolja budućnost, čine bliže nego što zaista jesu
Sedamnaestog septembra 1978. u Kemp Dejvidu je potpisan istorijski mirovni sporazum između Egipta i Izraela. Ovoj kulminaciji na javnoj diplomatskoj sceni prethodili su višegodišnji tajni napori Tita i predsednika Svetskog jevrejskog kongresa Nahuma Goldmana da se nađe rešenje za mir na Bliskom istoku
Na Kineze se više ne može primeniti latinska poslovica o Jupiteru i volu. Ne pristaju na podređen položaj. Rivalstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama se zaoštrava, mada je teško, gotovo nemoguće srušiti mnogobrojne mostove podignute u poslednjih pedeset godina. Zato priča o Huaveju nije završena. Ona se nastavlja, ali po kineskim pravilima igre
U našoj politici životna sredina i zaštita životne sredine nisu prioritet, što se najbolje vidi u budžetu, ali i kada se sluša ono šta naši donosioci odluka govore. O zagađenju vazduha pričamo kada ne možemo da otvorimo prozor, o vodi kada skoro da je nema. A u međuvremenu zaboravljamo da prerađujemo manje od 10 odsto otpadnih voda. Niko ne misli o zaštiti vazduha, vode i zemljišta na integralan način, već vlada princip "nije moja nadležnost"
Politička odluka da nema pooštravanja epidemijskih mera izgleda da je posledica straha da se ne naljute nevakcinisani, kako bi na predstojećim izborima glasali za Srpsku naprednu stranku. Strašna posledica te odluke je rekordna smrtnost od kovida koju Srbija beleži. Ispada da vlast zapravo dopušta da umru oni na čije glasove zapravo računa
"Danas imamo duplo više akreditovanih programa u visokom obrazovanju nego 2012. kada ih je već bilo previše, a s druge strane, smanjio se broj dece koja se rađaju. Svaka beba ima unapred dva mesta rezervisana za upis na fakultet. A kada imate u vidu broj onih koji izlaze iz srednjeg obrazovanja a mogu da studiraju, otprilike svako od njih imaće na raspolaganju oko 3,5 mesta. Ta visokoobrazovna hipertrofija rezultat je, naravno, profitnog interesa visokoškolskih ustanova, a ne potrebe društva"
Kako su ga isleđivala dvojica radnika BIA, sagovornik "Vremena" navodi, između ostalog i sledeće: "Kaže stariji: ‘Vidiš kako je bandoglav, neće da prizna.’ Onda mi drugi naređuje: ‘Klekni dole, i nemoj slučajno stražnjicu da nasloniš na noge, jer ćeš dobiti batine, i ruke stavi ispred. Držaćemo te tako do sutra, dok ne priznaš. Podigao si me u nedelju, mrcino, sad moram ovde da blejim umesto da radim nešto drugo.’ Ovaj nastavlja: ‘Dobićeš batine, odvaliću te, baciću te kroz prozor, niko neće ni znati da smo ovde bili.’ Onda sledi šamar sa leve strane, udarac pesnicom u desnu stranu lica, pa u bradu. Klečim, pokrivam lice rukama da zaštitim glavu, a njih dvojica me udaraju i po glavi i po telu. Ne znam koliko sam udaraca dobio, trajalo je to minut i po do dva, udarali su i rukama i nogama"
Afera "Havana sindrom" u Srbiji je dobila svoju propagandnu dimenziju. Ovaj misteriozni sindrom koji pogađa američke diplomate i obaveštajce u mnogim zemljama sveta, od 2016. godine do danas, aktuelizovan je vešću da je jedan agent CIA evakuisan iz Srbije zbog toga što je imao simptome karakteristične za "Havanu": migrenu, mučninu, vrtoglavicu i poremećaj pamćenja
Ako je suditi po tajnim dokumentima koje je Međunarodnom konzorcijumu za istraživačko novinarstvo (ICIJ) doturio anoniman izvor, aktuelni ministar finansija Srbije Siniša Mali je u vreme kada je bio gradonačelnik Beograda zaista bio vlasnik ofšor kompanija u čijem su se vlasništvu nalazila 24 stana u Bugarskoj
"Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega," kaže u intervjuu za "Vreme" švajcarski novinar i poznavalac Balkana Andreas Ernst
Nije uvek sve ni do opozicije, ima nešto i do građana Srbije, pa bi najpre pitanje za istraživače javnog mnjenja trebalo da glasi da li građani Srbije primećuju, ili ne, da je zemlja zrela za promene
Kako je Vladimir Đukanović prekomandovan iz advokata u specijalnog istražitelja Unutrašnje kontrole MUP-a Srbije? Zašto Vulin smatra da je Predrag Koluvija "veoma ozbiljan čovek", a Aleksandar Vučić siguran da je vlasnik Jovanjice spreman "da dâ ime onoga koji mu je nudio da lažno optuži" njegovog brata Andreja? Zbog čega je problem u policiji koja je radila svoj posao, a ne u plantaži "vutre" kod Stare Pazove? I gde je u svemu ovom Nebojša Stefanović
Ako sutra neko bude pitao Vladimira Đukanovića šta je u životu radio osim odbrane ratnih zločinaca i pokušaja da bude doktor nauka i direktor Lutrije Srbije, moći će da kaže kako je jedini uspeo da kao advokat dovede svog klijenta Predraga Koluviju pred kamere i dâ mu mogućnost da se uživo "brani". U tom je dobio i dalekometnu podršku Aleksandra Vučića iz Dubaija
Lino Veljak: Izazovi našeg vremena
Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2020.
Ovaj pomalo i svečarski film zaslužuje iskrenu filmofilmsku šansu, ponajpre posvećenika ali i onih koji po obodima bioskopskih repertoara tragaju za ozbiljnijim i manje bučnim i nametljiim izazovima
Iako u pojedinim radovima ima i svojevrsne komercijalizacije aktivizma od samog umetnika, ipak njegov podignut srednji prst uperen prema svakoj vrsti institucionalne moći deluje lekovito
"Ne bih umeo tačno da definišem filozofski okvir iz kog polazim. Činjenica je da u svom radu pokušavam da lične probleme gledam kao posledicu većih i širih strukturalnih problema. Skoro sve društvene probleme posmatram kroz optiku klasne borbe. Klasna borba nije više borba za politička i socijalna prava potlačenih nego borba za preživljavanje, za opstanak i to ne samo najpotlačenijih nego svih nas"