Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine
Zvanična saopštenja kineskih vlasti štura su i formulisana uobičajenim partijskim jezikom: Džang Jousija je pod istragom zbog „teških kršenja discipline i zakona“, što su često eufemizmi za koruptivne aktivnosti. Međutim, informacije koje su procurile u zapadne medije, pre svega preko „Volstrit žurnala“, ukazuju na još teži slučaj – od korupcije i trgovine uticajem, preko izgradnje sopstvene mreže lojalnosti unutar kineske vojske. Sumnja se i da je ovaj general uzimao mito kako bi uticao na napredovanja unutar Centralne vojne komisije, najvažnijeg tela Komunističke partije zaduženog za vojne odluke.
Svakako najšokantnija optužba je za odavanje poverljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.
„Crveni princ“ „čelične elite“
Ako se ove tvrdnje potvrde, reč je o jednom od najtežih bezbednosnih udara u novijoj istoriji Narodne Republike Kine. Jer, Džang Jousija (75) nije bio tek neka od brojnih uticajnih figura u sistemu moći, već drugi čovek u hijerarhiji oružanih snaga, član Politbiroa i jedan od retkih generala sa stvarnim borbenim iskustvom.
Kao potpredsednik Centralne vojne komisije – vrhovnog komandnog tela – Jousija se dugo smatrao najbližim vojnim saradnikom i osobom od najvećeg poverenja kineskog šefa države. Njegova biografija uklapala se u narativ o „čeličnoj eliti“ kineske vojske – od učešća u graničnim ratovima sa Vijetnamom 1979. do ključne uloge u modernizaciji armije nakon 2012. godine. Rojters podseća da je „ostao na funkciji i nakon uobičajene starosne granice za penzionisanje u kineskoj vojsci“, što sugeriše da je predsednik Si „sve do sada“ imao puno poverenja u njega.
Foto: AP Photo/Ng Han Guan, FileSmena najvišeg generala kineske vojske
Posebnu težinu slučaju daje upravo njegov lični odnos sa Si Đinpingom. Obojica pripadaju takozvanoj generaciji „crvenih prinčeva“, potomaka revolucionarne elite, čije su porodice zajedno stvarale komunističku Kinu. Otac Džanga Jousije borio se rame uz rame sa ocem Si Đinpinga tokom kineskog građanskog rata nakon koga je Mao Cedung 1949. godine preuzeo vlast. O bojica su kasnije zauzeli i visoke pozicije, podsećaju mediji.
Upravo zato mnogi analitičari smatraju da smena i istraga protiv Džanga predstavljaju signal da predsednik Kine zbog narastajućih problema sa korupcijom visokih zvaničnika, više nije u mogućnosti da pravi razliku između političkih protivnika i najbližih saradnika. Druga škola mišljenja navodi da je Si bio primoran da deluje, jer je moć generala prerasla dozvoljene okvire. Pored Jousija, pod istragom je još jedan visoki vojni zvaničnik, general Liu Dženli, načelnik Zajedničkog štaba Centralne vojne komisije.
Antikorupcijska metla u vojsci
Ovi slučajevi, međutim, nisu izolovani incidenti. Kineska vojska je poslednjih godina postala jedna od glavnih meta Sijeve antikorupcijske kampanje. Od 2023. godine naovamo, desetine visokih oficira i funkcionera odbrambene industrije su smenjeni i potpali pod lupu istražitelja. Naprasna smena dvojice bivših ministara odbrane i izbacivanje osam generala iz partije dodatno su pojačali utisak da se unutar sistema vodi žestoka borba za kontrolu i vođstvo.
Zapadni mediji su, čini se, jedva dočekali ovaj slučaj, pretvarajući istragu protiv generala Džanga u povod za šire analize stabilnosti kineskog sistema moći i lične vlasti Si Đinpinga. Govori se o „najznačajnijoj čistki još od Maoovog doba“, a za upućene bezbednosne stručnjake, pad Džanga Jousije otvara niz drugih pitanja. Mnogi ga vide ili kao „antikorupcijski obračun“, ili kao pokušaj demontaže „paralelnih centara moći“ u vojsci. Narativ je da istraga otkriva „slabosti u sistemu bezbednosti“, ali da pre svega nosi jasnu političku poruku – jačanje lojalnosti vojske i „konsolidaciju moći“ predsednika Sija uoči sledeće faze vojne modernizacije NR Kine.
Šta god se pokaže da je slučaj, jedno je izvesno: ovaj potez menja dinamiku u samom vrhu kineske države, a činjenica da je „pao“ čovek koji je decenijama simbolizovao lojalnost i stabilnost govori da je period unutrašnjih čistki daleko od kraja. U zemlji gde je vojska, uz partiju, temelj političke moći, ovakva pukotina neće ostaje bez posledica – ni u Pekingu, ni u svetu koji pažljivo prati svaki znak slabosti druge najveće sile planete.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!