img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Strah u Briselu: EU je zavisna od kineske solarne tehnologije

14. maj 2026, 17:05 Mari Zina / DW
Solarna elektrana Foto: Freepik/xb100
Može li EU da smanji upotrebu kineske solarne tehnologije?
Copied

Brisel nastoji da smanji zavisnost od Kine po pitanju solarne energije. Zbog čega Evropa strahuje od kineske solarne tehnologije

Evropska komisija preduzela je korake da blokira finansiranje za solarnu tehnologiju proizvedenu u Kini zbog straha da bi ta tehnologija mogla predstavljati bezbednosnu pretnju za evropsku elektroenergetsku mrežu, pa čak i izazvati velike nestanke struje.

Odluka, koja je potvrđena 4. maja, odražava rastuću zabrinutost u Briselu da zavisnost Evrope od kineske zelene tehnologije čini Uniju ranjivom na bezbednosne pretnje, piše DW.

Zabrana finansiranja usmerena je na solarne invertere, koji se često opisuju kao mozak sistema za proizvodnju solarne energije.

Ti solarni inverteri su uređaji koji pretvaraju solarnu energiju u upotrebljivu električnu energiju. Povezani su na internet i često im se može pristupiti na daljinu radi održavanja i ažuriranja softvera.

Najgori scenario: Nestanak struje širom Evrope?

„Sve kompanije koje proizvode invertere imaju nešto poput prekidača za gašenje“, rekao je za DW Kristof Podevils, generalni sekretar Evropskog saveta za proizvodnju solarne opreme. Prekidač za gašenje i druge veze na daljinu normalno se koriste radi bezbednosti ili stabilizacije mreže.

Ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da bi, u najgorem slučaju, hakeri ili neprijateljski državni akteri mogli iskoristiti te veze na daljinu kako bi poremetili snabdevanje električnom energijom.

Tokom 2024. godine, 61 odsto svih invertera uvezenih u Evropu dolazilo je iz Kine, prema podacima istraživačke grupe Lum sa sedištem u Ženevi. Huawei i Sungrow  su dva proizvođača invertera koji dominiraju ne samo evropskim, već i globalnim tržištem. Nekoliko kineskih proizvođača već je isporučilo opremu za više od 220 gigavata instaliranog solarnog kapaciteta u Evropi.

„Da to stavimo u odnos, kontrola nad otprilike 10 gigavata već bi bila dovoljna da izazove velike poremećaje u evropskoj elektroenergetskoj mreži“, rekao je Podevils.

Sumnjivi komunikacioni uređaji u solarnoj tehnologiji

Ne postoji nijedan poznat slučaj da su inverteri proizvedeni u Kini korišćeni za gašenje delova evropske mreže. Ali zabrinutost je pojačana nakon što je Rojters 2025. godine objavio da su američki energetski zvaničnici otkrili sumnjive komunikacione uređaje unutar nekih invertera proizvedenih u Kini. „Pretnja je stvarna“, rekla je stručnjakinja za sajber bezbednost Svantje Vestfal. „To nije izmišljena hipoteza.“

Rasprava o inverterima dolazi u trenutku kada Evropa preispituje svoju širu zavisnost od uvoza kineske tehnologije za čistu energiju. Prema podacima grupe Lum, Kina učestvuje sa 98 odsto uvoza solarnih panela i sa 88 odsto uvoza litijum-jonskih baterija u Evropu. Ta organizacija upozorila je da funkcije daljinskog pristupa u povezanim energetskim tehnologijama mogu stvoriti potencijalne ranjivosti u elektroenergetskim sistemima.

Dominacija kineske zelene tehnologije u Evropi

Brisel sve češće zauzima oštriji stav prema kineskom uvozu koji se smatra ili bezbednosnim rizikom ili pretnjom evropskoj industriji. U martu je Evropska komisija predstavila Zakon o industrijskom ubrzanju, čiji je cilj usmeravanje većeg finansiranja ka evropskim zelenim tehnologijama, uključujući baterije i električna vozila.

Komisija je takođe predstavila reviziju Zakona o sajber bezbednosti, koja će Briselu dati veća ovlašćenja da ograniči kineske kompanije u kritičnoj infrastrukturi, poput komunikacija ili snabdevanja energijom širom Evropske unije.

Prema najnovijim merama, sredstva EU kojima direktno upravljaju Komisija i institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj više ne mogu biti korišćena za kupovinu solarnih invertera proizvedenih u Kini. Ograničenja se ne odnose na kupovine koje direktno obavljaju države članice EU, a postojeći kineski inverteri instalirani širom Evrope mogu ostati u upotrebi.

„To je korak u dobrom smeru“, rekla je Vestfal. „Ali nismo zabranili te kineske invertere na našem tržištu.“

Mogu li evropski inverteri nadoknaditi manjak?

Trenutno se 80 odsto novih solarnih sistema u Evropi oslanja na kineske invertere, prema podacima Evropskog saveta za proizvodnju solarne opreme. Ako se kineski dobavljači udalje od zadovoljavanja evropske potražnje, evropski proizvođači moraće da popune značajan jaz. Ali Podevils smatra da su evropski dobavljači spremni:

„Moguće je povećati proizvodne kapacitete za samo nekoliko meseci do nivoa potrebnog za pokrivanje potražnje“. Očekuje se da će inverteri proizvedeni u Evropi biti nešto skuplji od kineskih alternativa – za oko dva odsto, prema rečima jednog zvaničnika Evropske komisije. Ali Podevils tvrdi da je taj dodatni trošak opravdan. „To je kao uplata osiguranja“, rekao je on.

Izvor: DW

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Energetika Evropska komisija Evropska unija Kina Solarna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

03.jun 2026. Nenad Krajcer (DW)

Kritike nemačke Levice zbog učešća njihove zemlje na Ekspu

Poslanička grupa nemačke opozicione stranke Levica uputila je nemačkoj vladi tzv. „mali upit“ (Kleine Anfrage), tražeći odgovore na pitanja o pravnim, korupcijskim i bezbednosnim rizicima u vezi s nemačkim učešćem na Ekspu 2027

Rat u Ukrajini

03.jun 2026. M. L. J.

Donjeck: Najmanje sedam mrtvih u napadu ukrajinskog drona na autobus

Najmanje sedam osoba je poginulo, a deset je povređeno u napadu ukrajinskog drona na autobus u Donjeckoj oblasti, saopštile su danas lokalne vlasti tog regiona na istoku Ukrajine, koji je većim delom pod kontrolom Rusije

Albansko ostrvo Sazan u Jadranskom moru, kamenito sa zelenim rastinjem

Albanija

03.jun 2026. A.I.

Umesto „Trampove kule” u Beogradu, „Trampovo ostrvo“ u Albaniji

Pošto mu nije serviran Generalštab u Beogradu, Džared Kušner, zet predsednika SAD Donalda Trampa, hoće da gradi luksuzni hotel na albanskom ostrvu Sazan. “Albanija nije na prodaju”, poručuju mu demonstranti u Tirani

Iranska balistaička raketa kadr ispaljena iz pustinje

Bliski istok

03.jun 2026. A.I.

Ponovo žestoka razmena vatre između SAD i Irana

Pregovori između SAD i Irana vode se uz eksplozije raketa i dronova. Mirovni pregovori stoje na klimavim nogama, Ormuski moreuz je i dalje zatvoren za većinu brodova

Policajac okrenut leđima

Hronika

03.jun 2026. N.R.

Dortmund: Srpski državljanin ranio policajca, predao se u sitne sate

Srpski državljanin u Dortmundu predao se policiji nakon što je pola noći bio zatvoren u stanu sa svoje tri ćerke i suprugom

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure