img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kompanija Leoni

Nova ekonomija: „Leoni“ otpušta 1.900 radnika

07. јул 2025, 09:46 Novak Marković
Foto: Jelena Đukić Pejić/DW
Radnici u fabrici Leoni u Nišu
Copied

Tačno 1.900 radnika na jugu Srbije ostaće bez posla u narednim mesecima, jer je fabrika "Leoni" odlučila da zatvori pogon u mestu Malošište. Deonice ove kompanije je još prošle godine preuzela kineska "Luxshare". Srpski radnici postali su „skupa radna snaga“ zbog povećanja minimalca

Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive kompanija Leoni Bordnetz-Sistem GmnH donela je odluku da u narednim mesecima prvo smanji, a onda i do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu u opštini Doljevac. Tačno 1.900 radnika ostaće bez posla do kraja godine, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Razlog za gašenje fabrike u ovom mestu jeste što fabrika „radi sa značajnim gubitkom“, što ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici nastavi svoju manuelnu proizvodnju na isplativom nivou. Situaciju, kako navode, dodatno otežava pad evropske automobilske industrije.

„Ipak, LEONI Grupa nije olako donela odluku o zatvaranju lokacije. Kompanija i zaposleni su preduzeli razne inicijative da stabilizuju učinak, kao što su poboljšanje efikasnosti i određivanje pravog kapaciteta fabrike. Nažalost, ovi napori nisu urodili plodom i u perspektivi se ne vide mogućnosti za održivi nastavak proizvodnje. Konkurentnost fabrike u Malošištu je suviše niska da bi mogla da privuče nove projekte“, naveli su iz kompanije.

Kompanija u Malošištu posluje već 11 godina

Svesni težine koju odluka o zatvaranju donosi za radnike koji ostaju bez posla, ali i lokalnu zajednicu u kojoj fabrika posluje, kompanija će zaposlenima isplatiti otpremnine koje su, kako su naveli, značajno veće od zakonom propisanog minimuma.

„Zaposlenima sa kojima će biti raskinut ugovor o radu biće isplaćena otpremnina u visini 50 procenata od „bruto 1“ iznosa prosečne mesečne zarade isplaćene u poslednja tri meseca za svaku punu godinu radnog staža ostvarenu u kompaniji. Uvažavajući doprinos zaposlenih i ozbiljnost ove promene, kompanija na ovaj način pruža podršku koja prevazilazi zakonske obaveze“, ističe Leoni.

Jesmo li postali skupa radna snaga?

Slobodan Miladinović, radnik u fabrici Leoni i član sindikata Nezavisnost, kaže za Novu ekonomiju da je Leoni do sada aplicirao za projekte za proizvodnju, kao i da je do sada kompanija dobijala iste. Međutim, sada je situacija drugačija, Leoni nije dobio nijedan projekat, a radna snaga u Srbiji je postala skupa naspram drugih zemalja.

„Donešena je odluka, iako je Leoni u Srbiji 16 godina. Kad god je Leoni u Srbiji aplicirao za nove projekte, uvek ih je dobijao. Nikad nismo bili u situaciji da ih ne dobijemo. Sada kada smo aplicirali nismo dobili nijedan projekat. Iz centrale u nemačkoj su tražili sastanak sa predsednikom Srbije, jer je najavljeno povećanje minimalca. Međutim, predsednik nije hteo da ih primi na razgovor. Projekte koje radimo su za Mercedes, BMW, Jaguar i Lendrover“, kaže Miladinović.

Kompanija Leoni, prema njegovim rečima, traži mesta gde je investicija sigurna u narednih 10 godina, kao i da pretpostavlja da je kompanija želela da od predsednika ponovo potraži subvencije kao pomoć.

Miladinović napominje da je velika kriza u autoindustriji u svetu. Dodaje i da su mnoge kompanije koje posluju u Srbiji smanjile broj radnika kao što će to učiniti i Leoni do kraja godine. Srpsko tržište radne snage se trenutno ne uklapa u svetsko jer minimalac raste, a radna snaga je jeftinija u Maroku, Tunisu, Egiptu…

Plate u Leoniju u pogonu u Malošištu su bile kao i u ostalim fabrikama koje se bave delovima za autoindustriju, tvrdi Miladinović. To je iznos na koji se fabrike i obavežu da isplaćuju radnicima kada dobiju subvencije- minimalac plus 20 odsto.

Kinezi većinski vlasnici Leonija- hoće li Luxshare biti „nova“ fabrika?

Leoni posluje u 23 zemlje sveta, a u Malošištu proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju koja se trenutno suočava sa brojnim izazovima a dobavljači sa smanjenom potražnjom.

Na drugim lokacijama u Srbiji – u Prokuplju, Nišu i Kraljevu, kompanija se takođe suočava sa porastom troškova. Ipak, ove tri fabrike nastavljaju da rade na svojim projektima.

Pre dve godine, tačnije u julu 2023, akcije kompanije Leoni otkupio je Stefan Pirer, vlasnik austrijske grupacije Pierer Mobiliti. Nakon toga u septembru prošle godine kineska kompanija Luxshare preuzela je 50,1 odsto udela u kompaniji Leoni AG i tako postala vlasnik većinskog dela akcija.

Spekuliše se i da će upravo ova kineska kompanija postati novi vlasnik Leonija-sa sto odsto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je početkom juna da će uskoro biti otvoreno pet fabrika u zemlji, od čega su tri u Nišu.

Postavlja se pitanje da li će Luxshare postati sto odsto vlasnik fabrike i na osnovu svog imena postati zapravo jedna od „novih fabrika u Nišu“ koju je predsednik prošlog meseca najavio.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Kinezi Leoni nova ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Čokolada

Ekonomija

07.јул 2025. Katarina Abel | Dijana Roščić (DW)

Kako nam je čokolada stigla iz svetilišta?

Na Svetski dan čokolade istražujemo poreklo, razvoj i ogromnu raznovrsnost ukusa ove omiljene poslastice na planeti: od svetog napitka starodesedelaca Centralne Amerike do tabli na policama supermarketa širom sveta

Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji

Samit UN o razvoju u Sevilji

03.јул 2025. Uroš Mitrović

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure