Loader

Naprednjački direktori BIA

Svi Vučićevi šefovi tajne partijske policije

Niti se jedan direktor BIA u naprednjačkom korpusu vladavine ne može nazvati stručnjakom za bezbednosna pitanja. Možda samo oni koji su bili u v.d. stanju, a i to je upitno. Na početku su se naprednjaci malo “femkali”, pa su na čelo BIA postavljali nekakve pravnike, manje ili više poznate, a potom je došlo vreme kafanskog bahaćenja, pa su direktori postajali poznati partijski ljudi. Ali i oni su menjani, u skladu sa Vučićevim kadrovskim fintama. Rotira svoje ljude kako se ne bi predugo zadržali na nekoj funkciji i tako akumulirali moć koja bi njega mogla da ugrozi, kaže za “Vreme” Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Sa razlogom nema Vučić poverenja u svoje saradnike, najbolje zna od kakvog su štofa napravljeni. Petrović dodaje da promene na čelu BIA imaju istu funkciju. Menjaju se direktori, a jedini pravi šef biva i ostaje sam predsednik

Lektira

Kad ministar roman piše

Knjiga, doduše, nije dobra, ali je zabavna. Verujem da razumete tu važnu distinkciju. Osim što je zabavna, knjiga je – to jest, pisac – u neku ruku i odvažna, jer se pozabavila nečim što je apsolutni tabu makar i kao distopijska fikcija, naročito severno od Dunava i Save

Maloletnici i kriminal

Zločini, kazne i društvo u kom živimo

Vrhovno javno tužilaštvo objavilo je početkom juna izveštaj o radu koji obiluje podacima o kriminalitetu za 2023. godinu. Posebno je zanimljiv deo koji se odnosi na maloletnički kriminal: iako je u odnosu na 2022. primetan neznatan pad ukupnog broja krivičnih dela, zabrinjava drastičan rast nasilnih i posebno teških dela, poput ubistava, silovanja i polnog uznemiravanja

Intervju, Aleksandar Dimitrijević, psiholog

Vrisak trauma ućutkanog društva

Sećam se pacijentkinje iz bolnice u Padinskoj Skeli, koja je u četrdesetim godinama prvi put bila depresivna i hospitalizovana jer joj je sin rekao: “Ti radiš celog života, nemaš ništa, a Arkanovi ljudi imaju sve.” Otišao je s njima, bio navučen na heroin i uništen. Ona nije došla u bolnicu zbog psihopatologije, već zbog socijalne patologije; društvo je bilo potpuno poremećeno, pa je posledično ona patila i morala je da potraži pomoć. U bolnici, ili u psihoterapiji, vi nekome pomognete, taj neko se vrati u porodicu ili u društvo izopačenog sistema vrednosti, kuljajućeg nasilja, i sve što ste postigli vrlo brzo biva uništeno

Osvetnička pornografija i digitalno nasilje nad ženama

Poslednja rupa na svirali institucija i zakona

Objavljivanje intimnih fotografija i video-snimaka bez odobrenja žrtve postoji koliko i društvene mreže. Međutim, Krivični zakonik u Srbiji osvetničku pornografiju još uvek ne prepoznaje kao krivično delo. Zbog toga brojne prijave za ovaj vid digitalnog nasilja završe netaknute u fiokama ili odbačene jer nadležni organi smatraju da ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično delo

Intervju: Melanija Lojpur

Duboko i korenito eksploatisani radnici

“Za nas kao političku platformu ‘Solidarnost’ najstrašnija je situacija bila sa rudnikom ‘Soko’, gde je osam ljudi poginulo i veliki broj ljudi je bio povređen. Sada smo imali ponovno podizanje tužbe protiv nadležnih u rudniku i sud je odbacio tu tužbu kao neosnovanu. Kako je moguće da su rudari odlazili u rudnično okno dok se nije desila nesreća iako su nadležnima u rudniku danima i nedeljama davane informacije da situacija nije bezbedna za ulazak? Ovde je najjeftiniji ljudski život”

Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu

Poraz, sterilna igra i ohrabrivanje

Nakon 24 godine državna reprezentacija nastupila je na Evropskom prvenstvu i na premijeri u Nemačkoj doživela minimalni poraz od favorizovane Engleske. To su mnogi protumačili kao nekakav uspeh s obzirom na renome rivala, iako je ekipa selektora Stojkovića veći deo susreta delovala bojažljivo, usporeno i bezidejno pa nije praktično ni pokušala da iskoristi očigledan umor engleskih igrača i suzdržanost njihovog selektora Sautgejta

Odlomak iz knjige

Bilo jednom u Jugoslaviji

Dok je Ivan Ivanji bio u Vajmaru, iz Lagune mu je stigao mejl sa fotografijom naslovne strane njegove najnovije knjige Bilo jednom u Jugoslaviji. Svidela mu se. Radovao se kao što se radovao svakoj novoj knjizi. A napisao ih je na desetine, ni sam nije mogao da ih sve nabroji. Ispalo je da je “testamentarna”, poslednja. Preminuo je 9. maja, na Dan pobede nad fašizmom. Knjiga je u knjižare stigla nekoliko nedelja kasnije. Ona je svedočenje o još mladoj državi koja je tek počela da staje na svoje samoupravne, socijalističke noge. Ona je sećanje čoveka sa slonovskim pamćem, koji je uvek u njega sumnjao, čoveka koji bio prisutan na toliko poprišta, kao malo ko u Srbiji, napisao je Tibor Varadi u predgovoru i zaključio: “Ako nas zanima gde smo zapravo, mislim da treba čitati Ivanjija”. Ovom prilikom objavljujemo odlomak iz knjige

TV manijak

Huligani i patriote, patka ili zec

Emocije su eksplodirale, Predsednik je ispratio fudbalere, a u reklamama selektor Stojković šalje orla sa šajkačom da pozove naše prvotimce. Da se razumemo, šajkaču na glavi ima orao, a ne Piksi

Lični stav

Saveti za pravdu po meri čoveka

Forum sudija Srbije je u okviru projekta “Pravda za sve” preduzeo početne korake u osnivanju Saveta za pravdu po meri čoveka. U pitanju su lokalni odbori sastavljeni od predstavnika organa, organizacija i institucija sa jedne i građana, tačnije, građanskih udruženja sa druge strane. Saveti se osnivaju pri sudovima opšte nadležnosti i do sada je u Srbiji osnovano šest ovakvih odbora – u Osnovnom sudu u Požegi, Somboru, Pirotu, Nišu, Vršcu i Pančevu

Intervju: Aksel Honet, filozof

Ne znam da li na Balkanu postoji šansa za pomirenje

“Često sam dolazio u bivšu Jugoslaviju, posebno u Dubrovnik, gde smo uvek imali sastanke u proleće u okviru grupe oko Praksis škole, koju je činila grupa potpuno neortodoksnih marksista. I odjednom su glavni predstavnici počeli da se identifikuju po svojoj etničkoj pripadnosti. Odjednom su se nazvali Srbima ili Hrvatima. To je za mene bilo iznenadno. I bilo je katastrofalno”

Švedska

Reaktiviranje “Totalne obrane”

Umjesto obaveznog vojnog roka, Šveđani su razvili model koji targetira direktno one koji imaju najviše potencijala za ulazak u rezervni sastav ili aktivnu vojsku – u zavisnosti od preferencija regruta. Kada postanu punoljetni, građani dobijaju poziv u kome se od njih traži da se izjasne o služenju vojnog roka. Kriterijum koji se najviše vrednuje je lična motivacija, a kandidati se nadmeću između sebe. Na taj način uniformu oblači samo manji broj mladića i djevojaka

Reportaža: Sa festivala, bez festivala

U potrazi za izgubljenim Skopljem

Pedesetak metara dalje, ulicom koja vodi do ruševina stare železničke stanice na kojoj je sat stao u trenutku zemljotresa, naleće nevini šetač na zidine nedovršene crkvetine, a na svakom koraku susreće se s besmislenim metalnim figurama – bik, na primer, imitacija onog bika s Wall Street-a, ili žena s ogromnim grudima koje samo što ne ispadnu iz haljine, ili jedno propeto, zlatno lavče na masivnom belom stubu ispred kitnjaste fasade neke državne institucije, kao da je odbeglo iz srpskih sela

Striming – Brats (Derišta)

“Oko srca svog postaviću stražu”

Mekarti se u filmu Brats dosta sramežljivo bavi temom narcisizma, kao da se pribojava da bi eksplicitnije hvatanje u koštac sa tom pošasti razorilo “kičmu” ove njegove potrage za ionako odocnelim odgovorima