

Kratka analiza
Izraelu i SAD bi mogle da ponestanu rakete-presretači
Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku




Rat se proširio na ceo Bliski istok. SAD najavljaju da će napadi na Iran trajati četiri do pet nedelja. Izrael je pokrenuo i ofanzivu na Hezbolah u Libanu. Svetska ekonomija je već počela da trpi
19.11
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da bi „najgori mogući“ scenario za Iran bio da vlast preuzme neko ko je loš kao prethodni režim.
„To bi moglo da se desi. Ne želimo da se to desi. Voleli bismo da vidimo nekoga tamo, vratimo ga ljudima, i videćemo šta će se desiti“, rekao je Tramp.
„Od kandidata koje je administracija razmatrala za rukovodstvo, neki su mrtvi“, rekao je Tramp, dodajući da nećemo još neko vreme znati nikoga za tu poziciju.
„Čini mi se da bi neko iznutra možda bio prikladniji. Ako postoji takva osoba, ali imamo takve ljude. Imamo ljude… umerenije“, naveo je Tramp.
17.51
Rusija razara Ukrajinu jer se državno rukovodstvo otrglo njenom uticaju. SAD i Izrael uz podršku većine država EU bombarduju Iran i pozivaju Irance da sruše režim mula. Svet može da se pozdravi od međunarodnog prava, a Ujedinjene nacije niko ni za šta ne pita pa mogu i da se raspuste.
Opširnije u tekstu Uroša Mitrovića.
16.40
Kina se protivi američko-izraelskoj vojnoj akciji protiv Irana i zahteva momentalni prekid sukoba, izjavio je u utorak kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji u razgovoru sa šefom izraelske diplomatije Gideonom Sarom, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Kine.
„Sila ne može istinski da reši probleme; umesto toga, ona često stvara nove i ostavlja ozbiljne dugoročne posledice. Prava vrednost vojne moći ne leži na bojnom polju, već u sprečavanju rata“, naveo je Vang u telefonskom razgovoru sa Sarom, prenosi Rojters.
Vang je rekao da Kina veruje u rešavanje međunarodnih i regionalnih problema kroz dijalog i pregovore, a nastaviće da igra konstruktinu ulogu u deeskalaciji situacije na Bliskom istoku.
Šef kineske diplomatije prethodno je razgovarao i sa kolegama iz Irana, Omana i Francuske, pozivajući zemlje u Zalivu da se zajednički usprotive spoljnom mešanju.
Vang je u nedelju razgovarao o iranskoj krizi i sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.
16.31
Zgrada u kojoj se sastaju iranski zvaničnici koji će odlučivati o novom vrhovnom vođi zemlje uništena je u vazdušnim napadima, izvestile su državne novinske agencije.
Takozvano Veće stručnjaka, koja ima zgradu u Teheranu i južno od glavnog grada u gradu Komu, sastoji se od članova koji učestvuju u odlučivanju o tome ko će preuzeti dužnost nakon ubistva ajatolaha Hameneija u subotu.
💢 ‘Israel strikes’ Iran’s Assembly of Experts building in Qom
🗣️ Iranian media says the building was an old auxiliary structure that was not used for official meetings
🗣️ An Israeli official claims the assembly was ‘convening to choose a new supreme leader’… pic.twitter.com/hhuCpbdNKv
— Anadolu English (@anadoluagency) March 3, 2026
14.59
Stotine ljudi, uključujući decu i školske nastavnike, ubijeno je u poslednjih nekoliko dana, nakon što su SAD i Izrael pokrenuli žestoku kampanju bombardovanja Irana – uništivši vrhovnog vođu zemlje i pokrenuvši talas nasilja u region, javlja CNN.
Teheran je pokrenuo napade odmazde na američke vazduhoplovne baze u regionu, dok je militantna grupa Hezbolah, koju podržava Iran, preuzela odgovornost za ispaljivanje projektila iz Libana na Izrael.
Pojavili su se prizori ogromnih, sivih oblaka dima iznad uništenih zgrada, teško oštećenih bolničkih soba i čitavih kuća, ljudi koji beže od bombi.
CNN zbraja žrtave u regionu:
Iran: Najmanje 787 ljudi je ubijeno u američkom i izraelskom bombardovanju širom Irana, objavila je poluzvanična novinska agencija Tasnim u utorak, pozivajući se na iranski Crveni polumesec. Među poginulima je 168 dece i 14 nastavnika nakon američko-izraelskog napada na osnovnu školu za devojčice u subotu, izvestilu su državni mediji.


Liban: Najmanje 52 osobe su poginule, a 154 su ranjene u izraelskim napadima širom Libana u ponedeljak, saopštila je libanska vlada.


Izrael: Iranski projektili ubili su najmanje 10 ljudi, a više od 200 je povređeno, prema podacima izraelske službe za vanredne situacije Magen David Adom.
Irak: Najmanje četiri vojnika Narodnih mobilizacionih snaga poginula su u američko-izraelskom vazdušnom napadu na Dijalu, saopštila je u nedelju direktorat za medije milicije.
Kuvajt: Najmanje devet ljudi je poginulo od subote, uključujući šest američkih vojnika, prema podacima Centralne komande, i dva kuvajtska vojnika, saopštila je vojska ove zemlje u utorak. Jedna osoba je poginula u napadu u nedelju, saopštilo je kuvajtsko ministarstvo zdravlja.
UAE: Najmanje tri osobe su poginule u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prema podacima Ministarstva odbrane zemlje.


Bahrein: Jedna osoba je poginula nakon što su ostaci presretnute rakete izazvali požar na „stranom brodu“ u industrijskom gradu Salman u Bahreinu, javili su u ponedeljak bahreinski državni mediji.
13.16


Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da je u Teheranu pogodilo zgrade važnih državnih institucija.
Prethodne noći su borbeni avioni napali više ciljeva, među njima sedište predsednika države, više objekata bezbednosnih službi, kao i zgradu u kojoj se sataje za Iran važan „savet stručnjaka“ koji se sastoji od 88 duhovnika. Vojska je taj kopleks označila kao „najvažnije sedište centralne države“ u kome se sastaju najviši iranski funkcioneri.


11.35


Prema podacima UNHCR-a je hiljada Libanaca pobeglo od izraleskih napada i nalaze se u privremenim smeštajima.
„Prema konzevativnim procenama u sabirnim smeštajima nalazi se trenutno 30.000 ljudi“, rekao je jedan od portparola ove humanitarne organizacije Ujedinjenih nacija.


Mnogi su bežeći od izraelskih projektila prespavali u svojim automobilima ili na ulici.
Nakon ubistva ajatolaha Hamneija ponovo je eskalirao sukob između Izraela i šiitske oružane formacije Hezbolah koja operiše u Libanu. Hezbolah je napao Izrael raketama i dronovima na šta je izraelska vojska (IDF) uzvratila snažnom i očiglednu unapred pripremljenom ofanzivom.
IDF je pozvao stanovnike više desetina gradova u Libanu da se evakuišu.
11.07
Cene nafte skočile su jer je Iran zaustavio protok ovog energenta kroz Ormuski moreuz, uski kanal uz iransku obalu kroz koji se odvija gotovo 20 odsto globalne potrošnje nafte.
U ponedeljak je visoki zvaničnik Iranske revolucionarne garde rekao da je moreuz zatvoren i da ako neko pokuša da prođe, Iran će, „zapaliti te brodove“.
Zatvaranje moreuza bi, piše CNN, moglo da razbesni Kinu. Ova zemlja je najveći svetski uvoznik sirove nafte i najveći kupac iranske nafte.
„Kina poziva sve strane da odmah obustave vojne operacije, spreče dalju eskalaciju tenzija, zaštite bezbednost plovidbe kroz Ormuski moreuz i izbegnu izazivanje većeg uticaja na globalnu ekonomiju“, rekao je u utorak portparol pekinškog Ministarstva spoljnih poslova.
09.51
Portparol izraelske vojske Nadan Šošani saopštio je u utorak ujutru da je IDF, otkako su počeli napadi na Iran, uništio desetine lansirnih rampi i stotine balističkih raketa.
„U našem fokusu su lansirne rampe“, rekao je, na koje u proseku ide oko deset raketa.


Istovremeno je oboreno na stotine dronova i raketa koje je iranska vojska ispalila na Izrael.
Šošani je govorio o „troslojnoj“ izraelskoj odbrani: uništavanjem projektila na zemlji u Iranu, protivvazdušnom odbranom i pasivno, sklanjanjem stanovništva u bunkere i skloništa.
Rekao je da je trenutno smanjen broj raketa koje Iran ispaljuje na Izrael, ali nisu sigurni da li im ponastaje raketa, ili je to taktički potez da se sačuvaju za duži rat.


09.32
Izrael je uputio dodatne trupe u Liban. Cilj je da se zauzmu strateški položaji kako bi se sprečio Hezbolah da napada jevrejske civile.
Minstar odbrane Izrael Kac ovlastio je vojsku da napreduje u Libanu, odakle je Hezbolah u nedelju ispalio nekoliko raketa na Izrael.
08.25
Sahrana učenica ženske škole u Minabu
Počele su sahrane 168 učinica ženske osnovne škole u Minabu na jugu Irana koje su ubijene u američko-izraelskim vazdušnim napadima.
Velike mase ljudi mogle su se videti na ulicama u centru Minaba u utoraj ujutru. Okupljaju se ispred bine na glavnom trgu, prenosi iranska državna televizija IRIB.
Ljudi su drže slike devojčica koje su poginule. Majka jedne od devojčica je postupke predsednika SAD Donalda Trampa nazivala “ludim”, prenosi novinska agencija Tasnim.
Nakon napada, video snimci iranskih državnih medija prikazali su uništenu školu, ostatke dečjih školskih torbi i knjiga i skrhane roditelje. Škola se nalazi oko 60 metara od iranske vojne baze. Kada je upitan o napadu, portparol Centralne komande SAD je ranije rekao: „Svesni smo izveštaja… i ispitujemo ih.“


08.01


Nakon što je Iran zapretio da će gađati svaki brod koji pokuša da prođe Ormuskim moreuzom, cena sirove nafte nastavlja da raste. Brent sirova nafta je porasla za 1,4 odsto na 78,83 dolara po barelu. Američka laka nafta WTI je porasla za jedan procenat na 71,97 dolara po barelu.
Kroz Ormuski moreuz u normalnim uslovima prolazi oko 17 miliona barela nafte, što je oko 20 odsto svetske proizvodnje. U nedelju je preko 200 tankera bilo usidreno pred tesnacem.


Jedan visoki predstavnik iranske Revolucionarne garde je saopštio da je moreuz zatvoren, prenose iranski mediji. Osiguravajuća društva su povukla osiguranja za brodove u ratom pogođenom regionu.
Analitičari predviđaju da će cena nafte nastaviti da raste u narednim danima.
07.26


Dok Donald Tramp upozorava Iran da „veliki talas“ vazdušnih udara tek sledi, američki saveznici u Zalivu, u Kojima se nalaze vojne baze SAD, izloženi su odmazdi Irana.
Iranski projektili su pogodili urbane centre, energetsku infrastrukturu, aerodrome i hotele, potresajući stanovništvo koje je naviklo na relativnu bezbednost. Postavlja se pitanje koliko dugo njihova protivvazdušna odbrana može da izdrži iranske napada, izveštava CNN.


Evo pogleda koliko su raketa i dronova zemlje Zaliva prijavile od početka rata:
Kuvajt je presreo 178 balističkih raketa i 384 drona, prema državnoj novinskoj agenciji Kuvajt u ponedeljak.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) presreli su 169 raketa od 182 otkrivene, a ostale su pale u more. Takođe su presreli 645 dronova, a dodatnih 44 je pogodilo je teritoriju države, prema podacima Ministarstva odbrane.
Bahrein je presreo 70 raketa i 76 dronova, objavili su državni mediji u utorak, pozivajući se na Glavnu komandu Bahreinskih odbrambenih snaga.
Katar je presreo 101 raketu od ukupno 104 otkrivene, kao i 24 od 39 drona, i oborio dva iranska bombardera SU-24, prema državnoj novinskoj agenciji Katar.
Saudijska Arabija nije objavila ukupan broj presretnutih raketa ili dronova. Američka ambasada u Rijadu je pogođena iranskim dronovima, prema dva izvora upoznata sa situacijom u utorak. Ministarstvo odbrane je kasnije saopštilo da je osam dronova presretnuto u blizini gradova Rijad i Al-Hardž.
Oman je dugo igrao posredničku ulogu između Vašingtona i Teherana i uglavnom se držao van linije vatre. Međutim, omanska komercijalna luka Dukm je u nedelju bila meta dva drona, a tanker za naftu je napadnut oko pet nautičkih milja od obale Masandama.
Ostaje nejasno koliko dugo države Zaliva mogu da održavaju svoju protivvazdušnu odbranu pre nego što se iscrpe, piše CNN na postalu. Tokom dvanaestodnevnog rata Izraela sa Iranom u junu prošle godine, SAD su iskoristile oko četvrtinu svojih sistema za presretanje raketa na velikim visinama.
04.30
Iako je u svom prvom obraćanju povodom napada na Iran govorio o „promeni režima“, predsednik SAD sada govori drugačije. Njegov potpredsednik Džej Di Vens rekao je televiziji Foks Njuz da je primarni cilj američkih vojnih operacija da Iran nikada ne poseduje nuklearno oružje, bez obzira ko je na vlasti u Teheranu.


Prema humanitarnim organizacijama do sada je u Iranu ubijeno preko 700 ljudi. “Veliki talas” napada tek sledi, izjavio je Tramp.
03.55


Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je ponovo napad na Iran obrazložio navodnim pokušajima Islamske Rebublike da napravi atomsku bombu.
„Morali smo da delujemo“, rekao je, „zato što su Iranci, nakon što smo im prošlog leta uništili nuklearna postrojenja, ponovo počeli da grade podzemne bunkere“. Za nekoliko meseci bili bi nedostižni
„Mislili smo da su naučili lekciju“, rekao je Netanjahu Foks Njuzu. „Ali nisu jer su nepopravljivi. Oni su fanatici, njihov cilja je da unište Ameriku”.
Baš kao Tramp i on insistira na tome da ovo neće biti „beskonačni rat“, da neće trajati godinama, ali da će potrajati neko vreme.


03.05
Dva drona pogodila su američku ambasadu u glavnom gradu Saudijske Arabije. Izbio je “ograničeni požar”, ali je nastala samo materijalna šteta, saopštilo je saudijsko Ministarstvo odbrane. Protivvazdušna odbrana navodno je oborila četiri drona koji su išli ka diplomatskoj četvrti u Rijadu
Donald Tramp je najavio „odmazdu“ zbog napada na američku ambasadu.
Mediji javljaju da je i ambasada SAD u Kuvajtu direktno pogođena i da je u njoj izbio požar.
01.45
Izraelska vojska je u noći na utorak napala položaje Hezbolaha u Libanu. Eksplozije su se čule i u predgrađu Bejruta.
Šiitska milicija Hezbolah se uključila u rat SAD i Izraela protiv Iranana nakon što je ubijen vrhovni verski vođa, ajatolah Ali Homnei. Nakon što je ispaljeno nekoliko raketa na jevrejsku državu, izraelska vojska je krenula u obimne, očigledno unapred priptremljene napade na Hezbolah.


Libanska vlada se odvažila ovog puta da militantnu organizaciju, za koju se smatralo da je moćnija od libanskle vojske i koja sluša komande Teherana, proglasi ilegalnom.
Hezbolah je najvažniji saveznik Irana u borbi protiv Izraela.


Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku.
Pročitajte više u posebnom tekstu.


Američko-izraelski udari na Iran, zbog kojih su otkazane hilajde letova, izazvali su globalni haos u avio-saobraćaju. Zatvoren je vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, UAE, Katara i Libana.
Pročitajte više u posebnom tekstu.


Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku


Kakve su veze ultralojalista u policiji sa podzemljem? Zašto Vučić nije siguran u sebe? Zbog čega se na sili može opstajati neko vreme, ali ne i vladati? Što pokazuje davljenje N1 i Nove S, a ima veze sa naprednjačkim biračkim telom? Kako je jedino čega se trebaju bojati studenti i pobunjeno društvo – sam strah


U saopštenju Jedinstvene Srbije objašnjeno je da će svi naslednici Dragana Markovića Palme imati pravo da koriste porodični brend – Dalibor Marković Palma. Primećujete da je to zapravo titula koja bi u demokratskom društvu bila nezamisliva, osim ako prihvatimo jagodinsku političku aristokratiju pa dobijemo Palmu Drugog (nikako Nejakog)


U javnom prostoru često se, iz nepažnje ili pojednostavljivanja, akvarijum poistovećuje sa delfinarijumom ili komercijalnim zabavnim sadržajem. Takvo tumačenje promašuje suštinu projekta. Akvarijum je deo naučne infrastrukture, sa jasno definisanim istraživačkim i edukativnim programom, usklađenim sa radom Prirodnjačkog muzeja. Njegova svrha nije spektakl već razumevanje – razumevanje biodiverziteta, ekosistema i odgovornosti prema prirodnim resursima


“Borba za opstanak” više ne predstavlja puku retoričku figuru, već sve izraženije postaje društvena realnost. Ono što su u ranijem periodu iskusile samo neke lokalne zajednice danas pogađa znatno širi krug građana, pri čemu se broj temeljno ugroženih kontinuirano uvećava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve