img
Loader

Nuspojave

O jednoj radoznalosti

Šta li ovaj čovek ovde, verovatno moj sugrađanin, misli o onome što upravo sada njegov predsednik, njegova vojska i njegova država čine svojoj braći i sestrama u Ukrajini?

Ova situacija

Glasom do promena

Zašto bi Zdravko Ponoš u odnosu na Aleksandra Vučića trebalo da bude favorit na predsedničkim izborima? Šta sve čini razliku između Marinike Tepić i Aleksandra Jovanovića Ćute na jednoj i naprednjačkih poslanika na drugoj strani? Zbog čega ne možete da pogrešite ukoliko glasate za Vladetu Jankovića, Dobricu Veselinovića ili Duška Vujoševića na beogradskim izborima? I zar više ne postoji onaj ljudski osećaj koji iz dubine stomaka tera čoveka da silnicima kaže ne

Izbori 2022: Istraživanje Demostata

U Srbiji više neće biti isto

Okosnicu opozitnih partija čini koalicija Ujedinjeni za pobedu Srbije i Zeleno-leva koalicija Moramo (na slikama). Ove dve koalicije sa još nekim opozitnim partijama koje pređu cenzus a koje neće promeniti stranu, mogu da ostvare značajni rezultat. Prema izbornim namerama naših ispitanika sredinom marta ove godine, ove partije uz podršku drugih opozicionih stranaka koje pređu cenzus i ne pređu u tabor političkih partija koje su sada na vlasti, imaju dobre šanse da osvoje većinu na lokalnim izborima u beogradskom regionu

Rusi u Beogradu

Put u nepoznato

Pojedini imaju prijatelje, poznanike ili prijatelje prijatelja koji im pomažu. Većina koristi grupe na aplikaciji Telegram ili na mrežama kao što je “Serbia in my mind”, čiji je broj članova bio 200, a sada je prešao 6000. Razmenjuju se saveti i nude usluge ili besplatna pomoć za prevod, pronalaženje smeštaja, posla, nabavljanja dokumenata, registrovanje preduzeća. Ima tu i pitanja kao što su “gde naći insulin”, “gde upisati dete na odbojku”, “koliko košta taksi od aerodroma do centra grada”, “da li je validna ruska vakcina protiv kovida 19”…

Rusija: Reakcije na rat

“Patriotski efekat” i “glasanje nogama”

Već sada se može reći da novi pohod nije doveo do uspostavljanja punog “narodnog jedinstva”, pored ostalog i zato što se uslovi života u unutrašnjosti zemlje i velikim gradovima, poput Moskve, Sank Peterburga i nekih drugih, veoma, a ponekad i radikalno razlikuju. Te razlike u pogledu visine zarada, navika, stila, samog mentaliteta čine ruske megapolise “zemljama u zemlji”, mnogo više nego u drugim državama. Prisutne su i uzrasne, dohodovne i obrazovne razlike – istraživanja svedoče o mnogo manjoj podršci ratu od strane mlađih i bolje obrazovanih Rusa

Balašević: Jedna TV kinoteka

Bistri bluz u mutnim vodama

U senci onog nesumnjivo najvažnijeg muzičkog i pesničkog, postoji ceo jedan filmsko-televizijski opus Đorđa Balaševića kao glumca, scenariste, naposletku i reditelja

Razglednica

Izložba svega i svačega za budućnost

Koja zemlja jedina na svetu u svom imenu ima reč “ljubav“, ko je izumeo mleko u prahu, koja zemlja poziva turiste da je posete i pored unutrašnjih nereda, i ostali utisci sa EXPO-a u Dubajiu koji se zatvara danas, u četvrtak

Korona i turizam 2022: Mađarska i Srbija

Dva načina suočavanja sa virusom

Dok se u Mađarskoj ozbiljno radi na svim aspektima vezanim za turizam, situacija u Srbiji je sasvim drugačija iako se često govori kako se tu nalazi razvojna šansa zemlje. “Da bi ponudili stranim turistima više, oni prvo moraju da stignu do Srbije. A Beograd, recimo, i dalje nema glavnu železničku stanicu. To ga čini jedinom prestonicom Evrope koja nema železničku stanicu do koje građani znaju da dođu, a o turistima da ne govorimo. Rok za modernizaciju pruge je probijen skoro pet godina, pa ni danas ne možete vozom iz Beograda u Budimpeštu”, kaže za “Vreme” Tatjana Potić iz turističke agencije Oktopod. Prema njenim rečima, problem je i sa kapacitetima na nivou lokalnih vlasti, jer oni nemaju potreban kadar koji bi pripremio projekte, kako bi se onda moglo aplicirati za sredstva iz pristupnih fondova EU i na taj način sredila infrastruktura. Pa je tako Kopaonik usred ovogodišnje sezone nekoliko dana ostao bez vode jer je predimenzioniran i infrastruktura ne može da podnese toliki broj smeštajnih objekata

Iz istorije Beograda

Prestonica bogate zemlje

U nedelju 3. aprila, Beograđani će imati priliku da odluče ko je najsposobniji i najpametniji da naredne četiri godine upravlja njihovim gradom. Da ga razvija i čuva kako bi se u njemu lepo i dobro živelo. Ovo je pravi trenutak da se setimo kako je to radio prvi gradonačelnik Beograda, despot Stefan Lazarević

Povodom rata

Šta smo naučili o Ukrajini

Nikolaj Gogolj se zove Mykola Hohol. Ukrajinski jezik je bliži srpskom nego ruskom. Naš prvi prevodilac s ukrajinskog bio je Gavrilo Venclović. Po Miloradu Paviću, barokna ukrajinska književnost mogla je da utiče na tadašnju srpsku

Komentar

Srpski strahovi: Vulinizacija izbora

Neki birači se plaše da će ostati bez posla ako ne glasaju za Vučića, ili SNS izgubi pa dođe do lustracije i revašizma. Zajednički strah 50 odsto ispitanika u senci ukrajinskog rata je oživljavanja „duhova prošlosti“ u postjugoslovenskom prostoru. Isto toliko njih smatra da Srbija treba da bude neutralna u odnosu na rusku agresiju i po cenu sankcija, nestašica i svega onoga što podseća na devedesete godine, dok se neki drugi upravo toga pribojavaju. Na sve to Vulin najavljuje atak na biračka mesta, razbijanje biračkih kutija i podmetanje falsifikovanih glasačih listića, a sve u organizacije nekog stranog faktora i domaćih saradnika

Analiza

Nuklearni protokoli: Pravilo ludog čoveka

Brige o nuklearnim arsenalima iznova su aktualizovane zbog rata u Ukrajini i zveckanja oružjem sudnjeg dana. Na tankoj granici sukoba nalaze se Rusija i SAD koje raspolažu sa 90 odsto od 13.080 nukelarnih bojevih glava koliko ih danas ima na svetu. I američki i ruski protokol o aktiviranju strateških nuakleranih kapaciteta predviđaju da odluku o tome donosi isključivo predsednik države. U slučaju da je predsednik Rusije onomogućen da odogovori na atomski udar, sistem „Mrtva ruka“ automatski ga prepoznaje i lansira protivudar

Analiza

Pogled kroz ruski prozor: Oslobađanje Ukrajine od same sebe

“Ujedinjeni ruski narod” na televiziji gleda kako su Volnovahu i Marijupolj sa zemljom sravnili ne ruska raktiranja, već ukrajinska vojska i pre svega neonacisti, da se u podrumima i metrou u Harkovu građani ne kriju od ruskih bombi već, opet, od neonacista, da nije ruska vojska gađala porodilište u Mariuoplju već da je to učinio puk Azov, da su ruski vojnici konačno oslobodili Ukrajince i podelili im humanitarnu pomoć sa velikim slovom “Z” na kutijma i natpisom “ne napuštajmo svoje”. A kako ti Ukrajinci, kojima je većinom maternji jezik ruski, nikako da hlebom i solju dočekaju “oslobodioce”, to se sve češće čuje da su im ili “oprani mozgovi” ili su “svi oni u Ukrajini takvi - skloni nacizmu”

Rat u Ukrajini

Mirovni pregovori u Istanbulu: Nove ideje, stari problemi

Nakon sastanka sa Rusima ukrajinska delegacija je govorila o nekim budućim međunarodnim bezbenosnim garancijama za dogovor koji bi tek trebalo da bude postignut i koji predviđa da Ukrajina ostane neutralna.  O konkretnim uslovima za obustavu borbenih dejstava i povlačenju ruskih trupa sa ukrajinske teritorije ukrajinski pregovarači se neposredno posle sastanka pred novinarima nisu izjašnjavali

Vesti

Hitan sastanak opozicije: Braniće se svaki glas

Mehanizam za kontrolu „fantomskih birača“ je dogovoren. Opozicija poziva građane da nastave da prijavljuju „fantomske listiće“. Vlastima poručeno da se ne igraju sa „fantomima“ jer će se nedelju 3. aprila braniti svaki glas