img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Klimatska konferencija: Hoće li konačno biti usvojen plan za ukidanje fosilnih goriva?

21. novembar 2025, 17:44 Holi Jang / DW
Termoelektrana Foto: Pixabay/jwvein
Srbija u ekološkom dugu za 2026. godinu
Copied

Na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu raspravlja se o planu za postepeno napuštanje nafte, uglja i gasa. Ipak, milijarde i dalje odlaze u fosilnu industriju, a emisije rastu. Hoće li se to sada promeniti?

Na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Belemu, rastu nade da bi pravi napredak u udaljavanju od nafte, gasa i uglja mogao biti moguć.

Postepeno ukidanje fosilnih goriva jedno je od nekoliko osetljivih pitanja. Među njima su i povećanje finansijskih sredstava i klimatski prihvatljiva trgovina, koju predsednik COP30 Andre Korea namerava da stavi na dnevni red.

On očekuje da će zemlje doneti odluku o takozvanom planu za postepeni prestanak korišćenja nafte, gasa i uglja. Sva preostala pitanja mogla bi biti rešena ovog petka (21. novembar), tokom poslednjeg dana konferencije, piše DW.

Iako postepeno ukidanje fosilnih goriva prvobitno nije bilo na zvaničnom dnevnom redu COP30, ta tema je dobila politički zamah prošle nedelje.

Ukupno 80 zemalja želi da u konačni sporazum samita uključi plan za postepeno ukidanje fosilnih goriva. Podrška dolazi i od bogatih i od siromašnih zemalja – iz Evrope, Afrike, malih ostrvskih država i Latinske Amerike, poput Kolumbije.

„Ljudi širom sveta masovno se mobilizuju i traže konkretne mere za klimatsku pravdu – i pre svega protiv daljeg podsticanja fosilnih goriva“, kaže kolumbijska ministarka zaštite životne sredine Irene Velez Tores. „Moramo otići kući sa jasnim zahtevom za usvajanje plana.“ Tores naglašava da njena zemlja proizvodi naftu i ugalj, ali ne sklapa nove ugovore za eksploataciju dodatnih nalazišta.

Evropska unija u celini još uvek nije zvanično podržala plan. Zajednički stav o njemu zahtevao bi jednoglasnu podršku svih 27 zemalja članica.

Na konferenciji za novinare, komesar EU za klimu Vopke Hekstra je izjavio da EU već ima planove za sprovođenje sopstvenog „plana“. Ipak, zemlje EU su otvorene za formulisanje globalnog plana, ukoliko to podstakne više zemalja da se priključe naporima. „Pitanje je hoćemo li to učiniti samo sa Evropljanima i još nekoliko drugih ili ćemo to postići velikom većinom“, rekao je Hekstra novinarima.

I domaćin, Brazil, takođe podržava ideju „mape puta“ (Roadmap) – iako predlog završnog dokumenta koji je objavilo brazilsko predsedništvo COP-a ne sadrži konkretne predloge, već samo navodi mapu puta za postepeno ukidanje fosilnih goriva kao opciju.

Zašto mapa puta za postepeno ukidanje uglja, nafte i gasa?

Tek pre dve godine, posle žestokih debata i gotovo tri decenije godišnjih klimatskih konferencija, države su se na COP28 u Dubaiju konačno dogovorile da pokrenu proces okončanja ere fosilnih goriva. Emisije gasova staklene bašte nastale sagorevanjem uglja, nafte i gasa odgovorne su za globalno zagrevanje i brojne vremenske ekstreme: oluje, poplave i toplotne talase.

Ipak, kraj fosilnih goriva još nije na vidiku. Naprotiv: emisije će dostići novi rekord 2025. godine. Nauka jasno kaže: da bi se sprečilo dalje pregrevanje i katastrofalni vremenski ekstremi, svet mora preći na čiste izvore energije.

Plan za ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi dati smernice kako ostvariti taj prelaz. Ipak, trenutno se i dalje ulažu ogromne sume novca u fosilnu industriju. Dok neke velike naftne i gasne kompanije planiraju dugoročni pad proizvodnje, opšti trend je kratkoročno povećanje proizvodnje.

A to je podržano ogromnim investicijama. Prema najnovijim istraživanjima, javno finansiranje fosilnih goriva povećalo se za 65 milijardi evra godišnje od 2014. godine, dostigavši ukupno 1,4 biliona evra godišnje.

Opozicija i optimizam na samitu o klimi

Pitanje fosilnih goriva uvek je bilo politički osetljivo na godišnjim svetskim klimatskim samitima. A oni koji ove nedelje insistiraju na planu izlaska verovatno će naići na snažan otpor – posebno od zemalja proizvođača nafte poput Saudijske Arabije i Irana.
Brazil je saopštio da još ne postoji jedinstven stav. Već je nekoliko zemalja odbilo predlog da sve države predstave planove za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.

„Kina je zemlja koja neće javno reći da namerava postepeno da ukine fosilna goriva“, kaže za DW Bin Hu, vanredni profesor na Institutu za klimatske promene i održivi razvoj na kineskom univerzitetu Đinghua.

„Jer Kina mora da pronađe ravnotežu između ekonomskog razvoja, energetske sigurnosti i istovremenog suzbijanja klimatskih promena.“ Neke regije u Kini strahuju da prelazak na čistu energiju može dovesti do povećanja nezaposlenosti.

Čak i neki zagovornici kritikuju trenutni nacrt „mape puta“. Trenutno je pozivanje na plan izlaska iz fosilnih goriva „slabo i predstavljeno je samo kao opcija“, kaže Tina Stege, klimatska izaslanica Maršalskih Ostrva – zemlje koja je egzistencijalno ugrožena zbog rasta nivoa mora. „Plan mora biti ojačan i prihvaćen.“

Predsedavajući COP-a Do Lago je nagovestio da bi „mapa puta“ mogla biti uključena u završnu deklaraciju samita i bez jednoglasne podrške. Ideja o postepenom ukidanju uglja, nafte i gasa već je usvojena konsenzusom na klimatskoj konferenciji pre dve godine.
I zato se mnogi nadaju da će sledeći nacrt predloga sadržati znatno jaču formulaciju plana izlaska. Već sada je jasno: ovo će biti jedna od tema o kojoj će se najviše raspravljati u završnici aktuelnog samita o klimi.

Tagovi:

Ekologija Ugalj Životna sredina gas Klimatske promene Nafta fosilna goriva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Novo hapšenje u Novom Sadu

PIO fond

22.novembar 2026. A.P.

Uhapšeni direktor PIO fonda i funkcioner Opštine Bač: Zapošljavali ljude koji su radili za SNS

Uhapšeni direktor filijale PIO fonda u Bačkoj Palanci i funkcioner Opštinske uprave Bač zbog sumnje da su omogućili osobi da prima platu iz javnih sredstava, iako je umesto na radnom mestu bila angažovana u prostorijama SNS-a

Miroslav Talijan

Vojska Srbije

22.novembar 2026. A.P.

Kako i zašto je penzionisani general Miroslav Talijan postao čuvar Pinka

General Miroslav Talijan preuzeo je funkciju potpredsednika sektora bezbednosti Pink Media Group. Željko Mitrović najavio je i osnivanje Akademije za bezbednost

Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest u Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure