
Ekonomija
SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate
Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Niz fabrika koje napuštaju Srbiju se nastavlja. Ovog puta je na redu fabrika kablova „Drekslmajer“ koja u Zrenjaninu upošljava gotovo 2.000 radnika
Nakon 17 godina poslovanja u Srbiji, nemačka kompanija „Drekslmajer Grup“ (Draexlmaier Group), globalni proizvođač kablovskih setova za automobilsku industriju, ugasiće svoj proizvodni pogon u Zrenjaninu.
Fabrika će biti zatvorena 2026. godine, a pogon će nastaviti da radi do kraja ove godine kada će gotovo 2.000 radnika ostati bez posla, kažu za portal Danas u Industrijskom sindikatu Srbije.
Kao razlog za zatvaranje pogona navodi se sve dublja kriza u nemačkoj auto-industriji koja traje već izvesno vreme.
Kako navodi predsednik „Industrijskog sindikata DAD DM“ Dragan Matić, izvesno je da će „Drekslmajer“ gasiti svoje pogone širom sveta.
„Ono što su nam predstavnici poslodavaca izneli jeste da je auto-industrija za koju oni rade, odnosno da su završne kompanije u industriji, najavile da će određeni proizvodi za koje oni rade setove kablova da se gase“, kaže Matić.
Matić navodi da su se zaposleni nadali da će doći do smanjenja radne snage, a ne do gašenja čitavog pogona.
„Sindikati će već za mesec dana krenuti u razgovore sa poslodavcem na koji će se način gašenje sprovoditi, kao i koji će se uslovi dati zaposlenima. Predstavnici poslodavca su već najavili fer i korektne uslove što podrazumeva ne samo poštovanje zakonskih minimuma već su u planu izdašnije nadoknade. U međuvremenu će kolege iz fabrike zajedno sa rukovodstvom kontaktirati Nacionalnu službu za zapošljavanje u Zrenjaninu kako bi se pripremili za situaciju da će značajan broj ljudi završiti na birou“, ističe Matić.
Prema njegovim rečima, ovo je dosta teška i stresna situacija za zaposlene, naročito za značajan broj bračnih parova koji radi u „Drekslmajeru“.
O „Drekslmajeru“
Nemačka kompanija „Drekslmajer” od 2007. godine posluje u Zrenjaninu. Do 2018. godine izgrađene su četiri proizvodne hale koje se nalaze u industrijskoj zoni Bagljaš.
Ova nemačka kompanija je dobijala i subvencije između 2007. i 2012. godine i od Pokrajine i od Republike. U jednom periodu je od države dobila paket finansijske podrške u iznosu od oko četiri miliona evra za zapošljavanje 800 radnika, odnosno pet hiljada evra po jednom novom radnom mestu.
U periodu pre pandemije, prema podacima Agencije za privredne registre (APR) u 2018. godini
prosečan broj zaposlenih je bio 6.251, što je činilo 17,8% od ukupnog broja radnika u Zrenjaninu. Nakon toga, prosečan broj zaposlenih je i više nego prepolovljen, da bi danas dostigao broj od oko dve hiljade radnika.
Niz zatvorenih fabrika
„Drekslmajer“ je samo jedna u nizu fabrika koje su u proteklim nedeljama navele da se suočavaju sa problemima u poslovanju. Najpogođeniji je jug Srbije, gde će svoj pogon zatvoriti fabrika „Beneton“, o čemu je ranije pisalo „Vreme“.
Osim „Benetona“, u teškoj situaciji su i fabrike „Džonson elektrik“, „Aptiv“ i „Jura“, u kojima se nude sporazumni raskidi ugovora.
Izvori: Danas/Vreme

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?
Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve