img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kompanija Leoni

Nova ekonomija: „Leoni“ otpušta 1.900 radnika

07. jul 2025, 09:46 Novak Marković
Radnici u fabrici Leoni u Nišu Foto: Jelena Đukić Pejić/DW
Radnici u fabrici Leoni u Nišu
Copied

Tačno 1.900 radnika na jugu Srbije ostaće bez posla u narednim mesecima, jer je fabrika "Leoni" odlučila da zatvori pogon u mestu Malošište. Deonice ove kompanije je još prošle godine preuzela kineska "Luxshare". Srpski radnici postali su „skupa radna snaga“ zbog povećanja minimalca

Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive kompanija Leoni Bordnetz-Sistem GmnH donela je odluku da u narednim mesecima prvo smanji, a onda i do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu u opštini Doljevac. Tačno 1.900 radnika ostaće bez posla do kraja godine, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Razlog za gašenje fabrike u ovom mestu jeste što fabrika „radi sa značajnim gubitkom“, što ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici nastavi svoju manuelnu proizvodnju na isplativom nivou. Situaciju, kako navode, dodatno otežava pad evropske automobilske industrije.

„Ipak, LEONI Grupa nije olako donela odluku o zatvaranju lokacije. Kompanija i zaposleni su preduzeli razne inicijative da stabilizuju učinak, kao što su poboljšanje efikasnosti i određivanje pravog kapaciteta fabrike. Nažalost, ovi napori nisu urodili plodom i u perspektivi se ne vide mogućnosti za održivi nastavak proizvodnje. Konkurentnost fabrike u Malošištu je suviše niska da bi mogla da privuče nove projekte“, naveli su iz kompanije.

Kompanija u Malošištu posluje već 11 godina

Svesni težine koju odluka o zatvaranju donosi za radnike koji ostaju bez posla, ali i lokalnu zajednicu u kojoj fabrika posluje, kompanija će zaposlenima isplatiti otpremnine koje su, kako su naveli, značajno veće od zakonom propisanog minimuma.

„Zaposlenima sa kojima će biti raskinut ugovor o radu biće isplaćena otpremnina u visini 50 procenata od „bruto 1“ iznosa prosečne mesečne zarade isplaćene u poslednja tri meseca za svaku punu godinu radnog staža ostvarenu u kompaniji. Uvažavajući doprinos zaposlenih i ozbiljnost ove promene, kompanija na ovaj način pruža podršku koja prevazilazi zakonske obaveze“, ističe Leoni.

Jesmo li postali skupa radna snaga?

Slobodan Miladinović, radnik u fabrici Leoni i član sindikata Nezavisnost, kaže za Novu ekonomiju da je Leoni do sada aplicirao za projekte za proizvodnju, kao i da je do sada kompanija dobijala iste. Međutim, sada je situacija drugačija, Leoni nije dobio nijedan projekat, a radna snaga u Srbiji je postala skupa naspram drugih zemalja.

„Donešena je odluka, iako je Leoni u Srbiji 16 godina. Kad god je Leoni u Srbiji aplicirao za nove projekte, uvek ih je dobijao. Nikad nismo bili u situaciji da ih ne dobijemo. Sada kada smo aplicirali nismo dobili nijedan projekat. Iz centrale u nemačkoj su tražili sastanak sa predsednikom Srbije, jer je najavljeno povećanje minimalca. Međutim, predsednik nije hteo da ih primi na razgovor. Projekte koje radimo su za Mercedes, BMW, Jaguar i Lendrover“, kaže Miladinović.

Kompanija Leoni, prema njegovim rečima, traži mesta gde je investicija sigurna u narednih 10 godina, kao i da pretpostavlja da je kompanija želela da od predsednika ponovo potraži subvencije kao pomoć.

Miladinović napominje da je velika kriza u autoindustriji u svetu. Dodaje i da su mnoge kompanije koje posluju u Srbiji smanjile broj radnika kao što će to učiniti i Leoni do kraja godine. Srpsko tržište radne snage se trenutno ne uklapa u svetsko jer minimalac raste, a radna snaga je jeftinija u Maroku, Tunisu, Egiptu…

Plate u Leoniju u pogonu u Malošištu su bile kao i u ostalim fabrikama koje se bave delovima za autoindustriju, tvrdi Miladinović. To je iznos na koji se fabrike i obavežu da isplaćuju radnicima kada dobiju subvencije- minimalac plus 20 odsto.

Kinezi većinski vlasnici Leonija- hoće li Luxshare biti „nova“ fabrika?

Leoni posluje u 23 zemlje sveta, a u Malošištu proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju koja se trenutno suočava sa brojnim izazovima a dobavljači sa smanjenom potražnjom.

Na drugim lokacijama u Srbiji – u Prokuplju, Nišu i Kraljevu, kompanija se takođe suočava sa porastom troškova. Ipak, ove tri fabrike nastavljaju da rade na svojim projektima.

Pre dve godine, tačnije u julu 2023, akcije kompanije Leoni otkupio je Stefan Pirer, vlasnik austrijske grupacije Pierer Mobiliti. Nakon toga u septembru prošle godine kineska kompanija Luxshare preuzela je 50,1 odsto udela u kompaniji Leoni AG i tako postala vlasnik većinskog dela akcija.

Spekuliše se i da će upravo ova kineska kompanija postati novi vlasnik Leonija-sa sto odsto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je početkom juna da će uskoro biti otvoreno pet fabrika u zemlji, od čega su tri u Nišu.

Postavlja se pitanje da li će Luxshare postati sto odsto vlasnik fabrike i na osnovu svog imena postati zapravo jedna od „novih fabrika u Nišu“ koju je predsednik prošlog meseca najavio.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Kinezi nova ekonomija Leoni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
SNS investicioni fond „eksplodirao“

SNS fond

23.februar 2026. M. L. J.

Andrej Vučić i ekipa: Svi klijenti zloglasnog fonda „Vista rika“

Šta je investicioni fond "Vista rika" blizak vlasti, zbog koga režim maltretira Danijelu Maletić i ko su njegovi najpoznatiji investitori?

Zlatni novčići na crnoj pozadini

PR

23.februar 2026. R. V.

Značaj plemenitih metala: Strateška imovina u uslovima monetarne neizvesnosti

Za razliku od akcija, obveznica ili nekretnina, zlato ne generiše redovan prihod. Njegova vrednost u portfoliju ne meri se prinosom, već funkcijom zaštite

Brojna vozila Folksvagena na parkingu fabrike i veliki logo VW

Nemačka

23.februar 2026. Nik Martin (DW)

„Drugi kineski šok“: Panika u nemačkoj auto-industriji

Najezda kineskih proizvoda i sunovrat izvoza u Kinu ozbiljno ugrožavaju nemačku industriju. U auto-industriji vlada panika. I Kancelar Fridrih Merc se uključio u spašavanje Mercedesa, BMW-a, Folksvagena

ilustracija veštačkeinteligencije

Veštačka inteligencija

22.februar 2026. Angela Gepfert / ARD / DW

Da li nam AI uzima poslove ili samo menja pravila igre

Viralna objava tehnološkog preduzetnika Meta Šumera pokrenula je raspravu o tome da li će AI uskoro ugroziti milione kancelarijskih poslova - dok stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje preterane i zasnovane na spornim pretpostavkama. Ima li razloga za strah

Beograd

21.februar 2026. A.I.

Beograd grca u dugovima: Dobavljači potražuju „neverovatnih“ 25 milijardi dinara

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je da je Grad Beograd dužan na sve strane i da zbog toga sledi rebalans budžeta. Pored ostalog i zbog izgubljenih sudskih parnica

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure