
Ekonomija
Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći
Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?
Siromašni daju državi osetno manje novca nego sada, a bogati više. Nešto slično sada je predložila Studentska lista, barem za jedan deo poreza.
Predlog za sada previđa da će procentualno manje plaćati zaposleni sa niskim zaradama, a više oni koji zarađuju puno, imaju više nekretnina, prazne stanove, a pogotovo ako su nasledili puno skupih kvadrata. Još se ne znaju detalji niti jasna računica.
Tako ostaje nepoznanica kako će ovaj predlog i u kojoj meri odraziti na plate ljudi. Tu se ipak nameće ključno pitanje – da li će i koliko biti promenjen obrazun ne samo poreza na zaradu, već i doprinosa.
U prevodu – da li će najsiromašniji zaista državi ostavljati značajnije manje novca nego sada, što će za njih „pokriti“ najbogatiji.
Dodatno pojednostavljeno, porez se trenutno deli na porez na zaradu i porez na dohodak.
SL planira da poveća neoporezivi deo zarade sa sadašnjih 23 na 35 odsto prosečne zarade. Time bi se povećao deo plate na koji se ne plaća porez, što bi, prema obrazloženju Studentske liste, posebno koristilo zaposlenima sa nižim primanjima.
To je posebno važno jer siromašni građani troše veći deo zarade na osnovne životne potrebe.
Ipak, pored na zaradu trenutno iznosi samo deset odsto ukupne plate ljudi, dok na doprinose ide čak 35,05 odsto. Doprinosi su ono što ide državi – penzijsko i invalidsko, zdravstveno i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko za Danas pominje upravo to. Ističe da je reč o veoma složenoj oblasti koja zahteva obuhvatnu reformu ne samo poreza na dohodak i zarade već upravo ovog dela koji se plaća državi za penzije, zdravstvenu knjižicu i mali deo za nezaposlenost.
Arandarenko predlaže uvođenje jedinstvenog poreskog broja za svakog građanina, kakav postoji u većini zemalja, preko kojeg bi Poreska uprava mogla da prati i objedini sve prihode pojedinca, bez obzira na to da li potiču od zarade, samostalne delatnosti ili drugih izvora. Na taj način bilo bi moguće sagledati ukupnu ekonomsku snagu poreskog obveznika i pravednije odrediti njegovu poresku obavezu.
Tako, ukoliko država zaista želi da najsiromašnijima ostavi više novca – mora da smanji i deo koji ide u njenu kasu kroz doprinose, a ne samo porez na zaradu.
Studentska lista predlaže i progresivnije oporezivanje imovine. Umesto da se porez obračunava odvojeno za svaku nekretninu, vrednost svih nekretnina jednog vlasnika posmatrala bi se zbirno, bez obzira na to u kojim opštinama se nalaze.
To znači da bi osoba koja poseduje više stanova plaćala veći porez nego prema sadašnjem načinu obračuna.
Zbirni obračun vodila bi Poreska uprava, dok bi zakon uredio raspodelu prihoda između lokalnih samouprava, kako nijedna opština ne bi ostala bez dosadašnjih prihoda od poreza na imovinu.
Predlog predviđa i mogućnost da gradovi uvedu dodatni namet za stanove koji su prazni duže od 12 meseci. Prihod od poreza na imovinu i dalje bi pripadao lokalnim samoupravama.
Promene bi obuhvatile i porez na nasledstvo. Studentska lista predlaže povećanje poreskih stopa za velika nasledstva, uz izuzimanje supružnika, porodičnog doma i nasledstva ispod visokog neoporezivog iznosa po nasledniku.
Zaključak bi bio da će oni koji imaju više nekretnina, pogotovo ako su one baš velike i baš skupe – plaćati više.
Veliki popust za Crni petak! Godišnja pretplata na „Vreme“ za svega 6.200 dinara. Samo do kraja meseca uštedite 3.000 čitajući ono što valja!

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?
Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene
Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve