
Svet
Ko je profitirao od samita u Šenženu
U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse
Da li su najbolji dani nemačke automobilske industrije iza nas? To pitanje ponovo je otvoreno nakon što je Mercedes objavio da zaustavlja dalja ulaganja u svoje fabrike u Nemačkoj, dok je Folksvagen odustao od planirane modernizacije velike fabrike u Volfsburgu.
Ta dva poteza dodatno su pojačala utisak da se najvažnija nemačka industrijska grana nalazi pred ozbiljnom prekretnicom, piše DW.
U obraćanju zaposlenima direktor proizvodnje Mercedesa Mihael Šibe ocenio je da su operativni troškovi nemačkih fabrika previsoki. Prema njegovim rečima, kompanija mora da razmotri čak i mogućnost zatvaranja pojedinih pogona ukoliko ne uspe da smanji troškove poslovanja.
Samo dan ranije i Folksvagen je objavio da odustaje od modernizacije svoje najveće fabrike u Volfsburgu.
Nemački proizvođači suočeni su sa sve jačom konkurencijom iz Kine, naročito na tržištu električnih automobila.
Folksvagen, na primer, planira da do 2030. godine ukine oko 100.000 radnih mesta širom sveta, dok su četiri fabrike u Nemačkoj predviđene za moguće zatvaranje.
Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da to ne znači kraj domaće proizvodnje automobila.
„Moramo priznati da je oko trećine proizvodnih kapaciteta naših fabrika višak i da ga treba smanjiti. To će biti veoma bolno“, ocenjuje Tomas Puls iz Instituta za privredna istraživanja u Kelnu (IW).
Sličan zaključak iznosi i konsultantska kuća Roland Berger. U nedavnom izveštaju navodi da je automobilskoj industriji potrebna duboka transformacija, ali da Nemačka i dalje može da zadrži profitabilno jezgro proizvodnje.
Drugim rečima, industrija će verovatno biti manja nego danas, ali ne nužno i slabija.
Najveći izazov predstavlja brzina kojom kineski proizvođači razvijaju nove modele. Prema podacima konsultantske kuće Roland Berger, kineskim kompanijama potrebno je oko 20 meseci da novi električni automobil uvedu na tržište. Nemačkim proizvođačima za isti posao treba između četiri i pet godina.
Uz to, kineske kompanije imaju približno 30 odsto niže troškove proizvodnje.
Ni evropska konkurencija nije zanemarljiva. U istočnoj Evropi troškovi proizvodnje vozila kreću se između 2.000 i 2.500 evra po automobilu, dok u Nemačkoj iznose između 3.500 i 5.000 evra.

Dodatni problem predstavljaju i odnosi sa sindikatima. Kod Mercedesa je odluka o zamrzavanju investicija povezana sa zahtevima za smanjenje troškova rada i mogućim ukidanjem 35-časovne radne nedelje. Zbog toga pojedini analitičari smatraju da je najava delimično i pregovarački pritisak na sindikate.
Međutim, profesor Ahim Kampker sa Tehničkog univerziteta RWTH u Ahenu upozorava da problem nije samo u pregovorima. Prema njegovoj oceni, nemačku industriju usporavaju birokratija, složene poslovne strukture i sporo donošenje odluka.
„Moramo postati brži, inovativniji i značajno produktivniji“, poručuje Kampker.
Konsultantska kuća PwC upozorava da nemački proizvođači možda pate od „lažnog osećaja sigurnosti“. Prema toj analizi, industrija mora istovremeno da sprovede četiri ključne promene:
„Budućnost nemačke automobilske industrije zavisi od odluka koje će biti donesene u narednih 12 do 18 meseci“, upozorava Harald Vimer iz PwC-a.
Promena nije samo tehnološka. Električni automobili sve više približavaju automobilsku i elektronsku industriju. Kineski proizvođač pametnih telefona Šaomi danas proizvodi oko 400.000 električnih automobila godišnje.
Takvi primeri pokazuju koliko se tržište brzo menja.
„Ko svoju strategiju i dalje zasniva isključivo na tradicionalnoj automobilskoj industriji, pravi grešku koju kasnije neće moći da ispravi“, smatra Vimer.
Uprkos svim problemima, proizvodnja automobila u Nemačkoj ostaje relativno stabilna. Trenutni obim proizvodnje približno je 12 odsto manji nego pre pandemije koronavirusa.
Udruženje nemačke automobilske industrije (VDA) očekuje da će ove godine biti proizvedeno oko 4,11 miliona vozila, što je samo jedan odsto manje nego prošle godine. To pokazuje da kriza još nije dovela do urušavanja proizvodnje.
Tomas Puls upozorava da bi najveća greška bila odlaganje neophodnih reformi. Kao primer navodi italijanski Fiat. Početkom ovog veka politika i sindikati sprečavali su smanjenje proizvodnih kapaciteta. Rezultat je bio dramatičan pad iskorišćenosti fabrika.
Danas italijanska industrija raspolaže kapacitetima za više od milion automobila godišnje, dok proizvodi tek mali deo tog broja.
„Nemačka mora da izbegne takav scenario“, smatra Puls.
Prema oceni Ahima Kampkera, najveći problem nije nedostatak znanja ili tehnoloških sposobnosti. Problem je sporost promena.
Ako nemački proizvođači ne uspeju da ubrzaju reforme i povećaju produktivnost, posledice bi mogle da budu nova zatvaranja fabrika i preusmeravanje investicija van zemlje.
„Još uvek postoji mogućnost da se trend preokrene“, kaže Kampker, „ali prostor za delovanje postaje sve manji.“
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Prvi put u istoriji, sela su za isti pregovarački sto tri predsednika najsnažnijih država sveta – SAD, Kine i Rusije. Time su Tramp, Si i Putin napravili presedan. Čak i ako njihovi pregovori ne donesu konkretan sporazum, ovaj susret već ima istorijsku simboliku

Da li su birači toliko nezadovoljni socijalistima da će omogućiti ekstremnoj desnici da uđe u vladu prvi put od rušenja Frankove diktature

Niz tehnoloških kvarova u SAD pokrenuo je strah od potencijalnog misterioznog neprijatelja. Trampova administracija pokušava i ne uspeva da umiri javnost. Gde zapravo leži problem?
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve