img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kompanija Leoni

Nova ekonomija: „Leoni“ otpušta 1.900 radnika

07. jul 2025, 09:46 Novak Marković
Radnici u fabrici Leoni u Nišu Foto: Jelena Đukić Pejić/DW
Automobilska industrija Zapadnog Balkana doživela je transformaciju poslednjih nekoliko godina
Copied

Tačno 1.900 radnika na jugu Srbije ostaće bez posla u narednim mesecima, jer je fabrika "Leoni" odlučila da zatvori pogon u mestu Malošište. Deonice ove kompanije je još prošle godine preuzela kineska "Luxshare". Srpski radnici postali su „skupa radna snaga“ zbog povećanja minimalca

Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive kompanija Leoni Bordnetz-Sistem GmnH donela je odluku da u narednim mesecima prvo smanji, a onda i do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu u opštini Doljevac. Tačno 1.900 radnika ostaće bez posla do kraja godine, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Razlog za gašenje fabrike u ovom mestu jeste što fabrika „radi sa značajnim gubitkom“, što ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici nastavi svoju manuelnu proizvodnju na isplativom nivou. Situaciju, kako navode, dodatno otežava pad evropske automobilske industrije.

„Ipak, LEONI Grupa nije olako donela odluku o zatvaranju lokacije. Kompanija i zaposleni su preduzeli razne inicijative da stabilizuju učinak, kao što su poboljšanje efikasnosti i određivanje pravog kapaciteta fabrike. Nažalost, ovi napori nisu urodili plodom i u perspektivi se ne vide mogućnosti za održivi nastavak proizvodnje. Konkurentnost fabrike u Malošištu je suviše niska da bi mogla da privuče nove projekte“, naveli su iz kompanije.

Kompanija u Malošištu posluje već 11 godina

Svesni težine koju odluka o zatvaranju donosi za radnike koji ostaju bez posla, ali i lokalnu zajednicu u kojoj fabrika posluje, kompanija će zaposlenima isplatiti otpremnine koje su, kako su naveli, značajno veće od zakonom propisanog minimuma.

„Zaposlenima sa kojima će biti raskinut ugovor o radu biće isplaćena otpremnina u visini 50 procenata od „bruto 1“ iznosa prosečne mesečne zarade isplaćene u poslednja tri meseca za svaku punu godinu radnog staža ostvarenu u kompaniji. Uvažavajući doprinos zaposlenih i ozbiljnost ove promene, kompanija na ovaj način pruža podršku koja prevazilazi zakonske obaveze“, ističe Leoni.

Jesmo li postali skupa radna snaga?

Slobodan Miladinović, radnik u fabrici Leoni i član sindikata Nezavisnost, kaže za Novu ekonomiju da je Leoni do sada aplicirao za projekte za proizvodnju, kao i da je do sada kompanija dobijala iste. Međutim, sada je situacija drugačija, Leoni nije dobio nijedan projekat, a radna snaga u Srbiji je postala skupa naspram drugih zemalja.

„Donešena je odluka, iako je Leoni u Srbiji 16 godina. Kad god je Leoni u Srbiji aplicirao za nove projekte, uvek ih je dobijao. Nikad nismo bili u situaciji da ih ne dobijemo. Sada kada smo aplicirali nismo dobili nijedan projekat. Iz centrale u nemačkoj su tražili sastanak sa predsednikom Srbije, jer je najavljeno povećanje minimalca. Međutim, predsednik nije hteo da ih primi na razgovor. Projekte koje radimo su za Mercedes, BMW, Jaguar i Lendrover“, kaže Miladinović.

Kompanija Leoni, prema njegovim rečima, traži mesta gde je investicija sigurna u narednih 10 godina, kao i da pretpostavlja da je kompanija želela da od predsednika ponovo potraži subvencije kao pomoć.

Miladinović napominje da je velika kriza u autoindustriji u svetu. Dodaje i da su mnoge kompanije koje posluju u Srbiji smanjile broj radnika kao što će to učiniti i Leoni do kraja godine. Srpsko tržište radne snage se trenutno ne uklapa u svetsko jer minimalac raste, a radna snaga je jeftinija u Maroku, Tunisu, Egiptu…

Plate u Leoniju u pogonu u Malošištu su bile kao i u ostalim fabrikama koje se bave delovima za autoindustriju, tvrdi Miladinović. To je iznos na koji se fabrike i obavežu da isplaćuju radnicima kada dobiju subvencije- minimalac plus 20 odsto.

Kinezi većinski vlasnici Leonija- hoće li Luxshare biti „nova“ fabrika?

Leoni posluje u 23 zemlje sveta, a u Malošištu proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju koja se trenutno suočava sa brojnim izazovima a dobavljači sa smanjenom potražnjom.

Na drugim lokacijama u Srbiji – u Prokuplju, Nišu i Kraljevu, kompanija se takođe suočava sa porastom troškova. Ipak, ove tri fabrike nastavljaju da rade na svojim projektima.

Pre dve godine, tačnije u julu 2023, akcije kompanije Leoni otkupio je Stefan Pirer, vlasnik austrijske grupacije Pierer Mobiliti. Nakon toga u septembru prošle godine kineska kompanija Luxshare preuzela je 50,1 odsto udela u kompaniji Leoni AG i tako postala vlasnik većinskog dela akcija.

Spekuliše se i da će upravo ova kineska kompanija postati novi vlasnik Leonija-sa sto odsto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je početkom juna da će uskoro biti otvoreno pet fabrika u zemlji, od čega su tri u Nišu.

Postavlja se pitanje da li će Luxshare postati sto odsto vlasnik fabrike i na osnovu svog imena postati zapravo jedna od „novih fabrika u Nišu“ koju je predsednik prošlog meseca najavio.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Kinezi Leoni nova ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

17.jun 2026. I.M.

OFAK produžio licencu NIS-u do 1. jula, nastavljeni pregovori o promeni vlasništva

Američke vlasti odobrile su novo produženje licence za rad NIS-a, čime je kompaniji omogućeno da nastavi poslovanje do početka jula. Odluka dolazi u trenutku kada se razmatra promena vlasničke strukture

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Naftna industrija Srbije

16.jun 2026. B. B.

Potpisan akcionarski ugovor o upravljanju NIS-om

Sporazum koji je potpisan sa MOL-om ne označava kraj procesa prodaje 56,15 odsto vlasništa Gazpromnjefta u NIS-u

Međunarodni monetarni fond

16.jun 2026. B. B.

MMF: Hitno proceniti finansije Grada Beograda

Međunarodni monetarni fond traži hitnu procenu finansijske pozicije Grada Beograda kako bi se ublažili fiskalni rizici pre sledećeg budžetskog ciklusa

Konobar

Politika i ekonomija

15.jun 2026. I.M.

Kako dobiti dozvolu za sezonski rad u Hrvatskoj i Crnoj Gori koje „vode hibridni rat protiv Srbije“

Dok vlast Srbiju predstavlja kao „ekonomskog tigra“, desetine hiljada građana svake godine odlaze na sezonski rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Najviše se traže konobari, kuvari, recepcioneri i pomoćni radnici u turizmu

Gasovod

Energetika

15.jun 2026. Marija L. Janković

Čeka se nova cena ruskog gasa za Srbiju: Ima li Vulinovog popusta

„Srbija računa na podršku ruskog predsednika Vladimira Putina u vezi sa popustom na gas“, izjavio je Aleksandar Vulin za ruski Tass. Da li će Moskva stvarno da odobri popust za srpsku pravoslavnu braću? Za sada gasni aranžman produžava samo na "kašičicu"

Komentar

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure