img
Loader

Stranački život i smrt

Jesenja previranja opozicije

Zajedno sa onima koje su izašle na parlamentarne izbore, i bojkotaške partije žele da pod okriljem Evropske unije pregovaraju s vlašću o uslovima za učešće na predsedničkim i beogradskim izborima. Razlog za promenu njihovog stava je jednostavan: ovog puta vide šansu za dobar rezultat, a u Beogradu, veruju, čak i za pobedu

Suđenje za ratne zločine na Kosovu i Metohiji

Haška trojka iz Prištine

Da li je pokretanje postupka protiv vođa kosovskih Albanaca znak da na Kosovu započinje primena standarda pravne države ili je reč o načinu da se osvedočeni ratni zločinci operu i nastave svoju političku karijeru

Bioskop – Vikend sa ćaletom i Rat sa dekom

Svoje se meso ne jede

U aktuelnoj filmskoj ponudi pojavila su se dva filma s naslovnim muškim precima, a onaj bolji među njima je domaće proizvodnje

Predlog za prevod

S glavom u čeljustima lava

Jérôme Roudier, Machiavel, une biographie. L’apport intellectuel de sa correspondance avant septembre 1512, Les Éditions du Cerf, Paris, 2019. (Žerom Rudije, Makijaveli, biografija. Intelektualni doprinos njegove korespondencije pre septembra 1512. godine)

Pozorište – Strah

Slika sveta u raspadanju

Predstava Narodnog pozorišta u Pirotu sjajno prikazuje problem anomije društva, raspada kolektivnog identiteta i suočenost sa nemoći pred elementarnim egzistencijalnim strahovima

Intervju – Dejan Radovanović, istoričar umetnosti

Znakovit put u Ništa

"Svaki spomenik je u suštini memento događaja ili ličnosti kojoj je posvećen i ujedno spomen na stanje duha i svesti onoga ko ga podiže. Ovaj ima samo drugu komponentu jasno i nedvosmisleno iskazanu – nasilje, uzurpacija, bezobzirnost kao odliku postavljača. U tome se upravo uklapa u sliku današnje Srbije"

Nagorno-Karabah – Moskva kao garant primirja

Ruski mir na Kavkazu

Brzo raspoređivanje ruskih mirotvoraca u Nagorno-Karabahu govori o rešenosti Moskve da arbitrira u konfliktima u tzv. bliskom inostranstvu

Lični stav

Predsednik Republike i ja

Istoričari i politički filozofi upozoravaju nas da prevelike koncentracije moći imaju po pravilu tragičan ishod. Ishod može da bude tragičan i po moćnika i po društvo koje je pokorio, kao što je bio slučaj naše zemlje potkraj minulog stoleća, a može da bude tragičan samo za državu i društvo

Šikaniranje frilensera

Pretnja iz vedra neba

Umesto da se mlati sa desetinama hiljada krajnje benignih "utajivača", koji se nisu obogatili, i za koje je to "socijalni ventil", za državu bi bilo mnogo korisnije da svoje oskudne resurse usmeri u primenu novog Zakona o utvrđivanju porekla imovine. Sigurno je da se od bogataša koji nisu platili porez može naplatiti neuporedivo više nego od frilensera

Privreda i korona

Ko je najgore prošao

Postoje nagoveštaji "vruće zime" nakon što bude izmaknuta zaštitna mreža, odnosno kada od januara istekne zabrana otpuštanja u preduzećima koja su uzela pomoć države. U isto vreme bi firme, koje su uzele minimalce za svoje radnike, trebalo da krenu da otplaćuju doprinose za njih – u suprotnom će firme biti dužne da vrate novac koji je država uplatila njihovim radnicima

»Njuz korp« Ruperta Mardoka

Izvor moći Donalda Trampa

Da li će ishod američkih predsedničkih izbora promeniti medijsku politiku izrazito konzervativnog "Foks njuza"? Na koji način Rupert Mardok i njegova "Njuz korporacija" utiču na društvene prilike i menjaju politički pejzaž u zemljama u kojima posluju i zbog čega je bivši australijski premijer Kevin Rad ovu medijsku imperiju nazvao "mafijaškom organizacijom"

Druga strana predsedničkih izbora

Kad ovacije utihnu

Euforija dela građana i medija izvesno će potrajati još neko vreme. Kada ovacije pobedniku utihnu, u prvi plan će ponovo izbiti činjenica da demokrate ipak nisu potpuni pobednici izbora održanih 3. novembra

Džordžija

Zaokret u plavo

Tesnu pobedu Džozefu Bajdenu doneli su glasači koje su ranije izborna pravila demotivisala da izađu na izbore, a među njima mnogi Afroamerikanci

TV manijak

Seča Trampa

"Slučaj Tramp" je zanimljiv jer je otkrio slabosti američke demokratije u sadašnjem trenutku i ukazao na neuralgične tačke jednog okoštalog sistema politike, medijske i finansijske elite

SAD – Pobeda Džozefa Bajdena

Teška zaostavština Donalda Trampa

Donald Tramp je pobedio na Floridi. Džozef Bajden u Džordžiji. I tako redom, u državi za državom. Politička karta Amerike je podeljena na plave i crvene površine. Duboko podeljeno je i američko društvo. Više od 71 milion Amerikanaca glasalo je za aktuelnog republikanskog predsednika, više od 75 miliona za demokratskog izazivača. Četiri godine "trampizma", besomučnih laži, teorija zavere, pretvaranja političkih protivnika u neprijatelje, zloupotrebe položaja, degradacije institucije predsednika "lidera slobodnog sveta", izolacionističke politike, stvaranja neprijatelja širom sveta, pretvaranja politike u rijaliti šou nije odbilo gotovo polovinu Amerikanaca od Trampa. Naprotiv, iako odlazi iz Bele kuće, novonastala milionska armija "trampista" ostaje. Republikancima ostaje veliki problem da Amerikance koji su sledili Donalda Trampa vrate u okrilje partije od koje se on odmetnuo. Bajden stoji pred gotovo nepremostivim izazovom – da razjedinjenu Ameriku ponovo ujedini oko demokratskih vrednosti koje je Tramp razgrađivao gde je stigao. Čini se da obračun između Trampa i predtrampovske Amerike nije okončan pobedom Bajdena, već da tek počinje