img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Mala razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih vlašću: Mišljenje je jedno, glasanje nešto drugo

29. март 2022, 21:09 M.N.
Foto: Medija centar
Copied

Predstavljajući rezultate istraživanja javnog mnjenja glavni istraživač Demostata sociolog Srećko Mihailović izjavio je u utorak da je 32 odsto ispitanika odgovorilo da je sadašnja vlast dobra, 30 odsto misli da bi bilo dobro da neko drugi bude na vlasti, dok 38 odsto kaže da im je svejedno ko je na vlasti i da je svaka vlast ista

„Iznenađujuće je mala razlika između onih koji podržavaju sadašnju vlast i misle da je dobra (32 odsto) i onih koji bi da je promene“ (30 odsto), rekao je Srećko Mihailović na konferenciji za medije na kojoj je predstavljeno istraživanje Demostata koje je sprovedeno od 9. do 17. marta ove godine na uzorku od 1.223 ispitanika telefonskom anketom. To, međutim, ne znači da će svi oni koji su nezadovoljni vlašću glasati za opoziciju.

„Kvaka je u tome što oni iskazuju negativan odnos prema vlasti, ali i dalje glasaju za tu vlast“, objasnio je Mihailović, jer da su pod pritiskom neposredne okoline, vladajućih stranaka, ucenjeni ili podmićeni.

Jedan od razloga nesrazmere između izbornih stavova građana i izbornog ponašanja je i što građani nenaklonjeni naprednjačkoj vlasti u opoziciji ne prepoznaju političku snagu koja može da dovede do promena, zato što je opozicija u Srbiji od 2012. godine razbijena.

Mihailović je rekao i da više od dve petine ispitanika smatra da su izbori nepošteni, da je 40 odsto ispitanika odgovorilo da su im bliže stranke koje su na vlasti, 35 odsto da su im bliže opozicione stranke, dok je 25 odsto odgovorilo da im ni jedne ni druge nisu bliske.

Upitani koje medije koriste radi informisanja o izborima, 52 odsto ispitanika je navelo da se o izborima najčešće informišu preko televizije, a 37 odsto ispitanika preko portala i društvenih mreža.

Mihailović je ocenio i da je u Srbiji „predizborno stanje danas gore nego ono 1990. i 2000. godine“.

Programski direktor Demostata Zoran Panović rekao je da povodom dešavanja u Ukrajini 50 odsto ispitanika smatra da Srbija treba da bude neutralna i po cenu sankcija i nestašica, 21 odsto navodi da Srbija treba da stane na stranu Rusije, 13 odsto da Srbija treba da stane na stranu Evropske unije i Ukrajine, dok 16 odsto nije imalo šta da kaže na tu temu.

M.N./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbori 2022. istraživenje izbori 2022. javno mnjenje izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure