img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kompanija Leoni

Nova ekonomija: „Leoni“ otpušta 1.900 radnika

07. jul 2025, 09:46 Novak Marković
Radnici u fabrici Leoni u Nišu Foto: Jelena Đukić Pejić/DW
Radnici u fabrici Leoni u Nišu
Copied

Tačno 1.900 radnika na jugu Srbije ostaće bez posla u narednim mesecima, jer je fabrika "Leoni" odlučila da zatvori pogon u mestu Malošište. Deonice ove kompanije je još prošle godine preuzela kineska "Luxshare". Srpski radnici postali su „skupa radna snaga“ zbog povećanja minimalca

Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive kompanija Leoni Bordnetz-Sistem GmnH donela je odluku da u narednim mesecima prvo smanji, a onda i do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu u opštini Doljevac. Tačno 1.900 radnika ostaće bez posla do kraja godine, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Razlog za gašenje fabrike u ovom mestu jeste što fabrika „radi sa značajnim gubitkom“, što ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici nastavi svoju manuelnu proizvodnju na isplativom nivou. Situaciju, kako navode, dodatno otežava pad evropske automobilske industrije.

„Ipak, LEONI Grupa nije olako donela odluku o zatvaranju lokacije. Kompanija i zaposleni su preduzeli razne inicijative da stabilizuju učinak, kao što su poboljšanje efikasnosti i određivanje pravog kapaciteta fabrike. Nažalost, ovi napori nisu urodili plodom i u perspektivi se ne vide mogućnosti za održivi nastavak proizvodnje. Konkurentnost fabrike u Malošištu je suviše niska da bi mogla da privuče nove projekte“, naveli su iz kompanije.

Kompanija u Malošištu posluje već 11 godina

Svesni težine koju odluka o zatvaranju donosi za radnike koji ostaju bez posla, ali i lokalnu zajednicu u kojoj fabrika posluje, kompanija će zaposlenima isplatiti otpremnine koje su, kako su naveli, značajno veće od zakonom propisanog minimuma.

„Zaposlenima sa kojima će biti raskinut ugovor o radu biće isplaćena otpremnina u visini 50 procenata od „bruto 1“ iznosa prosečne mesečne zarade isplaćene u poslednja tri meseca za svaku punu godinu radnog staža ostvarenu u kompaniji. Uvažavajući doprinos zaposlenih i ozbiljnost ove promene, kompanija na ovaj način pruža podršku koja prevazilazi zakonske obaveze“, ističe Leoni.

Jesmo li postali skupa radna snaga?

Slobodan Miladinović, radnik u fabrici Leoni i član sindikata Nezavisnost, kaže za Novu ekonomiju da je Leoni do sada aplicirao za projekte za proizvodnju, kao i da je do sada kompanija dobijala iste. Međutim, sada je situacija drugačija, Leoni nije dobio nijedan projekat, a radna snaga u Srbiji je postala skupa naspram drugih zemalja.

„Donešena je odluka, iako je Leoni u Srbiji 16 godina. Kad god je Leoni u Srbiji aplicirao za nove projekte, uvek ih je dobijao. Nikad nismo bili u situaciji da ih ne dobijemo. Sada kada smo aplicirali nismo dobili nijedan projekat. Iz centrale u nemačkoj su tražili sastanak sa predsednikom Srbije, jer je najavljeno povećanje minimalca. Međutim, predsednik nije hteo da ih primi na razgovor. Projekte koje radimo su za Mercedes, BMW, Jaguar i Lendrover“, kaže Miladinović.

Kompanija Leoni, prema njegovim rečima, traži mesta gde je investicija sigurna u narednih 10 godina, kao i da pretpostavlja da je kompanija želela da od predsednika ponovo potraži subvencije kao pomoć.

Miladinović napominje da je velika kriza u autoindustriji u svetu. Dodaje i da su mnoge kompanije koje posluju u Srbiji smanjile broj radnika kao što će to učiniti i Leoni do kraja godine. Srpsko tržište radne snage se trenutno ne uklapa u svetsko jer minimalac raste, a radna snaga je jeftinija u Maroku, Tunisu, Egiptu…

Plate u Leoniju u pogonu u Malošištu su bile kao i u ostalim fabrikama koje se bave delovima za autoindustriju, tvrdi Miladinović. To je iznos na koji se fabrike i obavežu da isplaćuju radnicima kada dobiju subvencije- minimalac plus 20 odsto.

Kinezi većinski vlasnici Leonija- hoće li Luxshare biti „nova“ fabrika?

Leoni posluje u 23 zemlje sveta, a u Malošištu proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju koja se trenutno suočava sa brojnim izazovima a dobavljači sa smanjenom potražnjom.

Na drugim lokacijama u Srbiji – u Prokuplju, Nišu i Kraljevu, kompanija se takođe suočava sa porastom troškova. Ipak, ove tri fabrike nastavljaju da rade na svojim projektima.

Pre dve godine, tačnije u julu 2023, akcije kompanije Leoni otkupio je Stefan Pirer, vlasnik austrijske grupacije Pierer Mobiliti. Nakon toga u septembru prošle godine kineska kompanija Luxshare preuzela je 50,1 odsto udela u kompaniji Leoni AG i tako postala vlasnik većinskog dela akcija.

Spekuliše se i da će upravo ova kineska kompanija postati novi vlasnik Leonija-sa sto odsto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je početkom juna da će uskoro biti otvoreno pet fabrika u zemlji, od čega su tri u Nišu.

Postavlja se pitanje da li će Luxshare postati sto odsto vlasnik fabrike i na osnovu svog imena postati zapravo jedna od „novih fabrika u Nišu“ koju je predsednik prošlog meseca najavio.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Kinezi nova ekonomija Leoni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Avion u letu

Energetska kriza

16.april 2026. K. S.

Letovi pod znakom pitanja: Evropi ponestaje kerozina

Direktor Međunarodne agencije za energetiku upozorava da Evropa ima zalihe avionskog goriva za svega šest nedelja, dok rat u Iranu blokira ključne energetske tokove kroz Ormuski moreuz

Niš

16.april 2026. K. S.

Milioni Milenijum timu za čišćenje eksplozivnih ostataka u Nišu

Posao vredan više od 22 miliona dinara, a Milenijum tim bio je jedini ponuđač

Trgovina

16.april 2026. M. L. J.

Pad dobiti Deleza od 85 odsto u 2025. godini kao posledica državne uredbe

Delez Srbija završila je 2025. fiskalnu godinu padom neto dobiti od 85 odsto u odnosu na 2024. godinu

Demanti

16.april 2026. R. V.

Super Ego demantuje navode CBS njuza

Kompanija Super Ego Holding demantuje navode američke emisije „60 minuta“ CBS njuza

Trajekt

Turizam

16.april 2026. M. L. J.

Koliko agencije mogu da povećaju cenu aranžmana

Hoće li cene avio karata otići u nebesa? Koliko agencije mogu onda da povećaju cenu aranžmana? Koliko avio kompanije mogu da traže doplatu?

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure