Na Kosovu je nedavno najavljena primena Zakona o strancima, a to pravi probleme studentima i zaposlenima u obrazovnim, ali i zdravstvenim institucijama. Kakva je sudbina Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici?
Kosovska policija pre oko nedelju dana objavila je „Vodič za ulazak, kretanje, boravak i zapošljavanje stranaca u Republici Kosovo” zbog najavljene primene Zakona o strancima od prvog oktobra.
Foto: KoSSevVodič za strance na Kosovu
Ko je stranac na Kosovu? Član tri Zakona o strancima propisuje da je to „svako lice koje nije državljanin Republike Kosovo“.
Zamenik komandira Kosovske policije za region sever Veton Eljšani ranije je pojasnio za Alternativnu i Zubin Potok INFO da prijava boravka važi za „sve strane građane koji planiraju da borave na Kosovu duže od tri dana”.
„Kada su u pitanju studenti koji dolaze na školovanje u Severnu Mitrovicu, i oni će morati da prijave boravak”, rekao je ranije Eljšani.
Povodom ovoga studenti Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, a koji su proteklih meseci organizovali 16 minuta tišine za stradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu, saopštili su: „Zahtevi koje traže kosovske vlasti (privremena boravišna dozvola zbog studiranja ili rada) gotovo su neizvodljivi dok je Univerzitet u sadašnjem statusu, jer Univerzitet ne može da izda dokumentciju koju Priština nalaže, budući da institucije Republike Srbije ne priznaju kosovske institucije”.
Neizvesna sudbina studenata i zaposlenih
Na pitanje kome se odobrava privremeni boravak na Kosovu, u vodiču između ostalog piše da se odobrava strancima čiji je cilj da ostanu na Kosovu u svrhu preduniverzitetskog obrazovanja ili visokog obrazovanja, naučnih istraživanja i drugo.
Za to odobrenje neophodan je „dokaz o upisu u nekoj akreditovanoj instituciji visokog obrazovanja u Republici Kosovo”.
To će studentima i zaposlenima u obrazovnom (ali i u zdravstvenom sistemu) predstavljati problem. Jer, kako su studenti naveli, institucije koje funkcionišu po srpskom sistemu na Kosovu ne mogu da izdaju takva dokumenta.
A na Univerzitetu u Prištini sa privremenim sedištemu Kosovskoj Mitrovici sada ima oko 8500 studenata i oko 1200 zaposlenih, naveo je ranije Rektorski kolegijum ovog univerziteta.
Student Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici i aforističar Jovan Zafirović za „Vreme” kaže da studentima niko još uvek zvanično sa fakulteta nije rekao šta je neophodno od papira. Saznali su, kaže iz medija i letaka koje dele prištinske vlasti (Vodiča za ulazak, kretanje, boravak i zapošljavanje stranaca u Republici Kosovo).
Zafirović ukazuje da prema nezvaničnim saznanjima profesori razmatraju da kada odluka bude stupila na snagu fakulteti „srede papire studentima”, te da taj „postupak ide preko fakulteta”.
„Neminovno je rešavanje najpre statusa univerziteta, a onda papirologije i uopšte dobijanja dozvola za rad”, objašnjava Zafirović.
Smatra da prištinske vlasti od ovakve odluke neće odustati. „Kao i sa na primer tablicama, dokumenatima i drugim stvarima ovo će se možda prolongirati na neko vreme kako bi se našlo rešenje za funkcionisanje u budućnosti.”
Međutim, naglašava Zafirović, poučeni iskustvima beogradskog ćutanja, ustupanja i pristanka da se povlači i Prištine koja ne odustaje, pretpostavka je da će to biti svakako u okviru integracije o kojoj se govori.
„Međutim, integracija bi podrazumevala da univerzitet funkcioniše po kosovskom sistemu i tu bismo imali veliki problem ne samo kada je u pitanju upis novih studenata koji dolaze iz centralne Srbije, već i rada profesora koji dolaze iz centralne Srbije, odrazilo bi se i na lokalno stanovništvo i druge studente da se uoptšte odluče da upišu Univerzitet u Prištini zbog bojazni da se te njihove diplome sutradan ne bi mogle priznati u centralnoj Srbiji i šire”, zaključuje naš sagovornik.
Bojazan zbog nepriznavanja diploma
I Akademski plenum je u subotu (27. septembra) upozorio na gašenje Prištinskog univeziteta u Mitrovici, ali i Državnog univerziteta u Novom Pazaru.
Naveli su da „iako se načini gašenja ova dva univerziteta razlikuju, zajedničko im je jedno – ova vlast rukovodi njihovom uništavanju“.
„Ova vlast je od 2012. godine do danas, svojim potezima i potpisanim sporazumima gasila jednu po jednu srpsku instituciju na Kosovu i Metohiji, a među poslednjima koja je opstala je univerzitet, na kojem radi i značajan broj profesora koji žive u centralnom delu Srbije i putuju na posao i često borave u Kosovskoj Mitrovici“, naglašava se.
Dodali su da prijava boravka na Kosovu od 1. oktobra dodatno unosi nemir među profesorima, koji su i sada pod velikim pritiskom i kosovskih i srpskih vlasti.
„Takođe, da bi diplome izdate od državnih univerziteta u Srbiji bile validne na Kosovu, moraju da prođu kroz proces nostrifikacije kosovskih vlasti, koji je nejasan i komplikovan i za koji se Srbi na KiM boje da vodi ka nepriznavanju svih diploma univerziteta čiji je osnivač Republika Srbija. Posledica svega ovoga će biti tiho gašenje Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, a ova vlast je sve vreme saučesnik u tom procesu“, ističu oni.
Profesor Pravnog fakulteta Prištinskog univerziteta dr Dejan Mirović za Alternativnu je rekao da veruje da će zahtevi za prijavu boravišta i za studente i za profesore imati uticaja na obrazovanje, ali i zdravstvo.
Podsetio je na rok od tri dana za prijavljivanje i istakao da je nemoguće u takvim uslovima ne izvršiti prijavu boravišta, a istovremeno, na primer, održati nastavu.
„Nemoguće je da održite nastavu za tri dana, niko od nas to ne može. Čak kada bi to bilo moguće, traži se razlog za boravište za duže od tri dana, ali ukoliko radite u nekoj instituciji ili ustanovi koja je akreditovana u Prištini. Ovde je poenta ne samo da se oteža dolazak, nego i da se univerzitet akredituje u Prištini”, pojasnio je Mirović.
Na pitanje šta bi se dogodilo u slučaju integracije obrazovanja i zdravstva, Mirović kaže da bi Beograd imao problem, jer studenti ne bi sledili takvu odluku.
„I da se prihvati ono što je Vučić uradio nezakonito, neustavno i izdajnički, garantujem da to studenti ne bi sledili. Zašto? Zato što su mogli i pre toga da odu u Prištinu ili negde drugo da se obrazuju po albanskom sistemu”, naveo je Mirović.
Zaključio je: „Prvo ćemo ostati bez studenta, pa ćemo ostati bez akreditacije, programa i posla”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je policiji da hitno proveri navode da su maskirana lica odvela jutjubera Bogdana Ilića, poznatijeg kao Baka Prase. Nakon istrage saopšteno da je on objavio lažne informacije jer snima video za svoj Jutjub kanal
Državni zvaničnici i funkcioneri Srpske napredne stranke uputili su u oktobru najmanje 159 verbalnih napada novinarima i medijima, 47 odsto više nego u septembru, pokazuje monitoring Slavko Ćuruvija fondacije (SĆF).
Prosvetni sindikat traži da tužilaštva posle skoro dve godine konačno odluče o prijavama protiv bivše ministarke prosvete i savetnika školskih uprava zbog umanjenih zarada prosvetnim radnicima koji su obustavili nastavu tokom studentskih protesta. Đukić Dejanović je tada tvrdila da je postupala po zakonu.
Pet godina posle ustavne žalbe Danijele Štajnfeld, organizacije civilnog društva traže od Ustavnog suda da konačno odluči. Glumica kaže da ne zna da li može da veruje institucijama posle svega što su, kako navodi, učinile njoj i njenoj porodici
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.