Predizbornu kampanju uoči izbora 29. marta odlikuje izrazita neravnopravnost učesnika, uz političku zloupotrebu dece i rodno zasnovano digitalno nasilje
Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca
Zbog izbora nekih tužilaca u Visoki savet tužilaštva opoziciona javnost smatra da je režim preuzeo potpunu kontrolu nad tim telom. Da li je zaista tako objašnjava predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić
Projektovani privredni rast Srbije od tri odsto se zbog rata na Bliskom istoku od realnog pretvorio u optimističan, ali će verovatno biti iznad proseka regiona, kažu sagovornici „Vremena“
U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije
Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost
Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson
Generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić kaže da je haker „istočno od nas“ ucenjivao tu kompaniju za tri bitkoina i da „u principu teško može da dođe do zloupotrebe“ ukradenih podataka
Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina
Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila
„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Poremećaj tržišta izazvan je uvozom jeftinih sireva iz Evrope, a značajan deo problema leži i u ilegalnom tržištu sireva, tvrdi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić
Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori
„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta
Iako neverovatno korisni, magarci-vatrogasci samo su deo šireg rešenja: predvodnici ovih projekata naglašavaju da planiranje šuma, upravljanje zemljištem i smanjenje površina pod lako zapaljivim vrstama ostaje ključno.
Bez obzira na to, povratak ovih životinja ispostavio se kao izrazito efikasan alat za sprečavanje požara. S obzirom na klimatske promene, koje vatrene stihije čine učestalijim i surovijim, odgovor na izazove današnjice mogao bi delimično da leži u okretanju prošlosti i oživljavanju vekovnih poljoprivrednih praksi.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Kako magareća vatrogasna brigada čuva nacionalni park od požara',
pubdate: '2026-04-21 16:20:40',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Požari,Španija,Vatrogasci",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Kako magareća vatrogasna brigada čuva nacionalni park od požara',
'pageContent': 'Iako na prvi pogled možda neobičan, ovaj vatrogasni tim je i neobično efikasan. U srcu Andaluzije, u zaštiti nekih od najvažnijih prirodnih bogatstava u Španiji od požara učestvuje ni manje ni više nego – magareća brigada.
Njihov „angažman” u nacionalnom parku Donjanja i okolnim područjima podrazumeva pomoć u sprečavanju izbijanja požara. Koliko su magarci-vatrogasci, na španskom burros bomberos, uspešni u svom poslu potvrđuje njihov dugogodišnji „radni staž”, piše Jelena Kozbašić za portal Klima 101.
Od 2014. godine, ukupno 18 životinja iz udruženja El Burrito Feliz patrolira obodima nacionalnog parka. Magarci koji su spašeni nakon napuštanja su, prema rečima predsednika udruženja Luisa Manuela Beharana, postali „vatrogasci biljojedi”.
Mortadelo, Mageljanes i Leonor su članovi ekipe magaraca-vatrogaca, uposlenih od marta do novembra. Zajedno sa ostatkom brigade, na „posao” odlaze oko 7 sati ujutru, a „radni dan” traje im otprilike sedam sati.
Magarci se raspoređuju u zone u kojima raščišćavaju rastinje i suvu vegetaciju, smanjujući dostupnost goriva za šumske požare. Ove zone – pretežno dugačke 40, a široke 20 metara – definisane su ogradama koje se uklanjaju kako bi se osigurala bezbednost životinja tokom ispaše.
Oblasti na koje se fokusiraju pažljivo su odabrane zbog svog ekološkog i strateškog značaja i formiraju mrežu prirodnih preventivnih protivpožarnih pruga širom pejzaža.
Zdravlje i dobrobit životinja su pod stalnim nadzorom ženske ekološke inicijative Mujeres por Donjaana čije volonterke svakom magarcu daju 20-30 litara vode dnevno kako bi ostali zdravi i utoljene žeđi.
Poslednji požar u Donjanji desio se još pre devet godina
Rezultati magareće brigade govore sami za sebe.
Uprkos tome što u toplijoj Španiji raste učestalost i surovost vatrenih stihija, prostori o kojima brinu magarci-vatrogasci su izuzetak od pravila: u nacionalnom parku Donjanja, proteklih devet godina prošlo je bez ijednog šumskog požara, odnosno poslednji se desio još krajem juna 2017. godine.
Nadležnošću i uspehom magareće vatrogasne brigade u prevenciji požara obuhvaćena je i oblast Arojo Algarbe koja je važno stanište ugroženog iberijskog risa.
Herojski podvig ne prolazi nezapaženo: zbog efikasnosti u sprečavanju šumskih požara, metod je priznala i španska Jedinica za vojne vanredne situacije (UME). Njihovo osoblje prošle godine je posetilo svoje kolege iz Donjanje, simbolično „usvojivši” jednog od magaraca.
Magareće brigade šire se Španijom
Kroz decenije, mehanizacija poljoprivrede dovodila je do postepenog nestanka ovih životinja. Njihovo odsustvo – ruku pod ruku sa smanjenjem naseljenosti ruralnih krajeva i napuštanjem tradicionalne ispaše – doprinelo je nagomilavanju prirodnog goriva za požare u brdima.
A upravo magarci poseduju posebno korisne karakteristike za sprečavanje vatrenih stihija: za razliku od krava ili ovaca, mogu da se hrane mnogo suvljom, grubljom vegetacijom, stalno jedući žbunje koje pomaže u širenju požara.
Ovakav način borbe protiv vatre ima i dodatnu prednost: besplatan je. Rad životinja koordinišu volonteri, demonstrirajući održiv pristup zaštiti životne sredine kroz zajedničku akciju.
Model se proširio i na druge regione Španije. U Tivisi (Taragona), projekat „Magarci-vatrogasci” pokrenut je 2020. godine sa samo tri životinje, a njihova brigada danas broji oko 40 grla koja čiste blizu 400 hektara terena. Kako ističu pokretači inicijative, od početka projekta na ovom području nije bilo požara.
U Aljarizu (Orense), udruženje Andrea koristi magarce za održavanje skoro 1.000 hektara unutar rezervata biosfere. Opremljene GPS uređajima, životinje prelaze i do 19 kilometara dnevno hraneći se niskim rastinjem.
Slične inicijative pojavile su se i u Kataloniji, Galiciji i Baskiji, spajajući očuvanje životne sredine, obnovu sela i prevenciju požara.
Iako neverovatno korisni, magarci-vatrogasci samo su deo šireg rešenja: predvodnici ovih projekata naglašavaju da planiranje šuma, upravljanje zemljištem i smanjenje površina pod lako zapaljivim vrstama ostaje ključno.
Bez obzira na to, povratak ovih životinja ispostavio se kao izrazito efikasan alat za sprečavanje požara. S obzirom na klimatske promene, koje vatrene stihije čine učestalijim i surovijim, odgovor na izazove današnjice mogao bi delimično da leži u okretanju prošlosti i oživljavanju vekovnih poljoprivrednih praksi.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-04-21 16:20:40',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});